Connect with us

Svijet

Objavljeni novi detalji iz prošlosti ubice Čarlija Kirka: KO JE TAJLER ROBINSON

Tajler Robinson, mladić iz Jute, nekad je bio uzoran učenik sa stipendijom za prestižni univerzitet. Danas je glavni osumnjičeni za ubistvo konzervativnog aktiviste Čarlija Kirka, a istražioci pokušavaju da shvate šta je pošlo po zlu u životu mladića koji je imao obećavajuću budućnost, piše CNN.

Odrastajući, Robinson je, sudeći po objavama na društvenim mrežama, bio na putu uspjeha. Imao je blisku porodicu, postizao je odlične rezultate na testovima, a 2021. godine završio je srednju školu s najvišim ocjenama. U videu objavljenom te godine ponosno je pročitao pismo Univerziteta Utah State kojim mu se dodeljuje četvorogodišnja stipendija. Međutim, Robinson je napustio univerzitet nakon samo jednog semestra i nikada se nije vratio, prenosi Index.hr.

Antifašističke poruke i internetski memovi
Policija još uvijek istražuje motiv, ali kao mogući dokaz političke pozadine istakli su antifašističke poruke ugravirane na čaurama pronađenim u pušci blizu mjesta zločina. Na jednoj je pisalo “Hej fašisto! Uhvat!”, poruka za koju je guverner Utaha Spencer Cox u petak rekao da “govori sama za sebe”. Član Robinsonove porodice potvrdio je istražiocima da je osumnjičeni “posljednjih godina postao politički aktivniji” te da je na nedavnoj porodičnoj večeri posebno kritikovao Kirka.

Ipak, priča je složenija. Među porukama na čaurama nalazila se i mješavina memova i aluzija na videoigre, što ukazuje na duboku uronjenost u internetsku kulturu prožetu ironijom, gdje je pravo značenje teško odgonetnuti. Pronađene su strelice koje predstavljaju kontrole za napad u videoigri Helldivers 2, kao i stihovi italijanske antifašističke pjesme “Bella Ciao”, nedavno popularizovane u igri Far Cry 6 i Netflixovoj seriji.

“Bio je stalno tih”
Ljudi koji su poznavali Robinsona imaju različita sjećanja na njegova politička uverenja. Električar koji je s njim radio prije nekoliko nedjelja opisao ga je kao stidljivu osobu koja “nije bila pričljiva osim ako joj se neko ne obrati”. Rekao je da Robinson “nije baš pričao o politici… osim ako neko to ne pomene”, te dodao kako “nije bio previše sklon Trampu ili Čarliju (Kirku)”.

S druge strane, bivši školski kolega ispričao je za CNN da je Robinson u srednjoj školi, baš poput svoje porodice, bio politički konzervativan i podržavao Donalda Trampa uoči izbora 2020. godine. “Kad sam poznavao njega i njegovu porodicu, bili su zagrižene Trampovi pristalice”, rekao je kolega. “Kad se ovo dogodilo, pomislio sam… ne znam šta se promijenilo.”

Prema podacima o registraciji birača, Robinson je trenutno prijavljen kao nezavisni birač, iako nikada nije glasao. Bivši kolega ga je opisao i kao “vrlo, vrlo velikog ljubitelja igara”, zainteresovanog za njihov dizajn. Bio je “stalno tih” i “malo luckast”, ali nikada nije pokazivao zabrinjavajuće znakove niti upadao u nevolje.

Hapšenje nakon očeve prijave
Robinson dolazi iz mirnog predgrađa Sent Džordž na jugozapadu Jute. Njegovi roditelji, registrovani republikanci, u zajednici su poznati kao prijateljski nastrojeni i uslužni, ali nisu hteli da komentarišu slučaj. Fotografije s društvenih mreža prikazuju idiličan porodični život ispunjen putovanjima i aktivnostima na otvorenom, uključujući i one na kojima Robinson i njegova braća rukuju oružjem.

Druge objave sugerišu da je bio duboko uronjen u internetsku kulturu, a majka je jednom prilikom komentarisala njegov kostim za Noć vještica riječima da je odjeven kao “neki tip iz mema”.

Robinson je 2021. godine maturirao u srednjoj školi Pine View u Sent Džordžu, potvrdio je portparol škole. Zahvaljujući izvrsnom uspjehu, dobio je predsjedničku stipendiju za Univerzitet Utah State, što je njegova majka ponosno objavila u videu na Facebooku. Međutim, portparol univerziteta potvrdio je da je Robinson tamo proveo samo jedan semestar 2021. godine kao student osnovnih studija inženjerstva, nakon čega je uzeo dopust.

Nakon toga, upisao se na Dixie Technical College u svom rodnom gradu. Prema izjavi portparola koledža, trenutno je student treće godine programa za električare pripravnike. Državne evidencije pokazuju da je licencu za pripravnika dobio 2022. godine.

