Connect with us

Svijet

Broj poginulih u Gazi prešao 64.000, STRADALA I BEBA STARA 10 DANA

Palestinski broj poginulih u Gazi prelazi 64.000, u skoro dvogodišnjem ratu, u pojasu Gaze, nakon što su pregovori o primirju propali.

Više od 64.000 Palestinaca je ubijeno u skoro dvogodišnjem ratu u Pojasu Gaze, saopštili su lokalni zdravstveni zvaničnici, dok su Hamas i Izrael ponovili svoje međusobno nespojive zahtjeve za okončanje sukoba koji je počeo napadom te militantne grupe 2023. godine.

Izraelski napadi su ubili 28 ljudi, uglavnom žena i djece, tokom noći, prema bolničkim podacima, dok je Izrael nastavio ofanzivu u glađu pogođenom gradu Gaza. Brigadni general Efi Defrin, vojni portparol, izjavio je da izraelske snage kontrolišu 40% grada i da će operacija biti proširena „u narednim danima“.

U okupiranoj Zapadnoj obali, Izraelci su osnovali novo naselje u jednom palestinskom gradu, prema izvještaju jedne grupe koja prati izgradnju naselja.

Najnoviji napadi desili su se dok izraelske trupe djeluju u dijelovima Gaze s planovima da preuzmu potpunu kontrolu nad tim gradom. Najnaseljeniji palestinski grad dom je za oko milion ljudi, od kojih su mnogi već više puta raseljeni.

Bolnica Šifa u Gazi primila je 25 tijela, uključujući devetoro djece i šest žena, nakon što su izraelski napadi pogodili šatore u kojima su bili smješteni raseljeni ljudi, prema bolničkim zapisima. Među poginulima bila je i beba stara 10 dana. Još troje ljudi je ubijeno na jugu Gaze, prema bolnici Naser u Kan Junisu.

Maha Afana je rekla da su je napadi probudili usred noći dok je spavala u šatoru sa svojom decom u Gazi. Kada ih je provjerila, pronašla je tijela svog sina i kćerke prekrivena krvlju.

“Počela sam da vrištim“, rekla je.

Snimci agencije Associated Press prikazuju zgarišta šatora i razbacane ostatke. U pozadini se čuje nastavak izraelskog bombardovanja.

“Šta su ta djeca učinila državi Izrael? Nisu nosila nož niti oružje. Samo su spavala“, rekla je Hajam Basus, koja je izgubila rođaka u napadu.

Izraelska vojska nije odmah komentarisala napade, ali navodi da cilja isključivo militante i da pokušava da izbjegne civilne žrtve. Krivicu za smrt civila svaljuje na Hamas, tvrdeći da su militanti ukorijenjeni u gusto naseljenim područjima.

Raste broj poginulih
Ministarstvo zdravlja Gaze saopštilo je da je 64.231 Palestinac ubijen od početka rata. Najnoviji izvještaj uključuje oko 400 ljudi koji su ranije smatrani nestalima, a čija je smrt sada potvrđena.

Ministarstvo ne navodi koliko među poginulima ima militanata, a koliko civila, ali navodi da žene i djeca čine oko polovinu žrtava.

Ministarstvo je dio vlasti kojom upravlja Hamas i zapošljava medicinske radnike. Njegove brojke se smatraju pouzdanom procjenom ratnih žrtava od strane agencija UN-a i mnogih nezavisnih stručnjaka. Izrael osporava te brojke, ali ne nudi sopstvene podatke.

Pripadnici oružanih snaga predvođeni Hamasom su ubili oko 1.200 ljudi, uglavnom civila, i oteli 251 osobu u napadu na jug Izraela 7. oktobra 2023. Većina otetih je od tada oslobođena kroz primirja ili druge sporazume.

Nema napretka u pregovorima o primirju
Hamas je objavio da je spreman da vrati svih 48 talaca koje još uvijek drži — od kojih se za oko 20 smatra da su živi, prema izraelskim procjenama — u zamjenu za palestinske zatvorenike, trajno primirje, povlačenje izraelskih snaga iz cijele Gaze, otvaranje graničnih prelaza i početak obnove Gaze.

Kancelarija izraelskog premijera Benjamina Netanjahua odbacila je ponudu kao “manipulaciju“ i saopštila da će rat trajati sve dok svi taoci ne budu vraćeni, Hamas ne bude razoružan i Izrael ne uspostavi punu bezbjednosnu kontrolu nad teritorijom, dok bi civilnu administraciju preuzele druge strane.

