Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da se nada da se rat sa Iranom bliži kraju, dok se naredne sedmice očekuje njegov sastanak s liderima zemalja Zaliva na marginama Generalne skupštine UN-a u Njujorku.

Prema navodima Aksiosa, Tramp bi u Njujorku trebalo da razgovara s predstavnicima Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Katara, Bahreina, Kuvajta i Omana o narednim koracima i američkoj strategiji nakon rata.

Rat je počeo 28. februara napadima SAD-a i Izraela na Iran, nakon čega je Teheran uzvratio napadima na Izrael i zemlje Zaliva u kojima se nalaze američke baze. Tramp je kao jedan od ciljeva rata naveo slabljenje iranskih nuklearnih kapaciteta.

Iran nema nuklearno oružje i tvrdi da je njegov program obogaćivanja uranijuma namijenjen mirnodopskim svrhama.

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izrazio je danas nadu da su evropske zemlje čule njegovo upozorenje da bi, u slučaju napada Evrope na Rusiju, uslijedio “veoma kratak rat”.

U intervjuu na Prvom kanalu, Lavrov je rekao da su Evropljani tokom prethodnih 500 godina živjeli na račun drugih, navodeći kolonijalizam i ropstvo, kao i da je politika evropskih zemalja dovela do izbijanja dva svjetska rata.

On je podsjetio i na Napoleonovu i Hitlerovu invaziju na Rusiju, u kojima su, prema njegovim riječima, učestvovali predstavnici cele Evrope.

Lavrov je rekao da je “ideja o nanošenju strateškog poraza Rusiji” i dalje u središtu, kako je naveo, težnji Zapada prema Ruskoj Federaciji.

Govoreći o situaciji u Ukrajini, Lavrov je rekao da za Rusiju rješavanje sukoba podrazumijeva ispunjavanje zadataka koje je Moskva postavila na početku specijalne vojne operacije i uklanjanje, kako je naveo, “osnovnih uzroka krize”.

On je, takođe, optužio ukrajinske vlasti da su “jedini režim na svijetu koji je zabranio čitav jedan jezik”, tvrdeći da je ruski jezik u Ukrajini zakonski ograničen od 2017. godine.

Lavrov je ocijenio i da evropske zemlje žele da na vlasti u Ukrajini zadrže, kako je rekao, “otvoreno nacistički i rusofobni režim” i da razmatraju planove za razmještanje određenih snaga na teritoriji pod kontrolom ukrajinskih vlasti. Međunarodni festival mladih održava se od 11. do 17. septembra u Jekaterinburgu.

Njemačka savezna vlada planira pooštravanje krivičnog zakonodavstva u borbi protiv islamističkog terorizma, uključujući uvođenje strožih kazni za posebno opasne napade nožem, češću upotrebu elektronskih narukvica za nadzor osumnjičenih terorista i proširenje krivičnih djela povezanih sa propagandom Islamske države.

Prema planu, za posebno opasne tjelesne povrede počinjene nožem ili drugim opasnim oruđem, kada je ugrožen nečiji život ili prijeti teško oštećenje zdravlja, predviđena je minimalna kazna zatvora od godinu dana.

Planirano je i redovnije korišćenje elektronskih narukvica za nadzor islamističkih ekstremista.

Prilikom odlučivanja o uslovnom puštanju na slobodu, sudovi bi ubuduće izričito trebalo da uzimaju u obzir interes javnosti za bezbjednost kod kazni zatvora od najmanje šest mjeseci.

Predviđene su i izmjene u krivičnom pravu maloljetnika, kako bi se preciziralo da je, kada se ono primjenjuje na mlade punoljetne osobe, potrebno posebno obrazloženje.

Krivično djelo širenja propagande Islamske države biće prošireno, a biće uvedeno i novo krivično djelo koje se odnosi na prikupljanje novca za tu organizaciju.

Hubig je rekla da je “brutalni napad na berlinski CSD” još jednom pokazao da je islamistički terorizam “zaista ozbiljna prijetnja”.

U napadu na paradu povodom Dana Kristofer ulice u berlinskom parku Tirgarten, islamistički motivisani napadač Abdul Balut automobilom je uletio u masu, pri čemu je jedna žena ubijena, a najmanje 31 osoba teško povrijeđena.

Balut (21), kojeg su vlasti već poznavale kao radikalnog islamistu, ubijen je u pokušaju hapšenja dan nakon napada.