Proizvođači voća iz Potkozarja nekoliko dana od početka berbe ranih sorti kruške suočili su se sa nerješivim problemom otkupa.

Grane se polomile od roda

Grane su se polomile od roda, voće ubrzano zri zbog visokih temperatura i opada, a berači čekaju da otkupljivači otvore kapije.

O cijenama niko i ne govori

Voćari smatraju da institucije Republike Srpske i BiH nisu učinile dovoljno za plasman voća. O cijenama za sada niko i ne govori, jer su one u sadašnjim okolnostima postale manje važne.

Mirko Petrović iz Trebovljana, jedan od najvećih proizvođača voća, ubrao je 20 tona kruške butira, koja sada propada zato što je nema kome prodati.

U krajnjoj situaciji prinuđen je dati u bescijenje.

Velike količine kruške mogle bi propasti

“Imam još 300 tona kruške santa marija. Berba ove sorte počeće za nekoliko dana. Beračima iz Srbije, za koje sam obezbijedio smještaj, otkazao sam dolazak. Ne znam šta da radim. Ukoliko se hitno ne pronađe rješenje u Ministarstvu poljoprivrede i Vladi Republike Srpske, velike količine kruške će propasti”, kazao je Petrović za “Nezavisne novine”.

Ovaj dugogodišnji proizvođač voća navodi da na području Gradiške, najviše u Podgradcima, Jablanici, Miloševom Brdu, Sovjaku, Grbavcima, Turjaku i drugim selima, za desetak dana počinje berba 2.000 tona kruške. Ukoliko se hitno ne pronađe rješenje za otkup, šteta će biti nemjerljiva.

I drugi proizvođači voća u ovom kraju imaju isti problem kao Mirko Petrović. Oni naglašavaju da se time moraju baviti sve strukture vlasti, od lokalnih, preko republičkih do državnih.

Šansa u manjim otkupljivačima

Mirko Bjelovuk, predsjednik Udruženja voćara Gradiške, šansu vidi u manjim otkupljivačima, trgovačkim centrima i nakupcima iz Federacije BiH, ali samo za krušku prve klase.

“Dogovorili smo sastanak sa velikim trgovačkim lancem iz BiH. Postoji mogućnost da u njihove prodavnice plasiramo dio voća, ali samo prve klase. Za treću klasu, koja u pojedinim voćnjacima čini i do 40 odsto, ne vidim rješenje. Neophodno je proizvoditi što veći procenat prve klase, jer se za kvalitetno voće može pronaći tržište”, matra Bjelovuk.

Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske, ne dijeli takav stav.

On je za “Nezavisne” kazao da za 2.500 tona voća u Potkozarju, najviše kruške, šljive i jabuke, za sada nema rješenja. On smatra da se Republika Srpska i BiH moraju više angažovati i obezbijediti plasman. Od toga zavisi status poljoprivrednika i potkozarskih sela.

“Postoji više mjera. To su ograničenje uvoza i stimulisanje postojećih te izgradnja tvornica za preradu. Imamo intenzivne razgovore u institucijama Republike Srpske. Za sada ne prepoznajem efikasan napredak. Vrijeme prolazi, a voće propada”, razočaran je Dojčinović.

Voćnjake odbranili od mraza, grada, suše

On podsjeća da su voćnjake odbranili od mraza, grada, suše, ali se sada, kada treba da naplate svoj trud, ispriječio nerješiv problem otkupa.

“To urušava selo i seljaka, odnosno poljoprivrednika, koji su sposobni da proizvedu kvalitetno voće, ali kada treba da reaguje država, tu nema dovoljno inicijative ni akcije. Ovaj i slični problemi urušavaju republiku i državu, to tjera omladinu iz sela, gasi svaku pomisao o ulaganjima u poljoprivredu, a posebno voćarsku proizvodnju. O tome treba razgovarati i tražiti rješenja. Ovako sve se ponavlja, a napretka nema. Problem je kada nema voća, a još veći kada rodi, kao ove godine”, uvjerava Dragoja Dojčinović.

Odgovor iz Ministarstva poljoprivrede u petak nismo dobili.

Nezavisne

BiH je proteklih sedam godina napustilo između 15.000 i 20.000 profesionalnih vozača, a taj trend se nastavlja, izjavio je Srni predsjednik Udruženja prevoznika za unutrašnji i međunarodni transport Republike Srpske Nikola Grbić.

