Connect with us

Svijet

“NAŠA BUDUĆNOST JE UGROŽENA”: Dramatično obraćanje predsjednice Moldavije

Predsjednica Moldavije Maja Sandu upozorila je građane da je suverenitet zemlje ozbiljno ugrožen zbog, kako je navela, ruskih pokušaja destabilizacije.

Uvideo obraćanju koje je emitovano svega nekoliko dana prije parlamentarnih izbora zakazanih za 28. septembar, Sandu je naglasila da su “nezavisnost, teritorijalni integritet i evropska budućnost Moldavije dovedeni u pitanje”.

Obraćanje je uslijedilo nakon što su vlasti u zemlji izvele velike racije i privele desetine osoba osumnjičenih za učešće u ruskom planu narušavanja stabilnosti.

– Naša budućnost je ugrožena – poručila je predsjednica, upozorivši da proruske stranke na predstojećim izborima nastoje oslabiti vladajući proevropski blok PAS.

Navela je da Rusija ulaže stotine miliona evra kako bi kupila stotine hiljada glasova s obje obale Dnjestra, kao i u inostranstvu, prenosi Avaz.

– Stotine ljudi plaćaju kako bi provocirali nerede, nasilje i plašili građane. Ako Rusija uspije preuzeti kontrolu nad Moldavijom, posljedice će biti direktne i opasne za našu zemlju i cijelu regiju – kazala je Sandu.

Kako prenosi Associated Press, moldavske vlasti provele su 250 racija u više mjesta širom zemlje, a na meti je bilo više od 100 osumnjičenih povezanih s planom izazivanja masovnih nereda. Glavni tužilac za organizovani kriminal Viktor Furtuna rekao je da je uhapšeno 74 ljudi, u dobi između 19 i 45 godina, koji mogu biti zadržani do 72 sata.

Dodao je da se istraga ne vodi protiv političkih entiteta, uprkos interpretacijama, nego protiv dokumentovanih kriminalnih namjera ovih pojedinaca.

Nakon racija predsjednica je ponovno poručila da je zemlja pod udarom Kremlja.

– Ljudi su svakodnevno opijeni lažima. Stotine pojedinaca plaćaju se da potiču nasilje i šire strah. Apelujem na sve građane: ne smijemo dopustiti da se naša zemlja preda stranim interesima – rekla je.

Optužila je Moskvu da ima saveznike unutar Moldavije.

Sandu je naglasila da bi ruski uticaj u Moldaviji imao posljedice i za susjednu Ukrajinu i za širu evropsku bezbjednost.

– Evropa će završiti na granici Moldavije. Evropska sredstva će stati. Sloboda kretanja mogla bi nestati. Naša zemlja mogla bi postati odskočna daska za infiltraciju prema Odesi. Pridnjestrovlje bi bilo destabilizovano – navela je ona.

Moldavci će u nedjelju birati novi parlament sa 101 poslanikom, a glasanje se opisuje kao izbor između nastavka evropske integracije i okretanja Rusiji. Kako piše AP, vlasti već dugo optužuju Moskvu za “hibridni rat” koji uključuje izborno miješanje, dezinformacije i finansiranje proruskih stranaka.

Svijet

EVROPA U OZBILJNOM PROBLEMU: Znanja učenika nikad manje

Najnovije PISA testiranje za 2025. godinu pokazalo je veliki pad rezultata petnaestogodišnjaka u više evropskih zemalja, posebno u Francuskoj, Njemačkoj, Holandiji i Finsko

Studija mjeri koliko učenici mogu da primijene znanje stečeno u školi iz oblasti čitanja, matematike i prirodnih nauka u stvarnim životnim situacijama.

Iako je Velika Britanija odstupila od negativnog trenda, veći dio zapadne Evrope nastavio je pad koji traje još od 2018. godine. U Francuskoj, Njemačkoj, Holandiji i Finskoj udio petnaestogodišnjaka bez osnovne funkcionalne pismenosti i matematičkih vještina porastao je na gotovo trećinu generacije.

Stručnjaci navode da je pandemija ubrzala gubitke u učenju, ali da su uzroci dublji: hroničan nedostatak nastavnika, česte reforme nastavnih planova koje zanemaruju osnovne vještine, rastuće nejednakosti i sve izraženija segregacija školskih sistema.