Pregovori o privremenom primirju, kojim bi dio talaca bio oslobođen, propali su prošlog mjeseca kada je američki izaslanik za Bliski istok, Stiv Vitkof, napustio razgovore, okrivljujući Hamas. Hamas je kasnije prihvatio prijedlog za koji on i arapski posrednici kažu da je gotovo identičan ranijem koji je Izrael već prihvatio, ali nema javnih naznaka da su pregovori nastavljeni.

Izrael i SAD su nedavno nagovijestili da razmatraju sveobuhvatan dogovor, u kojem bi svi preostali taoci bili oslobođeni odjednom.

Novo naselje u gradu na Zapadnoj obali
Jedna organizacija koja nadgleda izgradnju naselja saopštila je da su Izraelci osnovali novo naselje u srcu palestinskog grada Hebrona, na okupiranoj Zapadnoj obali.

Peace Now (Mir Sada) navodi da su državno podržani doseljenici preuzeli zgradu na glavnom putu koji koriste Palestinci za pristup Starom gradu, gdje već žive stotine tvrdokornih doseljenika u naselju starom više decenija, koje čuvaju izraelske trupe u blizini palestinskih domova.

Izraelska vlada nije odmah komentarisala.
Stari grad Hebrona je dom važnog svetilišta koje poštuju i Jevreji i muslimani, a u kojem se vjeruje da su sahranjeni biblijski patrijarsi Avram, Isak i Jakov, zajedno sa svojim suprugama. To mjesto je često žarište izraelsko-palestinskog nasilja.

Izrael je zauzeo Zapadnu obalu, Gazu i Istočni Jerusalim tokom rata na Bliskom istoku 1967. godine. Palestinci žele sve tri teritorije za svoju buduću državu, a zajedno sa većinom međunarodne zajednice, naselja smatraju nelegalnim i preprekom za mir.

“Cilj osnivanja naselja u srcu hebronske kasbe jeste da se zauzmu nove oblasti grada i protjeraju Palestinci, slično onome što je urađeno u centru grada oko postojećih naselja“, navodi Peace Now.

“Naselje u Hebronu predstavlja najružniji oblik izraelske kontrole na okupiranim teritorijama. Nigde drugdje na Zapadnoj obali dominacija nije tako očigledna”, dodaje se za PBC.

Related Topics:

Svijet

PUŠILIN OPTUŽIO UKRAJINU ZA RATNI ZLOČIN: Tvrdi da ruske zarobljenike koriste kao bombaše samoubice

Korišćenje ruskih ratnih zarobljenika kao bombaša samoubica od strane Ukrajine je ozbiljan ratni zločin, rekao je lider Donjecke Narodne Republike Denis Pušilin.

“Ovo je kršenje humanitarnog prava, ovo su zaista veoma ozbiljni ratni zločini, govorimo o korišćenju ratnih zarobljenika kao bombaša samoubica”, naveo je Pušilin u intervjuu za TASS.

On je dodao činjenice o ovom pitanju ignorišu međunarodni mediji, javnost i organizacije za ljudska prava.

Nastavi čitati

Svijet

Kako je otkrivena velika mana u KODU INTERNETA?

Vještačka inteligencija ubrzava pronalaženje potencijalnih grešaka, ali ne znači da će svaka prijava biti tačna, niti da se svaka greška može jednostavno otkloniti.
Zbog ozbiljnog bezbjednosnog propusta, prošle sedmice privremeno su ugašeni pojedini državni sajtovi u Njemačkoj, Francuskoj, Belgiji, Holandiji, Finskoj i Češkoj.

Američka Nacionalna bezbjednosna agencija (NSA) i tim Evropske unije za odgovor na računarske incidente (CERT-EU) preporučili su da se sistemi koji ne mogu odmah da budu zaštićeni privremeno isključe sa interneta.

Uzrok je bila greška u PHP-u, programskom jeziku na kojem radi veliki dio interneta. Prema podacima W3Techsa, koristi ga gotovo sedam od deset sajtova za koje je poznato kojim su programskim jezikom napravljeni. Na PHP-u se zasnivaju i popularne platforme poput WordPressa, kao i softver koji koristi Vikipedija. Zbog novootkrivenih propusta, i Fondacija Vikimedija privremeno je isključila pojedine sisteme.

Ono što ovaj slučaj čini posebno zanimljivim jeste način na koji je problem otkriven.

Istraživači su uz pomoć vještačke inteligencije uspeli da pronađu i ispitaju ozbiljne slabosti koje su godinama promicale stručnjacima. Time su oni koji štite sisteme dobili priliku da reaguju prije napadača. Međutim, propusti u pripremi i objavljivanju bezbjednosnih ispravki pokazali su koliko se ta prednost brzo može izgubiti.

