Connect with us

Politika

DODIKOVA EKONOMSKA BAJKA! Plate 1.000 evra “iduće godine”, obećanje od 2018. i dalje neispunjeno

Umjesto ekonomskog čuda, isporučeni su novi rokovi. Milorad Dodik, kojem je CIK oduzeo mandat predsjednika, ponovo poteže priču o prosječnoj plati od 1.000 evra. Rok, po običaju, „iduće godine“.

Od 2018. godine, kada je i nastalo, ovo obećanje postalo je zgodan refren za svaku priliku. Ovaj put, povod je bilo imenovanje novog mandatara Vlade Republike Srpske, Save Minića, kome je Dodik „izdao“ niz zadataka i zaduženja. Među njima, naravno, povećanje prosječne plate.

–Želimo da podignemo prosječnu platu na 1.000 evra, sada je 800 – rekao je Dodik i tako nas podsjetio na dobro, staro, neispunjeno – obećanje.

Dodik je, naime, još 2018. godine, u više navrata govorio da će, „na osnovu iskustava drugih zemalja“, raditi na kreiranju ambijenta u kojem će prosječna plata u Republici Srpskoj prvo porasti na 500 evra, i to do 30. juna 2019. godine, a zatim na 1.000 evra u narednih godinu dana.

– Treba da nam bude cilj da što prije dostignemo prosječnu platu od 1.000 evra. Ako hoćemo da sačuvamo stanovništvo, moramo brzo djelovati i to mora da bude vidljivo – govorio je tada.

Izgleda da se i nije djelovalo tako brzo. Prvo obećanje, ispunjeno je s dvije godine zakašnjenja, a drugo će “iduće godine”.

Propast
Ekonomistkinja Svetlana Cenić kaže da je Dodikova obećanja „bezveze slušati“.

– Sva njegova obećanja se sastoje u slici javnih preduzeća, opšte propasti, finansijskog stanja Republike Srpske, ali i u činjenici da se donose zakoni koji se ne poštuju. Nema nijednog zakona koji su oni ispoštovali! Zasjedaju da bi odbranili njegov lik i djelo, ali ni to ne poštuju! Ne znam ko njega sluša uopšte!? On kad priča o ekonomiji, ja ne znam da li da se svečeno obučem i krstim! Eto, da ne bude da se krstim tek onako! Da stanem, kažem: Gospode Bože, da se pomolim, da se krstim ili da sjednem i da se smijem? Kako da komentarišem sve njegove priče o ekonomiji koju gledamo svakog dana – rekla je Cenićeva u svom stilu.

Ona ocjenjuje da cijeli ekonomski program Milorada Dodika stane u jednu riječ: propast.

-On je sve bogatiji, a Republika Srpska sve siromašnija. On obećava, imao funkciju ili ne, on priča o stvarima o kojima ni sam nema pojma! Biće ovo, biće ono, mi ništa od toga nismo vidjeli! 20 godina je na vlasti, 20 godina! Ako mu sastavim i prvi mandat, niko drugi i nije bio na vlasti sem njega i sad će on nešto da obećava! Prvo, njemu je oduzet mandat, nema pravo da daje mandat bilo kome kad je njemu oduzet. Odgovara im ova situacija: ima vlade, nema vlade, biće vlada, odgovara im da se šire ta šuplja priča i lažna obećanja koja nemaju nikakvu podlogu, da niko ni za šta ne odgovara i da ono malo, što je ostalo, nestane – zaključila je Cenićeva.

Promašaji
Predsjednica Narodnog fronta i profesorka banjalučkog Ekonomskog fakulteta Jelena Trivić, podsjeća da je prosječna neto plata od 1.000 KM bilo obećanje za 2019. godinu, ali da je prva isplaćena prosječna plata od 1.000 KM, ostvarena u julu 2021. godine – s dvije godine zakašnjenja.

Trivićeva naglašava da bi trebalo posmatrati kretanje nivoa cijena, pogotovo osnovnih životnih namirnica koje čine najveći dio potrošačkih dohodaka većine porodica.

– Trebalo bi uzeti u obzir i koji broj ljudi radi za platu ispod prosječne, a koji broj za platu iznad prosječne, što pokazuje tzv. medijalna plata, a koju naš Zavod za statistiku ne publikuje. Usput, da podsjetim Dodika da je rekao da će bruto domaći proizvod kao mjera ekonomskog bogatstva naroda, u 2024. godini iznositi 18 milijardi, a završili smo zvanično na 17,2 milijarde KM. Promašio je za “samo” 800 miliona ili 4,4 odsto manje. Kao što je i za prosječnu platu od 1.000 KM promašio za dvije godine. Štošta je on promašio, a izgleda da su mu opsesija “neki koji predaju neke predmete na fakultetu” – kaže Trivićeva.

Minimalna plata
Milorad Dodik se danas nije zadržao prosječnoj plati – pred Minića je stavio još jedan zadatak.

– Za zaposlene sa srednjom stručnom spremom, minimalna plata će biti povećana na 1.100 KM, dok će za one sa visokom stručnom spremom, iznositi 1.400 KM – najavio je Dodik, na šta su ubrzo reagovali poslodavci.

Njihova računica pokazuje da je to povećanje od 22 odsto.

– Smatramo da je ovo povećanje koje izlazi iz ekonomskih parametara i da je potpuno nerealno. Veoma brzo ćemo imati sastanak sa svim poslodavcima gdje ćemo iznijeti svoj stav – rekao je za Capital predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske Zoran Škrebić.

