Connect with us

Svijet

JEZIVO! Izrael gradi vješala za palestinske zatvorenike, pogubljenja će gledati porodice žrtava! (VIDEO)

Izrael gradi vješala na kojima bi trebalo da budu pogubljeni palestinski zatvorenici osuđeni na smrt, a novi detalji otkrivaju kako bi čitav sistem trebalo da funkcioniše – od posebnog zatvorskog krila i ljudi koji će izvršavati pogubljenja do kabina iz kojih će porodice žrtava moći da gledaju vješanja.

Ministar nacionalne bezbjednosti Itamar Ben-Gvir, koji je jedan od glavnih zagovornika uvođenja smrtne kazne, gradilište je pokazao u snimku objavljenom na društvenim mrežama, poručujući da oni koji su se ranije podsmijavali njegovom planu sada mogu da vide da se on ostvaruje.

“Ovdje će teroristi biti pogubljeni”

Na snimku objavljenom na Instagramu Ben-Gvir stoji ispred aktivnog gradilišta i pokazuje prema mjestu na kojem nastaje objekat.

“Ovdje će teroristi biti pogubljeni”, rekao je.

Prema Middle East Eyeu, Ben-Gvir je zatim poručio da Izrael “ispunjava ono što je obećao”, a osvrnuo se i na ljude koji su ranije ismijavali njegove planove za uvođenje pogubljenja.

Oni koji su se njegovoj ideji “rugali” i “smijuljili”, rekao je, sada mogu da vide da “ovo mjesto počinje da se gradi”.

Ben-Gvir je u drugoj izjavi poručio i: “Upisujemo se u istoriju”, te dodao da osuđeni teroristi, prema njegovim riječima, zaslužuju “samo jednu stvar – smrt vješanjem”.

Porodice će moći da gledaju vješanja

Posebno kontroverzan dio projekta odnosi se na porodice žrtava terorističkih napada.

U sklopu objekta biće napravljene posebne kabine za posmatranje iz kojih će žrtve napada i članovi porodica ubijenih moći da prisustvuju izvršenju smrtne kazne.

Jerusalem Post navodi da će članovima ožalošćenih porodica biti omogućeno da dobiju posebne dozvole za ulazak i gledanje pogubljenja.

Ben-Gvirova kancelarija takvo rješenje obrazložila je tvrdnjom da je prisustvovanje porodica žrtava pogubljenjima praksa koja postoji “u mnogim zemljama”.

Ben-Gvir je otišao i korak dalje kada je riječ o uključivanju porodica žrtava u novi sistem.

Još u junu imenovao je šest članova porodica ljudi ubijenih u terorističkim napadima za zvanične inspektore u okviru primjene zakona o smrtnoj kazni. Oni bi trebalo da imaju nadzorna ovlaštenja u vezi s uslovima u kojima će biti držani zatvorenici osuđeni na smrt i sprovođenjem zakona.

“Niko nije dostojniji od porodica koje su platile najvišu cijenu u borbi protiv terorizma da budu dio mehanizma nadzora nad sprovođenjem zakona”, rekao je tada Ben-Gvir.

Bivšem taocu obećao da će pokušati da mu omogući da lično pogubi otmičara

Još jedna Ben-Gvirova izjava privukla je pažnju svega nekoliko dana prije nego što je pokazao gradilište.

Bivši izraelski talac Rom Braslavski, koji je više od dvije godine bio zatočen u Gazi, rekao je u razgovoru s Ben-Gvirom da želi vlastitim rukama da ubije čovjeka koji ga je držao u zatočeništvu.

Ben-Gvir mu je odgovorio da će “preokrenuti svijet” kako bi pokušao da mu omogući da lično izvrši pogubljenje.

Times of Israel navodi da je ministar rekao Braslavskom da bi gledati ga kako to radi bilo “jedan od mojih najvećih snova”.

Za koga se zapravo grade vješala?

Upravo je ovo jedan od najvažnijih dijelova priče.

Zakon o smrtnoj kazni usvojen je u Knesetu u martu, a u maju je uključen u bezbjednosne propise koji se primjenjuju na okupiranoj Zapadnoj obali.

Prema novom sistemu, vojni sud koji Palestinca proglasi krivim za teroristički napad u kojem je neko ubijen mora da izrekne smrtnu kaznu, osim ako utvrdi posebne okolnosti zbog kojih može biti izrečena kazna doživotnog zatvora.

