Više od decenije nakon što su u permafrostu Zapadnog Sibira otkrivene misteriozne rupe, naučnici i dalje raspravljaju o njihovom porijeklu, nudeći teorije koje sežu od eksplozija plina do udara meteora. Prvi takav krater uočen je još 2014. godine, a njegova pojava pokrenula je lavinu pitanja na koja još uvijek tražimo odgovore, piše Science Alert.

Sada je tim geonaučnika sa Univerziteta u Oslu, predvođen Helgeom Hellevangom, predstavio novi model koji bi mogao objasniti zašto se ove velike rupe formiraju isključivo na poluostrvima Jamal i Gidan, a ne i u drugim arktičkim regijama s permafrostom.

Prvi krater, otkriven na sibirskom poluostrvu Jamal 2014., bio je širok oko 30 metara i dubok više od 50 metara. Okruživao ga je izbačeni materijal, što je upućivalo na eksplozivno porijeklo. Ove neobjašnjive rupe imaju toliko strme i okomite zidove da bi se lako moglo pomisliti kako su iskopane mašinama, prenosi Index.hr.

Novo objašnjenje – plin iz dubine Zemlje
Hellevang i njegov tim slažu se da je nakupljanje metana pod pritiskom ključni pokretač ovih rupa, koje se danas nazivaju krateri emisije plina (GEC). Međutim, dok su raniji modeli pretpostavljali da su za nastanak rupa u potpunosti odgovorni procesi unutar samog permafrosta, nova studija to smatra malo vjerovatnim.

“Kada bi unutrašnji procesi permafrosta, podstaknuti klimatskim promjenama, bili odgovorni za erupcije, očekivalo bi se da će se GEC-ovi formirati i drugdje u područjima permafrosta koja sadrže plinske hidrate, podzemni led ili kriopege. To nije slučaj,” pišu Hellevang i tim.

“Volumen šupljina ispunjenih plinom potreban za objašnjenje formiranja GEC-a i izbačenog materijala vjerovatno se neće formirati samo unutrašnjim procesima permafrosta.”

Umjesto toga, otkrili su da su za stvaranje dovoljne sile za ovakvu podzemnu eksploziju vjerovatno potrebni toplina i prirodni plin koji dolaze iz dubine, ispod samog permafrosta. Smatraju da plin curi iz rasjednih sistema u stijenama daleko ispod leda na poluostrvima Jamal i Gidan. To ima smisla, s obzirom na to da se ova poluostrva nalaze iznad jednih od najvećih svjetskih rezervi prirodnog plina.

Uloga klimatskih promjena i buduća istraživanja
Ipak, istraživači i dalje tvrde da klimatske promjene igraju važnu ulogu. Otapanje permafrosta, podstaknuto rastućim temperaturama, slabi ledeni pokrov i stvara tanji ‘čep’ kroz koji plin može lakše probiti na površinu.

Iako ovaj model nudi uvjerljivo objašnjenje za nastanak kratera, tek ga treba potvrditi poređenjem sa stvarnim mjerenjima na terenu. Tek tada bismo mogli konačno doći do dna ove sibirske misterije.

EU je na pragu kolapsa zbog svoje nesposobnosti da se promijeni, kao Rimsko carstvo, izjavio je premijer Mađarske Viktor Orban.

On je u obraćanju Parlamentu Mađarske rekao da Budimpešta, s druge strane, osjeća da ima snagu da se brže razvija.

“Moram da kažem da ne vidim u EU kapacitet za obnovu koji nam je potreban. Ako Unija hitno ne napravi oštar zaokret, njena istorija će se završiti”, istakao je Orban.

Mađarski premijer pojasnio je da vjerovatno neće doći do naglog, dramatičnog kolapsa, nego da će se to desiti postepeno, pošto sve više članica prestaje da poštuje instrukcije Brisela, slično tome kako je Rimsko carstvo dugo vjerovalo da nastavlja da postoji na svojim bivšim teritorijama, iako, zapravo, već odavno nije postojalo.

“Vidim da se SAD i Azija kreću zajedno s nama i vidim mogućnost i snagu Mađarske da se brže razvija. Brzina njenog razvoja parira onoj u SAD i Aziji, a ne u EU”, napomenuo je Orban.

Prema njegovim riječima, EU, kao “loša dži-pi-es navigacija”, konstantno mijenja planove i nikada ne ostvaruje ciljeve, što se vidi kroz uvođenje sankcija, migrantsku politiku i ekološku tranziciju.

Predsjednica Moldavije Maja Sandu upozorila je građane da je suverenitet zemlje ozbiljno ugrožen zbog, kako je navela, ruskih pokušaja destabilizacije.

Uvideo obraćanju koje je emitovano svega nekoliko dana prije parlamentarnih izbora zakazanih za 28. septembar, Sandu je naglasila da su “nezavisnost, teritorijalni integritet i evropska budućnost Moldavije dovedeni u pitanje”.

Obraćanje je uslijedilo nakon što su vlasti u zemlji izvele velike racije i privele desetine osoba osumnjičenih za učešće u ruskom planu narušavanja stabilnosti.

– Naša budućnost je ugrožena – poručila je predsjednica, upozorivši da proruske stranke na predstojećim izborima nastoje oslabiti vladajući proevropski blok PAS.

Navela je da Rusija ulaže stotine miliona evra kako bi kupila stotine hiljada glasova s obje obale Dnjestra, kao i u inostranstvu, prenosi Avaz.

– Stotine ljudi plaćaju kako bi provocirali nerede, nasilje i plašili građane. Ako Rusija uspije preuzeti kontrolu nad Moldavijom, posljedice će biti direktne i opasne za našu zemlju i cijelu regiju – kazala je Sandu.

Kako prenosi Associated Press, moldavske vlasti provele su 250 racija u više mjesta širom zemlje, a na meti je bilo više od 100 osumnjičenih povezanih s planom izazivanja masovnih nereda. Glavni tužilac za organizovani kriminal Viktor Furtuna rekao je da je uhapšeno 74 ljudi, u dobi između 19 i 45 godina, koji mogu biti zadržani do 72 sata.

Dodao je da se istraga ne vodi protiv političkih entiteta, uprkos interpretacijama, nego protiv dokumentovanih kriminalnih namjera ovih pojedinaca.

Nakon racija predsjednica je ponovno poručila da je zemlja pod udarom Kremlja.

– Ljudi su svakodnevno opijeni lažima. Stotine pojedinaca plaćaju se da potiču nasilje i šire strah. Apelujem na sve građane: ne smijemo dopustiti da se naša zemlja preda stranim interesima – rekla je.

Optužila je Moskvu da ima saveznike unutar Moldavije.

Sandu je naglasila da bi ruski uticaj u Moldaviji imao posljedice i za susjednu Ukrajinu i za širu evropsku bezbjednost.

– Evropa će završiti na granici Moldavije. Evropska sredstva će stati. Sloboda kretanja mogla bi nestati. Naša zemlja mogla bi postati odskočna daska za infiltraciju prema Odesi. Pridnjestrovlje bi bilo destabilizovano – navela je ona.

Moldavci će u nedjelju birati novi parlament sa 101 poslanikom, a glasanje se opisuje kao izbor između nastavka evropske integracije i okretanja Rusiji. Kako piše AP, vlasti već dugo optužuju Moskvu za “hibridni rat” koji uključuje izborno miješanje, dezinformacije i finansiranje proruskih stranaka.