Kaže da su jedan od glavnih razloga odlaska profesionalnih vozača iz BiH višečasovna čekanja na graničnim prelazima.

– Nemoguće je izdržati 15 ili 20 časova, a zna biti i po dva dana čekanja da se pređe granični prelaz. To je neizdrživo – naveo je Grbić.

Iz dana u dan sve više i više vozača odlazi iz BiH

Osim nedostatka vozača i višečasovnih čekanja na graničnim prelazima, kaže Grbić, problemi sa kojima se suočavaju profesionalni vozači i transportne kompanije u BiH su rast cijena goriva i ograničenja boravka u EU, a stanje se iz dana u dan pogoršava.

– Nažalost, iz dana u dan sve više i više vozača odlazi iz BiH. Trenutno nemamo bukvalno nijednu transportnu firmu kojoj ne nedostaje od pet do 50 vozača. Veliki broj prevoznika radi preregistraciju firmi u Sloveniji ili Hrvatskoj i odlazi sa ovih područja upravo zbog nedostatka vozača i stanja na graničnim prelazima – ukazao je Grbić.

On je podsjetio da poseban problem predstavlja i primjena pravila o boravku od 90 dana u periodu od 180 dana u zemljama EU.

– Već imamo slučajeve gdje vozači, kojima je od aprila ponovo počeo da se računa taj period, više ne mogu da voze jer su iskoristili dozvoljenih 90 dana i sada moraju da pauziraju. Ni u vezi s tim nije urađeno ništa. Postojala je opcija da Hrvatska prihvati izdavanje viza za vozače iz BiH, ali do danas apsolutno ništa nije urađeno – rekao je Grbić.

On je upozorio da će naredni period donijeti dodatne probleme – avgust i septembar biće mjeseci masovnog vraćanja vozača sa granice, jer se već pri ulasku u Hrvatsku evidentira koliko je ko boravio u EU.

– Dobro je kada vozača vrate odmah sa granice. Problem nastaje kada ga zateknu u Njemačkoj, Austriji, Italiji ili Francuskoj. Tada slijede pritvor, deportacija, velike kazne, a kamion ostaje blokiran. To su ogromni problemi za prevoznike –  naveo je Grbić.

Govoreći o broju transportnih firmi, Grbić je naveo da je došlo do znatnog pada i da je od 2019. godine taj broj prepolovljen.

– Koliko znam, licenciranih prevoznika u Republici Srpskoj bilo je oko 3.700, a sada ih je oko 1.500, možda i manje – rekao je Grbić.

Glas

Nakon kratkog predaha od visokih temperatura, pred nama je novi toplotni talas. Meteorolozi upozoravaju da će narednih dana živa u termometru pokazivati i do 40 stepeni.  

Dnevne temperature ispod 30 stepeni sada su iza nas, a pred nama je novi toplotni talas, koji će svoj vrhunac doživjeti u narednih sedam do deset dana.

Očekuju nas temperature od 35 do 40 stepeni, kaže meteorolog Milica Đorđević.

“Zadniih 10-15 godina temperature stalno rastu u globalu, tako i kod nas. Imamo sve više toplih dana i toplih talasa. Ako pogledamo posljednje godine, ovo ljeto čak i nije najtoplije. Najtoplije je bilo 2024. godine kada je toplotni talas trajao skoro dva mjeseca. Tada uopšte nismo imali prekide koje smo imali ove godine”, kaže Đorđević.

Osnovna odlika klimatskih promjena na našim prostorima jeste veliki broj dana sa vrlo visokim temperaturama i ne može se očekivati da će se klima kakvu smo imali prije 20 ili 30 godina više vratiti, objašnjava Đorđević.

“Realnost je da se klima mijenja, ako neko ne vjeruje neka izađe napolje u 13 časova pa da vidimo šta će nam reći. Klimatske promjene uopšte nisu stvar subjektivnog osjećaja, već su potkrijepljene čitavim nizom mjerenja i brojki koje to potvrđuju. Ljudi koji negiraju klimatske promjene kažu da se u prošlosti klima uvijek mijenjala.

Jeste, ali u skladu  sa prirodnim ciklusom sijanja sunca i to u rasponu od nekoliko hiljada godina. Ono što se sada dešava jeste da su promjene prebrze”, objašnjava Đorđević.

Đorđević zaključuje da klimatske promjene više nisu nešto što nas očekuje u budućnosti, već stvarnost s kojom se suočavamo i sa kojom moramo da naučimo živjeti.

BN