Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je sinoć da je zahvalan američkom predsjedniku Donaldu Trampu na spremnosti da održi sastanak između njega i predsjednika Rusije Vladimira Putina.

Zelenski je rekao da i Putin mora da bude spreman za takav sastanak, prenosi Unian.

Predsjednik Ukrajine je rekao u svom sinoćnom obraćanju da su juče završene operacije pretraživanja na mjestu ruskog napada na Kijev, koji se dogodio 31. jula.

“Dvadeset osmoro ljudi je poginulo od raketa, ukupno 31 osoba je poginula u gradu u tom napadu, a među njima petoro djece. Djeca rođena 2007, 2011, 14, 18, čak 22… Moje saučešće njihovim porodicama i prijateljima. Ovo je bio jedan od najbrutalnijih ruskih napada na Kijev. Sto pedeset devetoro ljudi je povrijeđeno. Obične kuće, preduzeća, čak i jedna od kijevskih džamija. Nikakvog vojnog smisla”, rekao je Zelenski.

Zelenski je naveo da mnogi u svijetu sada podržavaju Ukrajinu, mnogi osuđuju ruski teror, njihove napade, njihovo odbijanje da okončaju rat.

“Već dugo postoje prijedlozi za prekid vatre – ukrajinski prijedlozi, američki prijedlozi, mnogi u svijetu su o tome govorili Rusima. Svaki put su samo pokušavali da dobiju više vremena za rat, više vremena za teror. U suprotnom, Rusija ne funkcioniše. I veoma je važno da je perspektiva novih sankcija, jakih sankcija i ne samo protiv same države agresora, počela da vrši pritisak na Rusiju. Sve ruske finansije, svaka šema koja puni ruski budžet, mora biti cilj mira. Samo to će ubijediti Moskvu da zaista radi na miru”, naglasio je Zelenski.

Prema njegovim riječima, Ukrajina je zahvalna Sjedinjenim Američkim Državama, zahvalna Evropi i svim ostalim prijateljima u svijetu koji se zalažu za mir.

On je iznio uveravanja da je Ukrajina spremna da radi što je brže moguće zarad mira.

“Svi jasno razumijemo koji su koraci potrebni. Razumijemo ko u Rusiji može da donosi odluke. Zato Ukrajina ponovo predlaže da se pređe sa tehničkog nivoa razgovora, ne na razmjenu izjava, već na stvarni sastanak na nivou lidera. Želim da zahvalim predsjedniku Trampu na spremnosti za takav sastanak”, naglasio je Zelenski.

Putin je ranije juče izjavio da se uslovi Rusije za okončanje rata, koje je iznio prošlog ljeta, nisu promijenili.

Kako navodi ukrajinska agencija, ovi zahtjevi predviđaju kapitulaciju Ukrajine, prenosi Tanjug.

Stanovnici Petropavlovska-Kamčatskog mogli su da osjete 22 seizmička događaja u roku od 24 časa, saopštila je Pres služba kamčatskog ogranka Federalnog istraživačkog centra geoloških zavoda Ruske akademije nauka.

Od devet časova ujutru 1. avgusta po lokalnom vremenu do 9 časova 2. avgusta po lokalnom vremenu u Petropavlovsku-Kamčatskom dogodila su se 22 jača zemljotresa, navodi se u izvještaju, prenijela je agencija TASS.

Najjači potres zabilježen je nešto prije tri sata – 6,2 stepena, a ukupno je tokom ovog perioda registrovano više od 130 zemljotresa.

Razorni zemljotres jačine 8,8 stepenih Rihtereove skale pogodio je Kamčatku 30. jula, nakon čega je došlo do serije naknadnih potresa.

To je bio najjači zemljotres na tom području još od 1952. godine.

Prema podacima Kamčatskog ogranka Geofizičke službe Ruske akademije nauka, u prvih 12 sati nakon glavnog potresa registrovana su 134 naknadna podzemna udara, od kojih su neki dostigli magnitudu od 6,3 stepena.

Mark Rute se suočava s talasom kritika, uključujući i oštre osude, zbog reorganizacije NATO resursa koju njegovi saradnici nazivaju “optimizacijom” i nešto što ide na ruku Donaldu Trampu.

Generalni sekretar NATO, Mark Rute, uspješno je obezbedio širok konsenzus za značajno povećanje budžeta za odbranu, uz velike pohvale predsjedniku SAD, Donaldu Trampu. Ovo je mnogima donelo olakšanje i nadu da je američki lider ponovo pokazao poštovanje prema Sjevernoatlantskom savezu.

Međutim, Ruteov povratak iz Haga nije dočekan kao trijumf za sve, on se suočava s talasom kritika, uključujući i oštre osude, zbog reorganizacije NATO resursa koju njegovi saradnici nazivaju “optimizacijom”.

Iako bi se u drugim okolnostima ovaj proces mogao posmatrati kao uobičajena administrativna promena u strukturi i funkcijama, u trenutnoj političkoj atmosferi transatlantskih odnosa mnogi skeptici smatraju da je riječ o pokušaju prilagođavanja NATO prioriteta zahtjevima Bijele kuće. Takav pristup, prema kritikama, ugrožava dugoročne interese saveza i njegovo strateško jedinstvo, piše DW.

