Connect with us

Društvo

PLATA ZA INFARKT! Radnik u Srpskoj za mjesec dana uzeo 186.673 KM!

Radnik u Istočnom Novom Sarajevu, zaposlen u nespecijalizovanoj trgovini na veliko, ostvario je neto primanja od 186.673 KM za samo jedan mjesec.

Ovo je najveće pojedinačno neto primanje prijavljeno u Republici Srpskoj za sedam mjeseci ove godine, potvrđeno je za “Nezavisne novine” u Poreskoj upravi Republike Srpske.

Poređenja radi, prosječna plata u Srpskoj u julu iznosila je 1.556 KM, što znači da je ovom radniku isplaćeno čak 119 prosječnih plata.

“Na drugom mjestu tabele deset najvećih isplaćenih neto primanja nalazi se radnik iz Banjaluke, zaposlen u uslužnim djelatnostima iz oblasti informacionih tehnologija, sa platom od 157.702 KM, dok je treće mjesto zauzeo još jedan radnik iz Banjaluke, koji je zaposlen u oblasti novčanog poslovanja i posredovanja, sa platom od 111.221 KM”, kazali su iz Poreske uprave Republike Srpske.

Dodaju da je četvrto mjesto pripalo Banjalučaninu, takođe iz oblasti novčanog poslovanja, posredovanja, sa platom od 96.073 KM.

“Peto mjesto zauzeo je radnik iz Istočnog Sarajeva, zaposlen u nespecijalizovanoj trgovini na veliko, sa mjesečnim primanjem od 94.645 KM, dok se na šestom mjestu našao još jedan Banjalučanin iz oblasti novčanog poslovanja i posredovanja, kojem je isplaćeno 90.615 KM”, dodaju iz Poreske uprave Srpske

Sedmo mjesto zauzeo je radnik iz Banjaluke zaposlen u iznajmljivanju i davanju u zakup mašina i opreme, sa primanjem od 90.248 KM.

“Osmo mjesto pripalo je Banjalučaninu iz oblasti novčanog poslovanja i posredovanja, sa platom od 86.864 KM, dok je deveto mjesto zauzeo radnik iz Istočnog Novog Sarajeva, zaposlen u drugim uslužnim djelatnostima vezanim za informacione tehnologije, sa platom od 86.064 KM”, pojasnili su iz Poreske uprave Srpske.

Na posljednjem, desetom mjestu našao radnik iz Banjaluke, zaposlen u oblasti ličnih uslužnih djelatnosti, sa mjesečnim primanjem od 85.153 KM.

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu u Palama, ističe da su ovo slučajevi incidentnog karaktera i vjerovatno su povezani sa određenim mehanizmima izvlačenja gotovine koji posluže za neke druge gotovinske transakcije. “Vjerovatno su u pitanju vlasnici koji su umjesto raspodjele dobiti na koji bi prvo platili porez na dobiti i porez na dividende isplatili sebi taj iznos zarada”, kazao je Mlinarević.

I Milenko Stanić, ekonomista, ističe da ovako visoke plate nisu prihvatljive za bilo kakvo društvo, pa čak i na tržištu ekonomije.

“Radi se o primanjima koja značajno odudaraju od prosječnih plata, koja su višestruko veća”, kazao je Stanić i istakao da je moguće da se radi i o isplati dividende po osnovu ostvarene dobiti u prethodnoj godini.

Kako je rekao, isplata tako visokog iznosa nije prihvatljiva za naše uslove, posebno ako se radi o redovnim mjesečnim platama koje se ponavljaju nekoliko mjeseci zaredom.

“Toliko visoke isplata plata sigurno nisu povezane sa radom i rezultatom rada u tim preduzećima”, kazao je Stanić i, kako kaže, pretpostavlja da se radi o radnicima u vlasničkim preduzećima.

Društvo

PREVOZNICI U PROBLEMU! Nedostaju vozači, boravak u EU i dalje problem

BiH je proteklih sedam godina napustilo između 15.000 i 20.000 profesionalnih vozača, a taj trend se nastavlja, izjavio je Srni predsjednik Udruženja prevoznika za unutrašnji i međunarodni transport Republike Srpske Nikola Grbić.