Kao dodatni problem ističe se stalna upotreba pametnih telefona, koja smanjuje pažnju učenika i potiskuje „dubinsko čitanje“ u korist površnog skrolovanja.

Njemačka je zabilježila najlošiji rezultat PISA testiranja do sada. Koordinator njemačkog istraživanja Samuel Grejf upozorio je da sve veći broj mladih nema osnovne vještine potrebne za građanski život i tržište rada.

„Druge zemlje su mnogo uspješnije u odvajanju obrazovnog uspjeha od porodične pozadine“, rekao je Grejf.

Podaci pokazuju i snažnu povezanost između školskog uspjeha i socioekonomskog statusa: visok nivo kompetencija postiže samo dva odsto učenika iz porodica s niskim prihodima, naspram 25 odsto učenika iz imućnijih domaćinstava.

U Holandiji je zabilježen istorijski minimum, posebno kada je riječ o čitalačkoj pismenosti, gdje 39 odsto petnaestogodišnjaka nema osnovne vještine potrebne za snalaženje u savremenom društvu.

Ministarstvo prosvjete priznalo je da pad nije samo privremena posljedica pandemije, već da je riječ o strukturnom problemu.

U Francuskoj je ministar prosvjete Eduar Žefre rezultate ocijenio zabrinjavajućim, ali ne i iznenađujućim, dok su analitičari ponovo ukazali na nedovoljna ulaganja i duboke društvene razlike.

Finska je takođe zabilježila pad rezultata iz matematike i čitanja, a tamošnji stručnjaci upozoravaju da se nastavni planovi moraju mijenjati zajedno sa društvom.

Nastavi čitati

Svijet

AI ZAMALO IZAZVAO SUKOB SAD I KINE: Američka vojska spremala presretanje kineskog broda

Američka vojska umalo je pokrenula operaciju presretanja kineskog broda na Bliskom istoku nakon što je obavještajni izvještaj, sastavljen uz pomoć vještačke inteligencije (AI), pogrešno naveo da brod prevozi komponente programa nuklearnog naoružanja, naveli su danas izvori upoznati sa događajem.

Izvještaj je ovog proljeća kružio američkom vojskom tokom rata sa Iranom i pokrenuo plan za presretanje broda, prenio je CNN.

Prema četiri izvora, američka vojska pripremala je operaciju, dok su se, prema dvojici izvora, naoružani pripadnici vojske spremali da se ukrcaju na brod.

Vojni avioni su u tom trenutku već bili u vazduhu, navela su dva izvora.

Neposredno prije planirane operacije, zvaničnici su detaljnije provjerili izvještaj i utvrdili da ga je sastavio analitičar Komande za specijalne operacije uz pomoć vještačke inteligencije.

Četbot koji je analitičar koristio netačno je identifikovao materijal koji je brod prevozio, ali nije poznato šta je tačno bilo pogrešno identifikovano.

Prema jednom izvoru, izvještaj je bio „potpuno lažan“, ali je „skoro započeo rat“.

Svaka američka operacija protiv kineskog broda mogla je da dovede do oružanog sukoba između SAD i Kine.

U konkretnom slučaju, analitičar je četbotu postavio pitanja o obavještajnim izvještajima u vezi sa brodskim manifestom, koji su poticali iz Američke komande za specijalne operacije za Pacifik sa sjedištem na Havajima.

Nije jasno da li je korišćeni četbot bio komercijalno dostupan ili proizvod američke vlade, prenosi Telegraf.rs.

Prema izvorima, AI je kombinovao obavještajne podatke otvorenog koda sa tajnim signalnim obavještajnim podacima i na osnovu toga izveo zaključak o materijalu koji je brod prevozio.

Analitičar je potom ponovo koristio vještačku inteligenciju kako bi nalaze oblikovao u standardni obavještajni izvještaj, koji je zatim distribuiran.

Komanda za specijalne operacije SAD za Pacifik i Pentagon nisu odgovorili na zahtjev za komentar.

