Svijet
NATO, ovo je početak kraja
Kriza NATO saveza, koju su s obje strane Atlantika do sada poricali ili pokušavali da odlože , sada je stigla, piše Robert Kagan u američkom časopisu ”The Atlantic”, prenosi Index.
Nakon što je Rusija u srijedu poslala roj drinova na Poljsku, navodi Kagan, došao je trenutak u kom će svijet otkriti da li su Sjedinjene Države i dalje posvećene odbrani svojih saveznika.
Kagan, koji je saradnik “The Atlantica” i viši naučni saradnik u “Brookings Institution”, jednom od najuticajnijih američkih tink-tankova, podsjeća da je od početka svoje predsjedničke kampanje Donald Tramp bio nejasan oko američkih bezbjednosnih obaveza prema Evropi.
“Saveznici su se nadali da će uspjeti da ga smire laskavim titulama poput ‘tatice’, popuštanjem pred njegovim carinama i opštim prihvatanjem ponižavajuće podložnosti – sve samo kako bi kupili vrijeme. Neki su čak gajili iluziju da će SAD pružiti neku vrstu sigurnosti ako bi evropske snage ušle u Ukrajinu, mada je bilo jasno da to Vladimir Putin nikada ne bi dopustio”, ocijenio je Kagan.
Prema njegovom mišljenju, pravo iskušenje američke predanosti činilo se kao problem koji će se pojaviti tek budućnosti, dok se u međuvremenu održavala fasada transatlantskog jedinstva, sve dok Evropa ne ojača sama ili dok Tramp ne ode sa scene.
To je odgovaralo i Amerikancima i Evropljanima: Tramp nije morao otvoreno da napusti saveznike, iako ih je postupno napuštao, a Evropljani nisu morali da priznaju da SAD više nisu uz njih, što bi značilo suočavanje sa sopstvenom sigurnošću i većim izdvajanjima za odbranu.
Putin je požurio…
Putin je, piše Kagan, imao sve razloge da požuri stvari. Iznenađenje je jedino to što napad na Poljsku nije izveo ranije.
Napad na linije snabdijevanja Ukrajine preko Poljske, Rumunije ili Slovačke uvijek mu je bio opcija.
Istorijski gledano, kad bi neka država direktno snabdijevala oružjem drugu državu u ratu, to je značilo da se i sama smatra zaraćenom stranom. Da je Putin ranije odlučio da bombarduje te linije snabdijevanja, mogao je da tvrdi da ima pravo na to, ističe autor teksta.
Odgovarajući na pitanje zašto onda to nije uradio, Kegan kaže da ranoj fazi rata Putin vjerovatno nije imao kapaciteta, ali da je važniji razlog bio strah da bi to u rat uvuklo NATO i SAD.
To je bila njegova noćna mora, pogotovo nakon što ruske snage nisu uspjele da ostvare brzu pobjedu i zaglavile su u Ukrajini.
Američka suzdržanost
Da je NATO ušao u rat, ruske bi snage bile osuđene na propast. Samo američki brodski i podmornički projektili mogli su da unište most kod Krima, da odsjeku ključnu rusku liniju snabdijevanja i pretvore vojnike u Ukrajini u mete za NATO avione i rakete.
Putin bi tada morao da bira između kapitulacije i nuklearnog rata koji bi uništio Rusiju.
Uprkos tome, piše Kagan, od početka su upravo Amerikanci bili ti koji su se najviše bojali vlastite intervencije.
Bajdenova administracija znala je za Putinove planove još u novembru 2021. i upozoravala na invaziju, ali nije preduzela nijedan potez koji bi nagovijestio vojnu reakciju – ni slanje brodova u Crno more, ni premještanje snaga bliže Ukrajini.
Kad je invazija počela, ruska vojska je zaglavila, ali SAD su i dalje birali suzdržanost: slali su oružje, ali uz stroga ograničenja, i izbjegavale sve što bi se moglo shvatiti kao agresivno.
Putin je tako preživio najveći trenutak opasnosti za Rusiju od Staljingrada.
Priprema za udar na NATO
Nakon što je shvatio razmjere američke suzdržanosti, Putin je krenuo da pritiska susjede i saveznike Ukrajine. To je bilo logično, s obzirom na kontradikciju američke politike: pomagati Ukrajini, ali ne ulaziti u sukob s Rusijom.
Putinov cilj sada je da prisili Ukrajinu na predaju. U Poljskoj već raste skepsa oko pomoći Kijevu, a ruski udari mogli bi da povećaju protivljenje ako SAD pokažu nepouzdanost. Time bi Ukrajinci morali da razmišljaju o svijetu bez spoljne pomoći.
Ali, Putin cilja i na veći plijen: raspad NATO saveza.
Već mjesecima vodi “rat u sjenci” protiv članica NATO-a, uključujući sabotaže i pokušaje atentata na evropske odbrambene zvaničnike.
Kako podsjeća kolumnista “Atlantica”, Trampova administracija na to je reagovala najavama da se SAD više ne mogu brinuti za evropsku bezbjednist, prijetnjama povlačenjem snaga i otkazivanjem vojnih programa u Baltiku.