Greška je postojala u sistemu godinama
PHP je programski jezik koji omogućava da sajtovi obavljaju različite funkcije, od prijavljivanja korisnika i pretraživanja sadržaja do pristupa bazama podataka. Za razliku od onoga što korisnik vidi na ekranu, veliki dio njegovog posla odvija se u pozadini, na serveru.

Problem nastaje kada se ozbiljna greška nalazi u samom programskom jeziku, a ne u pojedinačnom sajtu. U takvoj situaciji mogu biti ugroženi i sistemi čiji su vlasnici poštovali sva pravila i vodili računa o bezbjednosti.

U ovom slučaju otkrivene su dvije kritične ranjivosti koje su, pod određenim uslovima, omogućavale napadačima da bez lozinke izvršavaju komande na serveru. To je moglo da dovede do preuzimanja kontrole nad sistemom, krađe podataka ili prekida rada servisa. Hitne bezbjednosne ispravke za ove programe objavljene su 21. oktobra.

Prema navodima kompanije Wiz, koja je učestvovala u istraživanju, problematični dijelovi programskog koda postojali su duže od deset godina.

Još zanimljivije je to što su programeri PHP-a prve naznake jednog od problema uočili još 2024. godine. Međutim, tada nisu uspjeli da utvrde kako bi neko mogao da ga iskoristi za stvarni napad. Razmatrano je više načina da se greška otkloni, ali je svako rješenje nosilo određene rizike, pa se donošenje odluke odužilo.

PHP Foundation, neprofitna organizacija koja podržava razvoj ovog programskog jezika, priznala je da je kašnjenje bilo posljedica problema u načinu odlučivanja, ali i nedostatka ljudi i sredstava.

Situacija se promijenila u avgustu 2026. godine, kada su istraživači, koristeći modele vještačke inteligencije kompanija OpenAI i Google, pokazali kako se postojeće slabosti mogu iskoristiti za napad.

Kompanija Wiz tvrdi da je jedan njen istraživač, uz pomoć vještačke inteligencije, za nedjelju dana uspio da uradi ono za šta bi ranije timu vrhunskih stručnjaka bili potrebni mjeseci. To je procjena same kompanije, koju nije moguće nezavisno potvrditi, ali dobro pokazuje koliko se brzo mijenjaju mogućnosti za pronalaženje bezbjednosnih propusta.

Vještačka inteligencija tako nije samo pomogla da se pronađe greška, nego i da se vidi kako je moguće iskoristiti ove propuste.

To baš pojačava važnost sajber bezbjednosti, tako da alati koji stručnjacima omogućavaju da brže otkrivaju ranjivosti mogu pomoći i napadačima da ih pronađu i iskoriste.

Kada su istraživači u avgustu prijavili otkrivene propuste, dogovoreno je da detalji ostanu poverljivi dok ne budu spremne bezbjednosne ispravke. Takav postupak je uobičajen u sajber bezbjednosti. Cilj je da proizvođači softvera i vlasnici sistema dobiju dovoljno vremena da otklone problem prije nego što informacije o njemu postanu dostupne napadačima.

Međutim, ovog puta plan nije sproveden do kraja.

Dan prije objavljivanja ispravki, na internetu su se pojavile prve informacije o ranjivostima. Iste večeri jedna od kompanija koje su učestvovale u istraživanju greškom je objavila snimak na kojem je prikazano kako se propust može iskoristiti za napad.

Iako je snimak brzo uklonjen, već je bio preuzet i počeo je da se širi internetom. Prema navodima PHP Foundation, to je ubrzalo razvoj alata za iskorišćavanje ranjivosti.

Problemi se tu nisu završili. Sljedećeg jutra druga kompanija je, mimo dogovorenog rasporeda, objavila verziju softvera koja je već sadržala ispravke. Na taj način napadači su dobili dodatnu mogućnost da proučavanjem izmjena otkriju gdje se tačno nalazio problem, dok veliki broj korisnika još nije mogao da instalira zvanično ažuriranje.

Ispostavilo se, međutim, da su pokušaji napada počeli i prije toga.

Amazon je saopštio da je u svojim sistemima za praćenje zlonamjernih aktivnosti zabilježio pokušaj iskorišćavanja ranjivosti još 17. oktobra, četiri dana prije zvanične objave. Riječ je o posebno pripremljenim sistemima koji služe kao mamac za napadače, kako bi bezbjednosni stručnjaci mogli da proučavaju njihove metode.

Nije poznato da li bi taj prvi pokušaj uspio na stvarnom sajtu. Ipak, nakon objavljivanja informacija o ranjivostima, bezbjednosne kompanije počele su da beleže nagli rast pokušaja napada.