Guardian navodi da će se vješala koristiti za Palestince osuđene za teroristička djela pred sistemom vojnih sudova, dok se isti režim ne primjenjuje na jevrejske ekstremiste optužene za slična krivična djela.

Izraelskim državljanima na Zapadnoj obali sudi se pred civilnim, a ne vojnim sudovima.

Upravo zbog te razlike zakon je od njegovog usvajanja izložen optužbama da diskriminiše Palestince.

Za pogubljenja se pripremali i prije usvajanja zakona

Izgradnja vješala nije prvi praktični korak u pripremama za ponovno izvršavanje smrtne kazne.

Prema informacijama koje je objavio Middle East Eye pozivajući se na ranije izvještaje izraelskih medija, Izraelska zatvorska služba počela je da priprema lokacije i osoblje za pogubljenja još prije nego što je Kneset u martu usvojio zakon.

Prema tim navodima, tri dobrovoljca iz Izraelske zatvorske službe trebalo bi da budu zadužena za izvršavanje smrtnih kazni.

Pogubljenja će biti izvršavana vješanjem, a zakon predviđa njihovo izvršenje u roku od 90 dana od izricanja kazne.

Objekat koji je Ben-Gvir sada pokazao gradi se unutar već napravljenog zatvorskog krila za osuđenike na smrt u centralnom Izraelu. Tačna lokacija nije javno objavljena.

Zakon već osporen pred sudom

Dok se vješala grade, zakon na osnovu kojeg bi trebalo da budu korištena već je predmet pravnog spora.

Više izraelsko-arapskih poslanika zatražilo je u junu da se pridruži zahtjevu za obaranje zakona koji je u aprilu podnesen izraelskom Visokom sudu pravde.

Kako navodi Jerusalem Post, u zahtjevu se tvrdi da novi zakon krši prava na život, dostojanstvo, jednakost i pravičan postupak, kao i da diskriminiše Palestince zbog njegove primjene pred vojnim sudovima na Zapadnoj obali.

Izrael nije izvršio sudsko pogubljenje više od 60 godina

Ako nova vješala zaista budu korištena, to će predstavljati veliki zaokret u izraelskoj kaznenoj politici.

Izrael smrtnu kaznu decenijama praktično nije izvršavao.

Adolf Ajhman (Adolf Eichmann), jedan od glavnih organizatora Holokausta, osuđen je za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti i obješen 1962. godine.

To je ostalo jedino pogubljenje u istoriji Izraela izvršeno nakon redovnog sudskog procesa.

Sada, više od šest decenija kasnije, država ne samo da je proširila primjenu smrtne kazne, već gradi posebno krilo i vješala, bira osoblje koje bi trebalo da izvršava pogubljenja i priprema mjesta s kojih će članovi porodica žrtava moći da ih posmatraju.

Svijet

RAT PROTIV IRANA KOŠTAO SAD 48,3 MILIJARDE DOLARA: Konačni račun mogao bi biti znatno veći

Pentagon je saopštio da je rat protiv Irana do 13. novembra koštao SAD 48,3 milijarde dolara, bez troškova obnove oštećenih vojnih objekata.

Američke vojne operacije protiv Irana koštale su Sjedinjene Američke Države 48,3 milijarde dolara do 13. novembra, a u taj iznos nisu uključeni troškovi obnove vojnih objekata oštećenih tokom iranskih napada na Bliskom istoku.

Ove podatke iznio je zvaničnik Pentagona Artur Miler tokom saslušanja pred Odborom Senata za oružane snage u Vašingtonu.

Miler, koji je zadužen za budžetska pitanja u Pentagonu i predložen za funkciju finansijskog kontrolora američke Ratne mornarice, predstavio je najnoviju procjenu troškova sukoba.

Prema njegovim riječima, ukupni izdaci obuhvataju troškove municije, zamjene vojne opreme i izvođenja vojnih operacija.

Najnovija procjena za oko 27 odsto veća je od iznosa koji je ranije objavio Budžetski ured Kongresa. Ta institucija je 1. avgusta procijenila da su američki troškovi rata protiv Irana dostigli 38 milijardi dolara.

Miler je naglasio da u sadašnju računicu nisu uključeni izdaci za sanaciju američkih vojnih objekata koji su oštećeni u iranskim napadima širom Bliskog istoka.