“Povučen komšija”
Donedavno je živio u stambenom kompleksu u Sent Džordžu, gdje ga komšije opisuju na različite načine. Jedan 25-godišnji komšija izjavio je za CNN da je s njim razgovarao nekoliko puta, ali se ne sjeća da je Robinson izražavao snažne političke stavove.

“Mislio sam da je republikanac, ali pretpostavljam da sam se prevario u vezi s tim”, rekao je. Drugi komšija, koji je takođe želio da ostane anoniman, opisao ga je kao “izuzetno povučenog” i tvrdi da ga je rijetko viđao napolju te da je imao barem jednog cimera.

Porodična kuća Robinsonovih nalazi se desetak minuta vožnje od njegovog stana. Džesi Garsija, koji živi u njihovom komšiluku, rekao je da se Tajler činio kao “normalna osoba” te da nikada nije primijetio znakove koji bi upućivali na političko nasilje.

“Nikada to ne bih pomislio o njemu”, izjavio je Garcia, dodavši da je hapšenje “njega i njegovu porodicu ostavilo u potpunom šoku”.

Motiv i poruke na mecima
Istražiocima je član Robinsonove porodice ispričao da je TJler na nedavnoj porodičnoj večeri spomenuo nadolazeći događaj aktiviste Čarlija Kirka na Univerzitetu Utah Valley.

“Razgovarali su o tome zašto ga ne vole i o njegovim stavovima”, rekao je policijski zvaničnik Cox, dodavši: “Član porodice takođe je izjavio da je Kirk pun mržnje i da širi mržnju.” Od Robinsonovog rodnog grada do kampusa gdje se dogodila pucnjava ima oko tri i po sata vožnje.

Nakon napada, policija je u šumovitom području blizu kampusa pronašla repetirku. Na čaurama metaka bile su ugravirane neobične fraze, uključujući stihove italijanske antifašističke pjesme “O bella ciao, bella ciao, bella ciao, ciao ciao”, koja je stekla novu popularnost u videoigrama i internetskoj kulturi. Drugi natpisi bili su u stilu internetskih memova, poput poruke: “Ako ovo čitaš, gej si LMAO.”

Kada je policija u četvrtak objavila fotografije osumnjičenog, Robinsonov otac prepoznao je svog sina i suočio se s njim.

“Tajler, jesi li to ti? Ovo izgleda kao ti”, upitao ga je, na šta je 22-godišnjak priznao, rekao je izvor iz policije za CNN. Kada ga je otac pozvao da se preda, Tyler je navodno rekao da bi radije umro.

Ipak, nakon što ga je otac ubijedio da razgovara s pastorom za mlade, Robinson je pristao na predaju i priveden je. Do sada nije razgovarao s istražiteljima, ostavljajući vlasti i javnost s brojnim pitanjima o tome šta je jednog talentovan.

Svijet

DIREKTOR CIA O OBJAVI TAJNIH DOKUMENATA: Cilj jačanje povjerenja u izbore

Direktor američke Centralne obavještajne agencije (CIA) Džon Retklif izjavio je danas da je cilj objavljivanja dokumenata o američkim izborima, sa kojih je administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa skinula oznaku tajnosti, jačanje povjerenja javnosti u izborni proces, dok su kritičari ocijenili da bi taj potez mogao da proizvede suprotan efekat.

Retklif je na društvenoj mreži Iks naveo da zaštita američke demokratije i integriteta izbora od stranog uticaja i miješanja ostaje jedan od najvažnijih prioriteta.

“Ta pitanja zaslužuju javnu provjeru kako bi temelji naše demokratije, bezbjednost i povjerenje javnosti u izbore bili neupitni”, poručio je Retklif, prenio je CNN.

CIA je bila jedna od nekoliko američkih agencija koje su učestvovale u objavljivanju dokumenata na sajtu Bijele kuće.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je prethodno danas, u obraćanju naciji, da je Kina nezakonito pribavila podatke o oko 220 miliona američkih birača i pokušala da utiče na predsjedničke izbore 2020. godine, pozivajući se na dokumenta sa kojih je administracija skinula oznaku tajnosti i objavila ih na sajtu Bijele kuće.

Retklif je tokom prvog mandata Donalda Trampa obavljao funkciju direktora Nacionalne obavještajne službe (ODNI), kada je američka obavještajna zajednica zauzela stav koji se razlikovao od tvrdnji koje je Tramp iznio u svom obraćanju.

Nastavi čitati

Svijet

VELIKI POŽAR U ŠPANIJI: Vatra guta hiljade hektara šume, vatrogasci daju sve od sebe da ugase vatru

Šumski požar u opštini Ores u sjevernoj španskoj regiji Aragon izgorjelo je više od 7.600 hektara, a najmanje 1.000 ljudi je evakuisano dok vatrogasci pokušavaju obuzdati požar.

Požar, koji je izbio u blizini Oresa u sjeveroistočnoj španskoj regiji Aragon 15. jula tokom intenzivnog toplotnog talasa, brzo se proširio preko suve vegetacije, što je izazvalo preventivnu evakuaciju najmanje pet sela.