Ovaj slijed događaja pokazuje da otkrivanje greške i njeno otklanjanje nisu isto. Vještačka inteligencija pomogla je stručnjacima da pronađu problem koji je godinama ostao neprimijećen, ali je sve što je uslijedilo ponovo zavisilo od ljudi, njihovih odluka i sposobnosti da se međusobno dogovore.

Tehnologija napreduje brže od sistema koji treba da je štite
Problem je nastao na ovolikoj a to je da veliki dio interneta oslanja se na softver čiju bezbjednost održava relativno mali broj ljudi.

Na održavanju i zaštiti PHP-a radi manji tim stručnjaka, među kojima su zaposleni koje finansira fondacija i volonteri. Istovremeno, zahvaljujući razvoju vještačke inteligencije, broj prijavljenih ranjivosti naglo raste.

Od početka jula, prema podacima PHP Foundation, bezbjednosni tim je obradio više od sto prijava za koje se ispostavilo da su netačne, da se ponavljaju ili da prijavljeni problem nije moguće potvrditi.

Vještačka inteligencija, dakle, ubrzava pronalaženje potencijalnih grešaka, ali ne znači da će svaka prijava biti tačna, niti da se svaka greška može jednostavno otkloniti.

Za takve poslove su i dalje potrebni iskusni programeri, vrijeme, novac i dobro organizovan proces odlučivanja.

Zbog toga PHP Foundation sada poziva kompanije i države čije usluge zavise od ovog programskog jezika da dugoročno finansiraju njegovu bezbjednost.

Ovo pitanje prevazilazi sam PHP. Kako modeli vještačke inteligencije postaju sve sposobniji, razmak između otkrivanja bezbjednosnog propusta i trenutka kada neko može da ga iskoristi postaje sve kraći.Institucije i kompanije zato više ne mogu da računaju na to da će imati nedjelje ili mjesece da reaguju. U pojedinim slučajevima presudni mogu biti sati.

Nastavi čitati

Svijet

AMERIKA IZDALA HITNO UPOZORENJE: Prijeti napad u Moskvi, strahuju od velikog broja žrtava

Američka ambasada u Moskvi izdala je danas, 31. oktobra, hitno bezbjednosno upozorenje zbog ozbiljne prijetnje napadom na Muzej i park Caricino u ruskoj prijestonici. Prema upozorenju, postoji vjerodostojna prijetnja događajem koji bi mogao izazvati veliki broj žrtava.

Američke diplomate pozvale su svoje državljane da danas, 31. oktobra, izbjegavaju područje muzeja i parka te da se ne približavaju mjestima na kojima se okuplja veliki broj ljudi.

Na šta upozoravaju?
“Američka ambasada u Moskvi dobila je informacije o vjerodostojnoj prijetnji događajem koji bi mogao izazvati veliki broj žrtava danas, 31. oktobra, na području muzeja i parka Caricino”, stoji u upozorenju.

Ambasada nije objavila o kakvoj je tačno prijetnji riječ, ko bi mogao stajati iza nje niti na osnovu kojih je informacija izdala upozorenje.

Američkim državljanima savjetuje se da budu oprezni, prate lokalne medije, drže mobilne telefone napunjenim i uz sebe imaju identifikacione dokumente.

Amerikanci u kontaktu sa ruskim vlastima
Prema izvještaju ruskog nezavisnog medija Nova gazeta Evropa, američke vlasti koordiniraju odgovor na prijetnju sa ruskim vlastima.

Upozorenje se odnosi na muzejsko-parkovski kompleks Caricino, popularno mjesto za šetnju i kulturna dešavanja na jugu Moskve.

Ruski portal Fontanka objavio je da je za danas u kompleksu bio predviđen koncert orguljske muzike te da internet stranica muzeja u trenutku njihovog izvještavanja nije bila dostupna, prenosi Index.

Zašto SAD već upozoravaju svoje građane da ne putuju u Rusiju?
Američki Stejt department ranije je izdao upozorenje najvišeg, četvrtog nivoa, kojim svojim državljanima savjetuje da ne putuju u Rusiju.

Među razlozima navode se rizik od terorističkih napada, posljedice rata u Ukrajini i mogućnost proizvoljnog pritvaranja američkih državljana.

SAD upozorava i da njegova ambasada ima ograničene mogućnosti pružanja pomoći Amerikancima u Rusiji.

Za sada nema potvrde da se u Caricinu dogodio napad. Ruske vlasti nisu objavile pojedinosti o mogućoj prijetnji.

Nastavi čitati

Aktuelno