Bosna i Hercegovina je za godinu dana povećala uvoz električne energije za više od 300 miliona KM, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH.

Tako u ovim podacima piše da je tokom osam mjeseci prošle godine uvoz električne energije iznosio 138,3 miliona KM, dok je u istom periodu ove godine uvoz struje iznosio čak 447 miliona KM.

Ono što je zanimljivo jeste da je i izvoz struje veći, pa je tako tokom ove godine izvezena u iznosu od 583,5 miliona KM, dok je u osam mjeseci prošle godine izvezena struja vrijedna 403,5 miliona KM.

Podsjećamo, od 1. septembra ove godine “Elektroprivreda BiH” je, na osnovu odobrenja Regulatorne komisije za energiju FBiH (FERK), povećala cijene električne energije u prosjeku za 6,85 odsto.

Uvedene su tri blok-tarife, zelena (do 350 kilovat-sati), plava (od 350 do 1.000 kilovat-sati) i crvena (više od 1.000 kilovat-sati), koje se od 1. septembra obračunavaju u zavisnosti od količine potrošene energije.

Tako procjena prosječnog povećanja računa za zelene račune iznosi 4,8 odsto, za plave 6,3 odsto i crvene osam odsto.

Za kategoriju “ostala potrošnja” povećanje iznosi 3,67 odsto i za kategoriju javna rasvjeta 5,08 odsto.

Sa druge strane, distributivna preduzeća u Republici Srpskoj su krajem jula tražila od Regulatorne komisije za energetiku (RE RS) povećanje cijena mrežarine od čak 40 odsto.

Svega mjesec dana kasnije oni su od RE RS tražili dodatno povećanje cijene mrežarine sa 40 odsto na 46,01 odsto.

Nije jasno zašto distributivna preduzeća traže ovako drastično veće cijene mrežarine, jer su četiri od pet distributivnih preduzeća u Srpskoj ostvarila dobit u prvih šest mjeseci 2025. godine.

RE RS još odlučuje o tome da li će prihvatiti njihov prijedlog, ali je neminovno da će računi za električnu energiju od 1. januara 2026. godine u Republici Srpskoj biti drastično veći.

Početkom 2025. godine cijene električne energije u Republici Srpskoj prosječno su povećane za oko 7,9% za domaćinstva i 15% za privredu.

Postavlja se pitanje zbog čega smo uvozili toliku količinu električne energije po drastično većim cijenama, ako je izvoz bio veći za oko 180 miliona KM?

Nihad Harbaš, stručnjak za energetiku, objašnjava za “Nezavisne novine” da se tržište električne energije prema neto izvezenim/uvezenim količinama (kWh) i neto izvozu/uvozu (KM) ne može posmatrati na dužem vremenskom periodu i bez značajnijih analiza na nivou dnevnih opterećenja, jer cijene električne energije diktira proizvodnja i potrošnja.

“Cijena električne energije varira sezonski, dnevno i satno. Međutim, čak i ako posmatramo taj period od prvih osam mjeseci, vidimo da smo u prošloj godini imali u tom periodu 270 milion KM (izvoz – uvoz) neto dobiti, a u ovoj godini 140 miliona KM, što govori o lošijem izvoznom trendu za 130 miliona KM, bar gledajući u monetarnim vrijednostima. Električna energija koja se izvozi ne može “ostati građanima”, jer se ne može efikasno skladištiti u tim količinama”, ističe Harbaš.

Dodaje da se problem sa nekog šireg aspekta može posmatrati u kontekstu skuplje električne energije, o razlozima poskupljenja proizvedene naše električne energije, te o ovim razmjenama koje nisu glavni faktor u formiranju cijene.

“Mi smo i dalje neto izvoznici električne energije. Znači, sam energetski miks, planiranje proizvodnje/potrošnje, cijena uglja, sama inflacija (povećanje cijene usluga, plaća itd.) utječe na povećanje cijene električne energije i za domaćinstva i privredu”, zaključio je Harbaš.

Kupci prve nekretnine u Banjaluci, Sarajevu i ostalim većim gradovima neće moći da računaju na povrat kompletnog PDV-a koji su uplatili, ukoliko ne budu izmijenjena zasad planirana pravila u Nacrtu pravilnika o dopuni Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u.