Vlasti su premjestile stanovnike na sigurno dok je gust dim prekrio područje, a brzo napredujući plamen prijetio domovima, poljoprivrednom zemljištu i kritičnoj infrastrukturi.

Vojne jedinice za hitne slučajeve, uključujući špansku specijaliziranu Unidad Militar de Emergencias (UME), bile su raspoređene zajedno s civilnim vatrogasnim ekipama, radeći danonoćno u izazovnim uslovima. Timovi na terenu koristili su crijeva visokog pritiska i tehnike probijanja požara, dok je zračna podrška iz helikoptera i aviona za bacanje vode vršila ponovljena ispuštanja kako bi usporila napredovanje požara preko neravnog i teško pristupačnog terena, prenosi Klix.

Regionalni zvaničnik Roberto Bermudez de Kastro opisao je incident kao jednu od najozbiljnijih požarnih vanrednih situacija u Aragonu posljednjih godina.

Premijer Pedro Sančez obećao je punu podršku vlade tekućim operacijama u hitnim slučajevima i pomoć pogođenim zajednicama, dok nacionalne i regionalne vlasti ostaju u stanju visoke pripravnosti.

Prema Evropskom sistemu za informisanje o šumskim požarima (EFFIS), skoro 400.000 hektara izgorjelo je širom Španije tokom prošlogodišnje rekordne sezone šumskih požara. Stručnjaci upozoravaju da sve češći toplotni talasi, produžena suša i promjenjivi klimatski obrasci pogoršavaju rizike od šumskih požara, posebno u južnoj Evropi, gdje sezone požara postaju duže, intenzivnije i teže ih je kontrolisati.

Nastavi čitati

Svijet

SZO UPOZORAVA: Vještačka inteligencija već odlučuje o zdravlju miliona Evropljana, a većina zemalja nema nikakva pravila

Vještačka inteligencija već je postala dio svakodnevnog rada bolnica širom Evrope – pomaže u postavljanju dijagnoza, organizaciji lečenja i komunikaciji s pacijentima.

Samo 8 odsto zemalja u evropskom regionu Svetske zdravstvene organizacije ima strategiju za primenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto država nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.

Evropa mora da sustigne ubrzani razvoj primjene veštačke inteligencije u bolnicama, upozorava Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).

Rješenja zasnovana na vještačkoj inteligenciji sve se više primjenjuju u evropskim bolnicama, ali samo mali broj zemalja ima jasna pravila koja uređuju njihovu upotrebu, što može dovesti pacijente u rizik, upozorio je regionalni direktor SZO za Evropu, Hans Henri P. Kluge.

Alati zasnovani na vještačkoj inteligenciji iz korena menjaju zdravstvenu zaštitu i ulivaju nadu zdravstvenim radnicima koji rade pod velikim opterećenjem.

Od dijagnostičkih sistema do unapređenja organizacije rada, vještačka inteligencija pomaže zdravstvenim sistemima širom Evrope. Međutim, iako se ovi alati već koriste, u većini zemalja ne postoje odgovarajući propisi koji bi uređivali njihovu primenu.

„Najveći izazov danas predstavlja jaz između primjene vještačke inteligencije i njenog odgovarajućeg regulisanja”, rekao je Kluge na konferenciji za novinare održanoj 15. jula u Lisabonu.

On je upozorio da će, što taj jaz bude duže postojao, posledice po ljude biti ozbiljnije.

„Pristrasan algoritam može dovesti do pogrešne dijagnoze stvarnog pacijenta, sa stvarnim i ozbiljnim posljedicama”, naglasio je Kluge.

Već dvije trećine od ukupno 53 zemlje evropskog regiona SZO koristi veštačku inteligenciju u dijagnostici, dok polovina država ima čet-botove za komunikaciju s pacijentima zasnovane na vještačkoj inteligenciji. Ipak, samo svaka dvanaesta zemlja ima strategiju koja definiše način upravljanja i nadzora nad njenom primenom.

Samo osam odsto zemalja evropskog regiona SZO ima posebnu strategiju za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.

Situacija nije bolja ni kada je riječ o obrazovanju. Samo svaka peta zemlja uključuje obuku iz oblasti vještačke inteligencije u obrazovanje budućih zdravstvenih radnika, dok tek svaka četvrta organizuje dodatne obuke za zaposlene u zdravstvenom sistemu.

Kluge je ocijenio da je ovakvo stanje „zabrinjavajuće” i upozorio da može imati ozbiljne posljedice po zdravlje ljudi.

„Sve to dodatno narušava poverenje građana u zdravstvene sisteme u cjelini”, rekao je on.

SZO planira da 2028. godine predstavi Mapu puta za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, koja bi trebalo da posluži kao smernica državama za bezbjednu, etičku i odgovornu upotrebu ove tehnologije.

Nastavi čitati

Aktuelno