Kaže da su jedan od glavnih razloga odlaska profesionalnih vozača iz BiH višečasovna čekanja na graničnim prelazima.

– Nemoguće je izdržati 15 ili 20 časova, a zna biti i po dva dana čekanja da se pređe granični prelaz. To je neizdrživo – naveo je Grbić.

Iz dana u dan sve više i više vozača odlazi iz BiH

Osim nedostatka vozača i višečasovnih čekanja na graničnim prelazima, kaže Grbić, problemi sa kojima se suočavaju profesionalni vozači i transportne kompanije u BiH su rast cijena goriva i ograničenja boravka u EU, a stanje se iz dana u dan pogoršava.

– Nažalost, iz dana u dan sve više i više vozača odlazi iz BiH. Trenutno nemamo bukvalno nijednu transportnu firmu kojoj ne nedostaje od pet do 50 vozača. Veliki broj prevoznika radi preregistraciju firmi u Sloveniji ili Hrvatskoj i odlazi sa ovih područja upravo zbog nedostatka vozača i stanja na graničnim prelazima – ukazao je Grbić.

On je podsjetio da poseban problem predstavlja i primjena pravila o boravku od 90 dana u periodu od 180 dana u zemljama EU.

– Već imamo slučajeve gdje vozači, kojima je od aprila ponovo počeo da se računa taj period, više ne mogu da voze jer su iskoristili dozvoljenih 90 dana i sada moraju da pauziraju. Ni u vezi s tim nije urađeno ništa. Postojala je opcija da Hrvatska prihvati izdavanje viza za vozače iz BiH, ali do danas apsolutno ništa nije urađeno – rekao je Grbić.

On je upozorio da će naredni period donijeti dodatne probleme – avgust i septembar biće mjeseci masovnog vraćanja vozača sa granice, jer se već pri ulasku u Hrvatsku evidentira koliko je ko boravio u EU.

– Dobro je kada vozača vrate odmah sa granice. Problem nastaje kada ga zateknu u Njemačkoj, Austriji, Italiji ili Francuskoj. Tada slijede pritvor, deportacija, velike kazne, a kamion ostaje blokiran. To su ogromni problemi za prevoznike –  naveo je Grbić.

Govoreći o broju transportnih firmi, Grbić je naveo da je došlo do znatnog pada i da je od 2019. godine taj broj prepolovljen.

– Koliko znam, licenciranih prevoznika u Republici Srpskoj bilo je oko 3.700, a sada ih je oko 1.500, možda i manje – rekao je Grbić.

Glas

Nastavi čitati

Društvo

VRHUNAC LJETA TEK STIŽE: Meteorolozi upozoravaju na temperature do 40 stepeni

Nakon kratkog predaha od visokih temperatura, pred nama je novi toplotni talas. Meteorolozi upozoravaju da će narednih dana živa u termometru pokazivati i do 40 stepeni.  

Dnevne temperature ispod 30 stepeni sada su iza nas, a pred nama je novi toplotni talas, koji će svoj vrhunac doživjeti u narednih sedam do deset dana.

Očekuju nas temperature od 35 do 40 stepeni, kaže meteorolog Milica Đorđević.

“Zadniih 10-15 godina temperature stalno rastu u globalu, tako i kod nas. Imamo sve više toplih dana i toplih talasa. Ako pogledamo posljednje godine, ovo ljeto čak i nije najtoplije. Najtoplije je bilo 2024. godine kada je toplotni talas trajao skoro dva mjeseca. Tada uopšte nismo imali prekide koje smo imali ove godine”, kaže Đorđević.

Osnovna odlika klimatskih promjena na našim prostorima jeste veliki broj dana sa vrlo visokim temperaturama i ne može se očekivati da će se klima kakvu smo imali prije 20 ili 30 godina više vratiti, objašnjava Đorđević.