Napad na Poljsku izvukao je “rat u sjenci” na svjetlost dana. Ako Tramp ne učini ništa nakon ruskog napada na članicu NATO-a, piše Kagan, Evropljani će se morati da prestanu da se zavaravaju i priznaju da Amerika više nije uz njih
Svijet
DRAMA NA DUNAVU! Vojska minira rijeku dok državi prijeti POTPUNI MRAK! Očajnička trka s vremenom za spas nuklearne elektrane!
Više od 100 rumunskih vojnika učestvuje u kontrolisanim detonacijama stene kako bi preusmjerili vodu Dunava ka nuklearnoj elektrani Černavoda i sprečili gašenje drugog reaktora.
Ministarstvo odbrane objavilo je snimak probne eksplozije u nedjelju popodne, navodeći da je u operaciji učestvovalo više od 100 vojnika. Kasnije je kontraadmiral Marsel Nekulae, zamjenik načelnika štaba rumunske mornarice, objavio da će uklanjanje stene Paržoaja biti nastavljeno u ponedjeljak i da se nadaju da će operacija biti završena u utorak.
Stena Paržoaja na desnoj obali Dunava je granitna formacija, zapravo izbočina zemlje, koja utiče na količinu vode koja ulazi u dva kraka rijeke. Njena eksplozija dijeli javno mnjenje, na primjer, postojala je zabrinutost da intervencija u vanrednim situacijama uopšte ne uzima u obzir stavove mještana.
Novinar Valentin Koman skrenuo je pažnju na činjenicu da vlasti do sada nisu riješile ozbiljne infrastrukturne nedostatke, kao što je činjenica da selo Paržoaja nema vodu za piće, pa su mještani prepušteni na milost i nemilost protoka vode iz bunara i izvora. Koman je takođe izrazio zabrinutost da li će lokalna crkva, koja je dio kulturne baštine Dobrudže, biti pogođena eksplozijom.
Ministarstvo odbrane je u petak saopštilo da je rumunska mornarica počela sa istraživanjem Dunava u pogođenom području kako bi se pripremila za preusmjeravanje vodenog toka. Sljedeća faza intervencije je djelimično zatvaranje kraka Bala, o čemu je takođe bilo riječi u petak. Pro TV je u subotu uveče izvijestio da će četiri barže, dugačke približno 70 metara i visoke 3 metra, biti napunjene kamenom i potopljene kako bi se stvorio podvodni prag koji će smanjiti količinu vode koja ulazi u krak Bala i preusmjeriti vodeni tok ka Starom Dunavu.
Pored toga, Direkcija za donji Dunav radi na produbljivanju korita Starog Dunava za jedan metar, a čisti se i kanal koji vodi do bazena za hlađenje reaktora Černavoda. Vlada je iz rezervnog fonda izdvojila 7 miliona leja za radove. Romeo Soare, predstavnik Direkcije za donji Dunav, rekao je za ProTV da će se efekti radova oko nuklearne elektrane osjetiti najranije sredinom sljedeće nedjelje.
Nivo Dunava opada za 2-3 centimetara dnevno
Sorin Rindašu, zamjenik generalnog direktora Rumunske direkcije za upravljanje vodama, upozorio je u subotu, prema pisanju Agerpresa, da će reaktor 2 nuklearne elektrane, koji je još uvijek u funkciji, trajati oko četiri do pet dana pod trenutnim uslovima, jer nivo vode Dunava u oblasti Černavode opada za oko 2-3 centimetra dnevno. Prema riječima Rindašua, potrebne su vanredne mjere kako bi se zaustavio pad nivoa vode.
Stručnjak je takođe rekao da, iako pada kiša na gornjem Dunavu u Austriji, a padavine su povećale vodostaj pritoka rijeke, a samim tim i Dunava, biće potrebno sedam dana da ova poplava stigne do granice, a još pet dana da stigne do Černavode.
Reaktor 1 nuklearne elektrane Černavaca je isključen iz nacionalnog energetskog sistema u utorak ujutru, a u četvrtak je prvo objavljeno da će biti isključen i reaktor 2, ali je potom odlučeno da se nastavi sa radom. Nuklearna elektrana Černavaca pokriva skoro 20 procenata potrošnje električne energije Rumunije. Instalirani kapacitet bloka 1 je 706,5 MW, a bloka 2 704,8 MW, tako da bi istovremeni kvar dva bloka mogao da znači gubitak proizvodnog kapaciteta od više od 1.400 MW za nacionalnu mrežu.
Proglašena energetska kriza
Vršilac dužnosti premijera Ilie Bolojan objavio je nakon vanredne sjednice kabineta u petak uveče da je u Rumuniji proglašena nacionalna energetska kriza za avgust zbog pada proizvodnje električne energije. Vlada je pozvala sve rumunske elektrane da rade maksimalnim kapacitetom, dok Nacionalna regulatorna agencija za energetiku (ANRE) i Transelektrika hitno priključuju na mrežu solarne elektrane, vjetroelektrane i kapacitete za skladištenje koji su već završeni, ali još uvijek čekaju dozvole.
