Izraelske odbrambene snage (IDF) pozvale su danas sve stanovnike pojasa Gaze da napuste sjever, posebno grad Gazu i upute se ka Al-Mavasi, obalskoj oblasti na jugu, uoči planiranog širenja vojne ofanzive.

Portparol IDF-a Avičaj Adrai objavio je poziv na arapskom jeziku na platformi Iks, i poručio da će u Al-Mavasi biti poboljšani humanitarni uslovi, uključujući medicinsku pomoć, vodu i hranu.

– Približavanje ili povratak u zone sukoba, odnosno oblasti gdje djeluju izraelske snage, ugrožava živote civila – upozorio je Adrai, prenosi Tajms of Izrael.

Iako je prije tri nedelje Izrael objavio plan o potpunoj evakuaciji grada Gaze, procjene ukazuju da se do sada prema jugu preselilo oko 10 hiljada ljudi, dok oko milion i dalje ostaje u gradu.

IDF najavljuje intenziviranje borbenih operacija na sjeveru, što dodatno pojačava pritisak na civilno stanovništvo da napusti tu oblast.

Evropa treba da nauči Kijev važnu lekciju prekidom isporuke gasa i struje Ukrajini, zbog napada ukrajinske vojske na energetsku infrastrukturu, izjavio je predsjednik Rusije Vladimir Putin.

-Šta možemo reći? Na kraju krajeva, Ukrajina dobija znatne količine energetskih resursa preko svojih susjeda u Istočnoj Evropi. Prekinite isporuku gasa i struje i oni će odmah shvatiti da postoje neka ograničenja za njihovo ponašanje kada se radi o ugrožavanju interesa drugih- rekao je Putin na sastanku sa premijerom Slovačke Robertom Ficom, komentarišući napade ukrajinske vojske na cjevovode.

Fico je pomenuo da je Bratislava zauzela čvrst stav kada se radi o ukrajinskim napadima na naftnu infrastrukturu, koje je nazvao neprihvatljivim, i najavio da će o tome razgovarati na sastanku sa predsjednikom Ukrajine Vladimirom Zelenskim.

Putin je odgovorio napomenuvši da je Rusija dugo tolerisala ukrajinske napade na rusku energetsku infrastrukturu, ali da je sada počela da reaguje ozbiljno.

-Kao odgovor, ukrajinska strana pokušava da nam naškodi, ali time ugrožava i naše partnere- dodao je Putin.

Cijena jednog grama zlata dostigla je na svjetskim berzama vrijednost od čak 187 maraka, bilježeći nove istorijske rekorde. Prema ocjenama stručnjaka to je rezultat straha investitora i centralnih banaka koji smatraju da i dalje postoji realna opasnost od stagflacije na globalnom nivou. Prema podacima sa svjetskih berzi, jedna unca zlata (31,1 gram) trenutno košta 3.477 dolara, opasno se približavajući famoznoj granici od 3.500. Riječ je o kontinuiranom i strmoglavom rastu, koji je posebno izražen u posljednjih pet godina. U ovom periodu jedna unca zlata skočila je za vrijednost od 1.507 dolara, odnosno 78 odsto.

Ako se napravi veća vremenska distanca, može se vidjeti da neko ko je recimo prije 20 godina imao novca da kupi jedan kilogram zlata, na toj polugi mogao je da zaradi čak 172.000 maraka, jer je vrijednost ovog plemenitog metala skočila za nevjerovatnih 675 odsto.

Samo tokom ove godine vrijednost zlata korigovana je na više za oko 25 odsto, što pokazuje da je ono, gledano iz ugla velikih investitora i vlasnika kapitala, i dalje jedno najsigurnijih utočišta kapitala u neizvjesnim ekonomskim vremenima u kakvim i danas živimo.

Koliko je ovaj plemeniti metal postao vrijedan može se vidjeti ako se naprave određena poređenja. Jedan gram zlata danas košta kao i recimo osam kilograma junetine u prodavnici ili kao jedno omanje jagnje (žive vage). Jedan kilogram pak vrijedi kao i omanji stan u Banjaluci od 45 kvadratnih metara.

Slična situacija je i sa srebrom, koje je u posljednjih godinu dana poskupjelo za 40 odsto. Berzanski analitičari ocjenjuju da je nastavak rasta vrijednosti zlata povezan sa dešavanjima u svijetu, strahovima od nove inflacije, recesije i veće nezaposlenosti, ali i sporadičnih trgovinskih ratova koje vodi aktuelna američka administracija. Sve oči su uprte i ka američkim Federalnim rezervama, da li će ili ne sniziti kamatne stope.

Veliki igrači stoga odlučuju da diverzifikuju svoju imovinu, odnosno devizne rezerve, tako što će povećati zlatni portfolio. Ovaj trend je posebno prisutan kod centralnih banaka koje na ovaj način pokušavaju smanjiti svoju izloženost raznim spoljnim stresovima.

Pored toga, sve veći je i broj država koje povlače svoje zlatne rezerve iz inostranstva i vraćaju u domaće trezore. I Srbija je među zemljama koje su donijele takvu odluku.

Ova odluka je obrazložena ne samo finansijskim razlozima već i političkim, suverenističkim i bezbjednosno-strateškim interesima. Prema ocjenama pojedinih analitičara zlato danas nije samo ekonomska kategorija, već i simbol suvereniteta i stabilnosti u vremenu kada je povjerenje postalo luksuz.

Za razliku od Srbije i drugih zemalja u svijetu i okruženju, BiH u ovom trenutku ne planira da zlato koje ima u svijetu, barem djelimično vrati u zemlju, a što je, prema ocjenama stručnjaka, pogrešno i rizično s obzirom na to da se u posljednje vrijeme i finansijski sistemi koriste kao geopolitičko oružje.

Trenutno, BiH, odnosno Centralna banka BiH, posjeduje oko 3,5 tona monetarnog zlata i ono je fizički smješteno u Centralnoj banci Engleske.

Najveći kupci

Centralne banke, naročito iz Kine, Turske, Indije i Švajcarske, agresivno povećavaju svoje zlatne rezerve kao odgovor na ekonomske i političke neizvjesnosti. Tu su i Srbija, Češka, ali i Poljska, čija je narodna banka povećala rezerve zlata za više od 1.000 procenata u odnosu na 2024. godinu.

(Glas Srpske)