Dr Gerlinde Nijhus, koja je tokom 26 godina obavljala brojne funkcije u NATO, preuzela je vodeću ulogu među kritičarima aktuelnih promena. Otišla je toliko daleko da je Ruteovo djelovanje uporedila s kontroverznom “optimizacijom” koju je Ilon Mask sproveo u odjeljenju “Department of Government Efficiency” (DOGE).

“Potezi, koji su inspirisani loše osmišljenom američkom DOGE-inicijativom (reorganizacijom), u suštini su ulizivanje u skladu s politikom Make America Great Again”, napisala je Nijhus na LinkedInu, a potom svoje stavove potvrdila i u izjavi za DW.

“Pod krinkom i izgovorom ’efikasnosti’, funkcije u centrali NATO, koje bi mogle da budu na meti Trampovog besa zbog njihove navodne ’woke agende’ ili ’nebitnosti’, degradiraju se, minimizuju ili ukidaju,” izjavila je.

Nijhus se posebno osvrće na dve promjene koje smatra naročito problematičnim: izdvajanje i premještanje kancelarije Specijalne predstavnice NATO za žene, mir i bezbednost (WPS) iz kabineta generalnog sekretara, kao i spajanje Odeljenja za klimatsku i energetsku bezbjednost sa Odjeljenjem za politiku i planiranje odbrane.

Ona smatra da su te promjene napravljene kako bi se “smanjila vidljivost” tih tema. U Vašingtonu je ministar odbrane Pit Hegset skoro u potpunosti ukinuo WPS-programe u Pentagonu, dok je Tramp poznat po svom preziru prema klimatskoj politici.

Ukinuto Odjeljenje za javnu diplomatiju
Možda će najvidljivija promjena biti gašenje Odeljenja za javnu diplomatiju (PDD), koje je tradicionalno upravljalo odnosima s medijima, sufinansiranjem projekata kao što je društvena otpornost, interakcijom sa studentima i drugim grupama, i kontaktima s građanima. Mnogi iz PDD moraće da potraže nova radna mjesta. Neke funkcije biće premeštene u druge odjeljenja. Pres-služba će biti direktno podređena generalnom sekretaru i njegovom portparolu.

Takođe se ukida i Odeljenje za izvršno upravljanje, koje je obavljalo razne zadatke: od zapošljavanja i programa praksi, do arhiviranja.

Izvori iz NATO tvrde da broj ukinutih pozicija nije veliki — možda oko 40, ali da će istovremeno biti otvorene i nove. Trenutno postoji oko 300 upražnjenih mesta.

Javna diplomatija prelazi u stratešku komunikaciju
Nijhus, koja je godinama radila u Odeljenju za javnu diplomatiju, smatra da je ukidanje PDD i preraspodela osoblja iz tog odeljenja teško razumljiva, posebno u trenutku kada smatra da bi alijansa trebalo da uloži dodatne napore da “podstakne informativne diskusije o NATO i širim bezbjednosnim pitanjima u društvu”.

Ona takođe strahuje da će programi sufinansiranja i davanja bespovratnih sredstava za trustove mozgova, univerzitete i druge inicijative civilnog društva, “naići na potpuni zastoj”. Ti programi dobili su na važnosti s obzirom na to da je američka vlada ukinula humanitarnu organizaciju USAID, koja je delovala globalno i finansirala mnoge od tih aktivnosti.

Može li Evropa da se brani bez pomoći SAD?
Visoki zvaničnik NATO, kaže, međutim, da neće doći do smanjenja aktivnosti u pogledu komunikacije s javnošću, već da se PDD samo “transformiše u Kancelariju za stratešku komunikaciju” i da će raditi “fokusiranije”. Dodaje da i ostale promene “idu u istom pravcu — ka boljoj usklađenosti, kako bismo mogli efikasno obavljati ključne zadatke saveza”.

Program sponzorisanja u vidu bespovratnih sredstava neće biti ukinut, kažu iz NATO, iako može doći do privremene pauze dok se ne sprovedu administrativne promjene.

Bivši diplomata američkog Stejt departmenta, koji je želeo da ostane anoniman, slaže se s kritičarima koji smatraju da reorganizacija može da nosi rizike ako se smanje sredstva ili osoblje za komunikaciju i kontakte s javnošću. On upozorava da bi promjene u SAD i NATO mogle dodatno da povećaju otuđenost od građana, kako u zemljama-članicama saveza, tako i van njega.

To se pokazuje u praksi, kaže diplomata, koji kao mentor, jednom nedeljno vodi razgovore s američkom koleginicom koja radi u jednoj azijskoj zemlji.

U sjedištu NATO, bez obzira na to da li je to zvanično naređenje ili ne, neki službenici zaposleni u odjeljenjima “Žene, mir i bezbjednost” i “Klima” podstiču se da te segmente svog posla ne izlažu previše javnosti. Nekoliko njih to je i lično podelilo sa DW.