Dodao je da trenutno ne raspolaže procjenom tih dodatnih troškova.

Šteta na vojnim objektima mogla bi dostići 15 milijardi dolara
Predsjedavajući Odbora Senata za oružane snage, republikanac Rodžer Viker, zatražio je od Milera da što prije dostavi podatke o troškovima popravke oštećenih objekata.

Prema informacijama koje je prošlog mjeseca objavio „Volstrit džornal“, pozivajući se na izvore iz Pentagona, šteta na američkoj vojnoj infrastrukturi u regionu mogla bi iznositi između pet i 15 milijardi dolara.

Ukoliko se te procjene potvrde, ukupni američki izdaci povezani sa ratom protiv Irana mogli bi dostići između 53,3 i 63,3 milijarde dolara.

Podatke sa saslušanja prenijela je kineska novinska agencija Sinhua.

Nastavi čitati

Svijet

“SVI PROJEKTILI IDU U JEDNOM SMJERU!”: Stravična Putinova odmazda zbog Krimskog mosta, milioni bez vode i struje

Rusija pokrenula stravičan raketni napad na Ukrajinu.

Rusija je tokom noći pokrenula masovni raketni napad na Kijev i druge regione širom Ukrajine kao odmazdu za oštećenje Krimskog mosta, a udarima su prethodili cjelodnevni napadi dronovima na samo središte ukrajinske prijestonice.

Pogođena tri mosta preko Dnjepra
Ruski balistički projektili pogodili su tri mosta preko rijeke Dnjepar, a prvi podaci govore o najmanje troje poginulih i 15 ranjenih, uz strah da će broj žrtava rasti. Riječ je o najžešćim udarima na ključne saobraćajnice koje povezuju lijevu i desnu obalu Kijeva od početka rata. Gradonačelnik Vitalij Kličko objavio je na Telegramu da su pogođeni Podolsko-voskresenski, Darnicki i Južni (Pivdenji) most. Zbog zatvorenih i ograničenih puteva, kretanje u gradu od tri miliona stanovnika, koji svakodnevno koriste šest glavnih mostova, drastično je otežano.

Nestanak struje i vode, podignuti bombarderi Tu-160
U prestonici je prekinuto snabdevanje strujom i vodom, dok su se sirene oglasile u svim regionima, a eksplozije su odjekivale čitave noći, piše “Kyiv Independent”. Vojni kanali izvijestili su da je Rusija podigla supersonične strateške bombardere Tu-160 iz baze Ukrainka na Dalekom istoku, sposobne da nose konvencionalno i nuklearno oružje, čime su ugrožene i oblasti daleko od fronta.

Talasi eksplozija od 1.25 do jutra
Prve detonacije potresle su Kijev oko 1.25 časova po lokalnom vremenu, neposredno nakon upozorenja na balističke rakete. Nešto prije dva sata ujutru vazduhoplovstvo je poručilo: “Svi balistički projektili idu prema Kijevu”, nakon čega su uslijedili snažni udari u centru. Novi talasi eksplozija trajali su od 3.00 do 6.30. Kličko je naveo da je pogođen objekat kritične infrastrukture, pa je četvrt Pečersk ostala bez grejanja, struje i vode. Prijavljeni su požari u stambenim zgradama u Obolonu i Podolu, kao i udari na nestambene objekte u Podolu i infrastrukturu u Golosejevskom okrugu.

Udari širom zemlje, pogođena bolnica u Harkovu
Uzbune zbog balističkih raketa proglašene su za Sumsku i Poltavsku oblast, a dronovi su stigli i do krajnjeg zapada. U Lavovu su eksplozije odjeknule prije sedam ujutru tokom dejstva PVO, nakon što je guverner Maksim Kozicki upozorio da ruski dron kruži iznad grada, dok je PVO dejstvovala i u Ivano-Frankivsku, potvrdio je gradonačelnik Ruslan Marcinkiv.

U Krivom Rogu masovni napad dronovima pogodio je važan infrastrukturni objekat, izjavio je Aleksandar Vilkul. Bliže frontu, u Harkovu, gradonačelnik Igor Terehov saopštio je da je pogođena bolnica u Ševčenkovskom okrugu, gdje su ranjene najmanje četiri osobe, a razbijeno je više od 50 prozora.