Više američkih zvaničnika upoznatih sa situacijom navelo je da različiti dijelovi vlade koriste različite AI alate, pod različitim komandama i bezbjednosnim standardima, kao i da ne postoji jedinstven skup standarda za provjeru informacija koje ti alati generišu.

Američka vojska ubrzava primjenu AI kako bi, prema navodima zvaničnika, omogućila brže donošenje odluka na bojnom polju, uključujući izbor ciljeva i raspoređivanje vojnih sredstava.

U januaru je američki sekretar za odbranu Pit Hegset objavio „Strategiju ubrzanja vještačke inteligencije“, sa ciljem da se ubrza njena upotreba u vojsci.

Hegset je tada rekao da će biti omogućeno eksperimentisanje, uklonjene birokratske prepreke i usmjerene investicije kako bi SAD zadržale vodeću poziciju u vojnoj primjeni vještačke inteligencije.

Strategija predviđa i širu dostupnost AI alata civilnom i vojnom osoblju.

Prema izvorima upoznatim sa politikom američke vojske, AI se sve više koristi i u procesu određivanja ciljeva, ali ne postoje jasne smjernice o tome kako će ljudsko učešće spriječiti civilne žrtve ili slučajno nanošenje štete sopstvenim snagama.

Jedan od izvora je rekao da slučaj kineskog broda nije izolovan primjer „halucinacije“ AI sistema u obavještajnoj zajednici.

Prema više izvora, AI vrši pritisak na analitičare da brže proizvode i distribuiraju obavještajne podatke, što povećava mogućnost grešaka, dok mlađi analitičari, koji su više navikli na korišćenje ovih alata, mogu da budu skloniji da im vjeruju bez dovoljne provjere.

Nastavi čitati

Svijet

CIJELA KUBA OSTALA U MRAKU: Potpuni kolaps elektroenergetske mreže, milioni ljudi bez struje

Elektroenergetska mreža na Kubi doživjela je potpuni kolaps, saopštilo je kubansko Ministarstvo energetike, nakon čega je oko devet miliona stanovnika ostalo bez električne energije.

Za sada nema detaljnih informacija o tome šta je izazvalo najnoviji potpuni pad sistema, niti kada bi snabdijevanje električnom energijom moglo biti u potpunosti normalizovano.

Kubanski elektroenergetski sistem već mjesecima pod pritiskom

Najnoviji kolaps dolazi u trenutku kada se Kuba već duže vrijeme suočava sa ozbiljnom energetskom krizom.

Elektroenergetski sistem opterećuju nedostatak goriva, dotrajala infrastruktura i problemi sa snabdijevanjem naftom, zbog čega elektrane često nemaju dovoljno kapaciteta da zadovolje potrebe stanovništva.

Prema izvještajima Reutersa, prekidi u snabdijevanju električnom energijom na Kubi postali su svakodnevica.

Čak i kada nacionalna mreža funkcioniše, milioni građana često su suočeni sa višesatnim nestancima struje koji se ponavljaju iz dana u dan.

Oko devet miliona ljudi ostalo bez električne energije

Ovoga puta problem je mnogo većih razmjera.

Prema podacima kubanskih vlasti, potpuni kolaps nacionalne mreže ostavio je bez struje oko devet miliona ljudi.

Nestanak električne energije pogodio je praktično cijelu zemlju, dok se za sada ne zna koliko će biti potrebno da se sistem ponovo pokrene i stabilizuje.

Ministarstvo energetike nije odmah objavilo detalje o uzroku kvara, niti je saopštilo precizan rok za normalizaciju snabdijevanja.

Građani već navikli na višesatne redukcije

Energetska kriza na Kubi traje već duže vrijeme, a učestali nestanci struje postali su dio svakodnevice.

Problemi sa gorivom i proizvodnjom električne energije dodatno su opteretili zastarjelu infrastrukturu, dok su kvarovi i prinudna isključenja elektrana dodatno smanjili raspoloživi kapacitet.

Najnoviji potpuni kolaps pokazuje razmjere problema sa kojima se kubanski elektroenergetski sistem suočava.

Za sada ostaje nepoznato kada će cijela nacionalna mreža ponovo biti stabilizovana i kada će se snabdijevanje električnom energijom vratiti u normalu.

Nastavi čitati

Aktuelno