U ovom dokumentu, koji je trenutno u procesu e-konsultacija i podložan je izmjenama, navedeno je da je maksimalna cijena na koju se može odobriti povrat PDV-a zapravo prosječna cijena stana sa PDV-om u BiH, koju je u zadnjem kvartalnom izvještaju objavila Agencija za statistiku BiH.

U praksi to znači da će na prosječnu cijenu uticati i cijene stanova u izrazito malim sredinama, gdje su nekretnine mnogo, pa i višestruko jeftinije nego u većim gradovima.

Ili da budemo još precizniji – prоsјеčnа ciјеnа prоdаtih nоvih stаnоvа po metru kvadratnom u drugom kvartalu 2025. godine u BiH iznosila je 3.147 KM, a u Banjaluci 3.649 maraka.

Dakle, onome ko je u Banjaluci kupio stan u aprilu, te po svakom kvadratu platio 530,20 KM PDV-a, biće vraćeno 456,40 KM po kvadratu.

I to nije sve – Nacrt pravilnika predviđa povrat PDV-a u maksimalnom iznosu od 24.557,74 KM, što znači da kupci komfornijih stanova, u većim gradovima, neće moći računati na kompletan iznos PDV-a ni po tom osnovu.

“Maksimalna cijena na koju se može odobriti povrat PDV-a je prosječna cijena stana sa PDV-om u BiH koja je u zadnjem kvartalnom izvještaju objavljena u biltenu Agencije za statistiku BiH. Maksimalan iznos povrata PDV-a koji se može ostvariti po jednom zahtjevu kupca prvog stana ne može iznositi više od 24.557,74 KM od sume plaćenog PDV-a i koji iznos se usklađuje po prosječnoj cijeni u biltenu Agencije za statistiku BiH”, navedeno je u Nacrtu pravilnika.

Ipak, ovo nije konačan dokument. Sve zamjerke koje imaju, građani mogu da iznesu na portalu ekonsultacije.gov.ba. Uprava za indirektno oporezivanje (UIO BiH) je, naime, 11. septembra objavila Nacrt pravilnika, sa rokom od 15 dana za zainteresovane, da pristupe dokumentu i dostave svoje komentare i prijedloge.

“Da bi građani ili privredni subjekti učestvovali u javnim konsultacijama, potrebno je da se na portalu ekonsultacije.gov.ba registruju kao fizičko ili pravno lice. Tek nakon registracije imaju mogućnost da pristupe tekstu Nacrta pravilnika i ostave svoje primjedbe, sugestije i komentare. Samo na taj način podneseni komentari ulaze u zvaničnu bazu i biće dostavljeni Upravnom odboru UIO na razmatranje”, rekli su iz UIO BiH.

Saša Magazinović, poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, podsjeća da je parlament BiH početkom aprila usvojio zakon koji omogućava povrat PDV-a na prvu nekretninu.

“Upravni odbor UIO je tek nedavno usvojio Nacrt pravilnika. Ono što sam do sada čuo od zainteresovanih ljudi kao primjedbu je da pravilnik tretira prosječnu cijenu stana u BiH kao najveći iznos cijene kvadrata za povrat PDV-a i što je maksimalni iznos koji pravilnik predviđa za povrat novca građanima 24.557,74 KM”, naveo je Magazinović.

Sve koji su direktno zainteresovani za ovaj pravilnik pozvao je da se uključe u javne konsultacije.

“Finalni dokument će usvojiti Upravni odbor UIO nakon sprovedenih javnih konsultacija. O pravilniku se parlament BiH ne izjašnjava niti zastupnici imaju mogućnost da mijenjaju neke njegove dijelove”, upozorio je Magazinović.

Ekonomista Igor Gavran navodi da je jasno da, ako se prosječna cijena utvrđuje na nivou BiH, odnosno uzimaju se u obzir i cijene stanova u Sarajevu i Banjaluci, gdje su basnoslovno skupi, i onih u, recimo, Čajniču ili Drvaru, onda dobijamo iznos koji je drastično niži od onoga koji većina kupaca stvarno plaća, jer se stanovi najviše kupuju u najatraktivnijim sredinama, dok one druge praktično izumiru i mnogi stanove ne mogu ni pokloniti, a kamoli prodati.