“Realnost je da se klima mijenja, ako neko ne vjeruje neka izađe napolje u 13 časova pa da vidimo šta će nam reći. Klimatske promjene uopšte nisu stvar subjektivnog osjećaja, već su potkrijepljene čitavim nizom mjerenja i brojki koje to potvrđuju. Ljudi koji negiraju klimatske promjene kažu da se u prošlosti klima uvijek mijenjala.

Jeste, ali u skladu  sa prirodnim ciklusom sijanja sunca i to u rasponu od nekoliko hiljada godina. Ono što se sada dešava jeste da su promjene prebrze”, objašnjava Đorđević.

Đorđević zaključuje da klimatske promjene više nisu nešto što nas očekuje u budućnosti, već stvarnost s kojom se suočavamo i sa kojom moramo da naučimo živjeti.

BN

Nastavi čitati

Društvo

STIŽU NOVE TABLICE? Pokrenuta inicijativa koja bi mogla promijeniti izgled vozila u BiH

Vozila na električni i hibridni pogon uskoro bi mogla dobiti nove tablice ukoliko prođe inicijativa za izmjene Pravilnika o registraciji vozila, a kojom bi se normativno uredilo uvođenje posebnih registarskih oznaka za njih.

Šta predviđa inicijativa za nove registarske oznake?

Inicijativu je ka Ministarstvu komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine uputilo Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine, a  posebne oznake bile bi osnova za jednostavnije prepoznavanje vozila s nultom ili niskom emisijom te eventualno uvođenje ciljanih saobraćajnih, administrativnih i drugih pogodnosti.

“Inicijativom je predloženo da se, u okviru postojećeg sistema registracije vozila, razmotre odgovarajuća tehnička i normativna rješenja koja bi bila finansijski opravdana, jednostavna za primjenu i usklađena s nadležnostima institucija uključenih u postupak registracije. Uvođenje posebnih oznaka ne bi bilo samo pitanje vizuelnog razlikovanja vozila”, navodi se u saopštenju.

Koje bi pogodnosti mogle donijeti posebne tablice?

Kako dodaju, takav sistem mogao bi predstavljati preduslov za učinkovito provođenje budućih mjera kojima bi se podsticala upotreba vozila s nultom ili niskom emisijom, uključujući moguće pogodnosti u području parkiranja, pristupa zonama ograničenog saobraćaja, korištenja određenih saobraćajnih površina te poreskih i drugih administrativnih olakšica.

Šta kaže Ministarstvo civilnih poslova BiH?

“Posebne registarske oznake omogućile bi jasno i jednoznačno prepoznavanje električnih i hibridnih vozila u prometu. Istodobno bi osigurale osnovu za primjenu mjera koje, u okviru svojih nadležnosti, mogu uvoditi različite razine vlasti. Stoga smo Ministarstvu komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine predložili da ovo pitanje uredi izmjenama Pravilnika o registraciji vozila”, izjavila je Dubravka Bošnjak, ministrica civilnih poslova Bosne i Hercegovine.

Kako je ovo riješeno u evropskim državama?

Inače, slična rješenja već se primjenjuju u više evropskih država, uz različite modele označavanja.

“Njemačka, na primjer, koristi dodatnu oznaku ‘E’ na registarskoj pločici, dok su pojedine države uvele posebne boje slova, brojeva ili pozadine registarskih pločica. Zajednička svrha tih rješenja jest pouzdano prepoznavanje vozila koja ispunjavaju propisane okolišne i tehničke kriterije”, dodaju oni.

Ko odlučuje o uvođenju novih tablica u BiH?

U saopštenju se navodi da broj električnih i hibridnih vozila u Bosni i Hercegovini posljednjih godina raste, što zahtijeva postepeno prilagođavanje regulatornog i saobraćajnog sistema novim tehnologijama.

“Donošenje i izmjene podzakonskih propisa kojima se uređuje registracija vozila u nadležnosti su Ministarstva komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine. Pravilnik o registraciji vozila donosi Ministarstvo komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine, dok bi priprema i provođenje predloženog rješenja zahtijevalo saradnju s IDDEEA-om i nadležnim tijelima za registrovanje vozila”, zaključili su oni.

Nezavisne

Nastavi čitati

Aktuelno