Related Topics:

Politika

STANIVUKOVIĆ PRELOMIO: Goran Kuzmanović više nije član PSS-a – „Sam je izabrao politički put“

Odlaskom na tribinu naših političkih protivnika, suprotno politici koju zastupamo, sam je izabrao svoj politički put-jasan je Stanivuković.

Predsjednik Pokreta Sigurna Srpska Draško Stanivuković izjavio je da Goran Kuzmanović, zamjenik predsjednika Gradskog odbora u Tesliću, više nije član Pokreta Sigurna Srpska.

Odlaskom na tribinu naših političkih protivnika, suprotno politici koju zastupamo, sam je izabrao svoj politički put.
Sve što se dalje govori o ovom slučaju obične su spekulacije i nemaju nikakve veze sa zvaničnim stavovima Pokreta Sigurna Srpska- poručio je Stanivuković.

Pojasnio je pravilo PSS-a o sklapanju političkih dogovora.

-Sa mnom, kao predsjednikom Pokreta, niko iz drugih političkih stranaka, a koje nisu dio opozicionog bloka, nije pravio, niti može praviti bilo kakve dogovore. Naš put je jasan, naš pravac je poznat i od njega ne odstupamo. Kod nas nema sjedenja na dvije stolice – ili ste dio promjena ili ste izabrali stranu naših političkih protivnika-zaključio je Stanivuković.

Nastavi čitati

Politika

„A ŠTA JE SA 1998. GODINOM?“ Zeljkoviću stigao odgovor o privatizaciji i Dodikovoj vladi

Bogoljubu Zeljkoviću bi bilo dobro da, kada već otvara temu privatizacije, ne preskače 1998. godinu i ne računa da građani Republike Srpske imaju kratko pamćenje.

Ko je bio predsjednik Vlade Republike Srpske kada je donesen Zakon o privatizaciji državnog kapitala u preduzećima, kojim je uspostavljen pravni okvir za poslijeratnu privatizaciju u Republici Srpskoj?

Odgovor je – Milorad Dodik. Zakon je donesen za vrijeme prve Vlade Milorada Dodika i ta Vlada je potom bila izvršna vlast zadužena za njegovu primjenu. PDP ne može imati odgovornost za donošenje Zakona iz 1998. godine, jer PDP tada nije ni postojao.

Zato, ako već pravimo hronologiju privatizacije, onda je pravimo od početka. Ne može istorija privatizacije da počinje onog datuma koji nekome danas politički odgovara, a da se 1998. godina i prva Vlada Milorada Dodika jednostavno izbrišu.

A tu se priča o odgovornosti vlasti Milorada Dodika ne završava. Privatizaciju naftne industrije sprovela je Vlada Milorada Dodika!

To su činjenice koje takođe pripadaju istoriji privatizacije Republike Srpske. Zato o privatizaciji treba govoriti na osnovu dokumenata i odgovornosti svake vlade pojedinačno, a ne selektivno birati godine i preduzeća koja odgovaraju dnevnopolitičkoj priči.

A SNSD, koji je najveći dio posljednje dvije decenije bio okosnica vlasti u Republici Srpskoj, treba da odgovori i šta je uradio sa spornim privatizacijama koje je godinama obećavao da će preispitati?

I kada Zeljković danas garantuje da Elektroprivreda Republike Srpske neće biti privatizovana, onda građani zaslužuju precizan odgovor: da li to znači da neće biti prodat nijedan proizvodni dio, zavisno preduzeće, imovina niti drugi strateški resurs u sistemu Elektroprivrede?

I gdje su garancije koje su građani ranije slušali o cijeni električne energije?

Oko jedne stvari smo saglasni sa Zeljkovićem: građani treba da pogledaju činjenice i datume.

Samo neka pogledaju SVE datume i sve privatizacije. I neka počnu od 1998. godine i Milorada Dodika.

Nastavi čitati

Politika

SAVANOVIĆ: Obećanje mora imati rok, a vlast mora položiti račun

„Ugovor sa narodom“ Pokreta Sigurna Srpska važan je jer politička obećanja pretvara u konkretne obaveze sa rokovima, načinom finansiranja i rezultatima koje građani mogu da provjere.

Rekao je ovo Zoran Savanović, kandidat Pokreta Sigurna Srpska za Narodnu skupštinu Republike Srpske.

Savanović kaže da du se građani naslušali obećanja koja važe dok traje kampanja.

“Zato je važno da kažemo šta ćemo uraditi, u kojem roku, koliko će to koštati i odakle će novac doći. A kada rok istekne, nema novog obećanja, nego se polaže račun za ono što je urađeno“, rekao je Savanović.

On je naglasio da se isti princip mora primjenjivati na svaku mjeru.

„Ako obećamo trinaestu penziju, moramo obezbijediti zakonski i budžetski osnov. Ako ulažemo u zapošljavanje ili podsticaje, moramo pokazati šta smo tim novcem dobili. Narodu nije najvažnije koliko je vlast saopštila da je potrošila, nego šta je za taj novac urađeno”, ističe Savanović.

Savanović je dodao da je suština „Ugovora sa narodom“ upravo u tome da odgovornost važi i za one koji danas traže povjerenje građana.

„Ne možemo tražiti da drugi polažu račun, a da sutra za nas važe druga pravila. Obećanje, rok, rezultat i odgovornost. To je princip koji mora da važi za svaku vlast i koji će važiti i za nas“, poručio je Savanović.

Nastavi čitati

Aktuelno