“Ovaj pristup je logičan iz ugla budžeta, jer se osigurava koliko-toliko ograničenje gubitaka po ovom osnovu, ali, naravno, nije logičan iz ugla tržišta i kupaca. Recimo, stan od 50 metara kvadratnih u Sarajevu lako može dostići, pa i prestići cijenu od 250.000 KM bez poreza i onda bi PDV iznosio 42.500 KM. Dakle, daleko više od ovoga limita. A ako je riječ o većim stanovima, onda je očito da limit ne bi bio ni polovina stvarno plaćenog PDV-a”, pojašnjava Gavran za “Nezavisne novine”.

Ipak, on misli da određeni limit ima smisla, jer ne treba ni stvarati motivaciju za dodatno povećanje cijena i eventualne dogovore i fiktivne cijene radi većeg povrata i podijele između povezanog prodavca i kupca, ali bi morao biti u vezi i sa lokacijom, inače je – besmislen.

“Također bi trebali biti osigurani imovinski limiti i limiti prihoda ne samo kupaca nego i članova porodica da se spriječi da milioneri na ovaj način uštede pare za stanove djeci ili neki investiraju u nekretnine povoljnije. Svrha ovoga zakona mora biti pomoć prije svega mladima koji realno ne mogu priuštiti nekretninu drugačije. Ali, ukratko, bolje za sve bi bilo da vlasti utiču na smanjenje cijena nekretnina umjesto ovakvih problematičnih i manjkavih rješenja”, ocjenjuje Gavran.

Cijene osnovnih životnih namirnica u Republici Srpskoj od jula prošle do jula ove godine značajno su rasle, a najviše su poskupjeli kafa, meso i ulje, pokazuje analiza Ministarstva trgovine i turizma.

Primjera radi, kilogram kafe građani su u julu prošle godine u prosjeku plaćali 19,5 KM. U maju je za tu istu količinu bilo potrebno izdvojiti 27 maraka, da bi u julu ove godine kilogram ovog napitka koštao čak 30 maraka.

Kilogram junećeg mesa bez kosti se prošlog ljeta mogao kupiti po cijeni od 18,5 maraka, što je danas skoro nemoguće s obzirom na to da je njegova prosječna cijena oko 24 marke.

Prosječna cijena jednog litra ulja je trenutno 3,35 KM, što je za 0,77 KM ili za oko 30 odsto više nego u julu 2024. godine.

Tu poskupljenjima nije kraj. Kilogram pasulja je poskupio sa šest na sedam maraka, kilogram mortadele sa 15 na 18 KM, a limuna sa tri na 4,5 KM.

Orasi se pazare po cijeni 17 KM, a plaćali su se 14 KM, dok se za tri kilograma deterdženta mora izdvojiti u prosjeku oko pet maraka, što je za 0,90 KM više nego prije godinu dana.

Ministarstvo trgovine i turizma je prošle sedmice sa trgovcima održalo sastanak, a zajednički zaključak je bio da je za rast cijena najviše odgovorno globalno tržište i uvoz, a ne marže, koje u prosjeku iznose oko 20 odsto.

„Ovdje treba imati na umu to da se radi o prosječnoj marži, te da tu ulaze i niže marže koje imamo kod osnovnih životnih namirnica, koje su na primjer kod ulja na nivou od šest do 10 odsto, ali i marže na alkohol i cigarete koje su oko 40-50 odsto što je isto svuda u svijetu jer to spada u kategoriju luksuznih roba“, navodi se u analizi ministarstva.

Inače, do kraja juna prošle godine u Republici Srpskoj su na snazi bile ograničene marže. U resornom ministarstvu tvrde da nakon što je uredba o ograničenju marži prestala da važi nije došlo do naglog i nekontrolisanog rasta cijena.

Inače, kako je to danas objavio Zavod za statistiku Republike Srpske cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju u avgustu ove godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine u prosjeku su više za 4,5 odsto.

Od 12 glavnih odjeljaka proizvoda i usluga, više cijene na godišnjem nivou zabilježene su u devet.

Najveći godišnji rast cijena u avgustu ove godine je zabilježen u odjeljku hrana i bezalkoholna pića od 9,2 odsto.

Bezalkoholna pića su skuplja od 43,2 odsto, Voće 15,6 odsto, i ulja i masnoće 11,6 odsto.

Capital