Putinova prijetnja i diplomatski preokret
Dan uoči napada ruski predsjednik Vladimir Putin zaprijetio je odmazdom zbog udara na Krimski most, čiji se dio urušio 17. novembra nakon što ga je Ukrajina pogodila projektilom “Flamingo”. “Naša odmazda biće mnogo bolnija od onoga što je Ukrajina učinila mostu. S današnjim preciznim oružjem to uopšte nije teško izvesti”, poručio je Putin.

Noćnom napadu prethodili su cjelodnevni udari dronovima na centar Kijeva, u kojima su oštećene dvije evropske ambasade, katedrala Svetog Vladimira i stambene zgrade, dok je 26-godišnji muškarac poginuo, a petoro ljudi je povrijeđeno.

Sve se odigralo dok je Putin u kineskom Šenženu sa Donaldom Trampom i Si Đinpingom potpisao “deklaraciju o miru”, dok je Volodimir Zelenski u Berlinu sa liderima “Koalicije voljnih” zatražio prekid vatre za energetiku i plovne puteve u Crnom moru, što je Putin odbio.

Nastavi čitati

Svijet

NISU BILI JEDNOGLASNI U HAGU, ALI PRESUDA JE DONESENA “Mjanmar počinio genocid”

Međunarodni sud pravde presudio je 19. novembra da je Mjanmar počinio genocid nad pripadnicima muslimanske manjine Rohindža tokom vojnih operacija na sjeveru savezne države Rakin 2017. godine.

Odluka je donesena sa devet glasova za i šest protiv. To je prvi put da je najviši sud Ujedinjenih nacija utvrdio da je jedna država počinila genocid, navodi UN.

Šta je sud utvrdio o nasilju iz 2017. godine?

Čitajući presudu, predsjednik suda Judži Ivasava rekao je da je Mjanmar počinio genocid nad Rohindžama na sjeveru Rakina i time prekršio obaveze iz Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida. Sud je utvrdio da su snage bezbjednosti ubile hiljade civila, počinile rasprostranjeno seksualno nasilje, izvršile teška djela nasilja nad djecom i napadale ljude koji su bježali prema Bangladešu.

Mjanmar je tokom postupka tvrdio da je riječ o legitimnoj operaciji protiv pobunjenika. Sudije su odbacile tu odbranu i zaključile da su razmjere i način izvršenja nasilja ukazivali na “namjeru da se uništi znatan dio” zajednice Rohindža u Mjanmaru. U odvojenom glasanju, takođe sa devet glasova prema šest, sud je utvrdio da Mjanmar nije ispunio obavezu da spriječi genocid koji su počinili civili djelujući uz snage bezbjednosti. Utvrdio je i da država nije ispunila obavezu kažnjavanja genocida.

Šta Mjanmar mora da uradi poslije presude?

 

Sud je naložio Mjanmaru da bez odlaganja preduzme efikasne korake u istrazi protiv osumnjičenih počinilaca i omogući “bezbjedan, dobrovoljan i dostojanstven povratak” raseljenih Rohindža. Mjanmar mora da vrati izgubljenu imovinu ili da obezbijedi zamjenu za imovinu koja se ne može vratiti ili obnoviti. Presuda predviđa i fizičku i psihološku rehabilitaciju povrijeđenih.

 

Za štetu koja se ne može otkloniti povratom ili obnovom imovine predviđena je novčana naknada, o kojoj će sud odlučivati naknadno. Prema dostavljenom izvještaju, Mjanmar ima dvije godine da izvijesti sud o mjerama povrata i obnove. Taj rok nije potvrđen u dostupnom pisanom sažetku presude.

Zašto je presuda prva takve vrste?

Gambija je pokrenula postupak 2019. godine, nakon što je više od 700.000 Rohindža pobjeglo u susjedni Bangladeš. Prema podacima UN koje prenosi Rojters, u Bangladešu danas živi oko 1,2 miliona izbjeglica iz te zajednice, uglavnom u kampovima u oblasti Koks Bazar.

Međunarodni sud pravde ranije je utvrdio da je u Srebrenici počinjen genocid i da je Srbija prekršila obavezu da ga spriječi. U predmetu Gambija protiv Mjanmara sud je prvi put utvrdio i odgovornost države za samo počinjenje genocida.

Nastavi čitati

Aktuelno