Pored hitnih mjera, rekao je Bolojan, biće obustavljen i projekat usmjeren na ekološku sanaciju područja ogranka Bala, što bi takođe bilo važno zbog planiranih reaktora 3 i 4 nuklearne elektrane Černovci. Investicija od 150 miliona evra je jednom došla do faze objavljivanja postupka javne nabavke, ali je na kraju otkazana.
Bolojan je u petak pozvao stanovništvo i javne institucije da dobrovoljno smanje potrošnju, posebno u večernjim satima. Rekao je da su najveći industrijski potrošači u Rumuniji već upozoreni na situaciju i da će u ponedjeljak biti konsultovani o planiranim ograničenjima proizvodnje. Kao odgovor na poziv, Jaši je bio prvi veći rumunski grad koji je odlučio da ograniči javnu rasvjetu noću.
Svijet
“SVE SE TRESLO, ČULA SE JEZIVA EKSPLOZIJA!” Snažan zemljotres pogodio Egipat u blizini Sueckog kanala!
Egipat je danas pogodio zemljotres jačine 5,2 stepena po Rihterovoj skali, saopštio je Evropsko-mediteranski seizmološki centar (EMSC).
Epicentar zemljotresa bio je blizu Sueckog kanala, na dubini od 10 kilometara i udaljen 38 kilometara od grada Sueca.
Prema izjavama očevidaca, objavljenim na veb-sajtu EMSC-a, potres se snažno osjetio i pratio ga je jak zvuk nalik eksploziji.
Stanovnici Sueca kažu da se sve treslo i da je osjećaj bio zastrašujući.
Svijet
ŠOKANTNO PRIZNANJE: Tramp objasnio zbog čega Amerika nije napala Iran
Američki predsjednik Donald Tramp saopštio je da su Sjedinjene Američke Države obustavile planirane vojne udare na Iran, nakon što je, kako tvrdi, iz Teherana i više zemalja Bliskog istoka stigao zahtjev da se pruži prilika za postizanje brzog sporazuma.
U objavi na društvenoj mreži “Truth Social” Tramp je naveo da su američke i izraelske snage bile spremne za napad, ali da je odlučio da odgodi vojnu akciju ukoliko pregovori u kratkom roku dovedu do dogovora.
Ključni uslovi: Ormuski moreuz i nuklearni program
Prema Trampovim riječima, okvir budućeg sporazuma podrazumijeva potpuno i trenutno otvaranje Ormuskog moreuza za međunarodni pomorski saobraćaj, kao i otklanjanje, kako je naveo, iranske nuklearne prijetnje. Dodao je da Izrael podržava odlaganje vojne akcije i pozvao sve uključene strane da što prije finalizuju dogovor koji bi spriječio novu eskalaciju sukoba u regionu, prenose Nezavisne novine.
Region i dalje u stanju pripravnosti
Trampova objava dolazi nakon višednevnih medijskih izvještaja da su SAD i Izrael razmatrali nove udare na ciljeve u Iranu zbog zastoja u diplomatskim pregovorima.
Istovremeno, američke ambasade u više država Bliskog istoka upozorile su svoje državljane na mogućnost iznenadne eskalacije, dok analitičari ocjenjuju da bi svaki novi sukob mogao ozbiljno ugroziti bezbjednost pomorskog saobraćaja kroz Ormuski moreuz, kojim prolazi značajan dio svjetskog izvoza nafte, te dodatno uzdrmati globalno energetsko tržište, navodi “PeninsulaQatar”.
-
Politika2 dana agoKRESOJEVIĆ “Ne trebaju nam granice, naplatne kućice su dovoljne za KILOMETARSKE KOLONE” (VIDEO)
-
Banjaluka3 dana agoPOZNAT PROGRAM: Evo kako će Banjaluka obilježiti Dan sjećanja na žrtve „Oluje“
-
Politika7 sati agoNAROD GINE NA PUTEVIMA, A MINISTAR BROJI RUPE PO BANJALUCI! Otkrivamo pozadinu licemjernog napada režima!
-
Hronika1 dan agoJEZIVI DETALJI TRAGEDIJE: Tužilaštvo saopštilo okolnosti pogibije dvojice mladića
-
Politika2 dana ago“DO KADA ĆEMO ISPRAVLJATI GREŠKE INSTITUCIJA?” Basara o sudskim rješenjima za RTV taksu iz 2012.
-
Društvo2 dana agoRTRS TRAŽI DUGOVE IZ 2012. GODINE: Građani nakon 14 godina moraju dokazivati da nisu dužni
-
Politika3 dana agoDODIK IZGUBIO PRVU BITKU? Ćorić i Šulić sačuvali Eleka u fotelji!
-
Društvo2 dana agoVRHUNAC LJETA TEK STIŽE: Meteorolozi upozoravaju na temperature do 40 stepeni
