Connect with us

Politika

BODIROGA! “Da se zna ko je BIO u KOALICIJI sa VISOKIM PREDSTAVNIKOM”

,,Bio sam u koaliciji sa visokim predstavnikom, a sa SDS-om ne bih nikad.” Ovo je izjava bivšeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, izrečena 2003. godine, a na koju je je X nalogu podsjetio šef poslaničkog kluba SDS u NSRS Ognjen Bodirog.

“Može li neka rekacija ispranih mozgova, poltrona i svih onih koji slijede nakardnu politiku SNSD-a na ovu izjavu Milorada Dodika. Je li ovo čovjek kome treba vjerovati?”upitao je Bodiroga, koji je uz objavu postavio i Dodikovu video izjavu. Tada je Dodik bio miljenik međunarodne zajednice u BiH i visokih predstavnika…

(BN)

Politika

BIH IMA SVE MANJE STANOVNIKA, A SVE VIŠE BIRAČA: Na spisku više od 3,4 miliona ljudi

Broj građana koji žive u BiH godinama opada, dok Centralni birački spisak i dalje pokazuje više od 3,4 miliona registrovanih birača. Gdje je nestala demografska logika i koliko su birački spiskovi zaista ažurni?

Brojke o demografiji i izbornim spiskovima u Bosni i Hercegovini ponovo otvaraju pitanje koje godinama nema jednostavan odgovor – koliko ljudi zapravo živi u zemlji i koliko je građana evidentirano kao birači?

Centralna izborna komisija BiH zaključila je Centralni birački spisak sa stanjem na 20. avgust 2026. godine, a na njemu se nalazi 3.408.517 birača. CIK je ranije, sa stanjem na 6. maj, evidentirao 3.414.364 birača.

Istovremeno, posljednji zvanični popis stanovništva urađen je još 2013. godine, kada je u BiH popisano 3.531.159 stanovnika.

Sve manje stanovnika, a birača sve više

Trend rasta broja birača posebno je uočljiv kada se pogledaju raniji izborni ciklusi.

Prema podacima navedenim u analizi, 2006. godine bilo je registrovano 2.734.287 birača, dok je deset godina kasnije taj broj porastao na 3.263.906. Danas je Centralni birački spisak ponovo iznad 3,4 miliona.

Na drugoj strani, BiH se godinama suočava sa iseljavanjem, negativnim prirodnim priraštajem i starenjem stanovništva.

Pri tome treba napraviti važnu razliku: broj birača nije isto što i broj stanovnika. U birački spisak mogu biti uključeni i punoljetni državljani BiH koji žive u inostranstvu, dok broj stanovnika uključuje i djecu koja nemaju pravo glasa.

Upravo zbog toga samo poređenje ova dva broja ne može biti dokaz da je birački spisak netačan. Ipak, veliki raskorak između demografskih kretanja i broja registrovanih birača predstavlja pitanje koje zahtijeva objašnjenje i transparentne podatke.

Popis star 13 godina

Poseban problem predstavlja činjenica da BiH više od decenije nema novi popis stanovništva.

Popis iz 2013. godine pokazao je da je u BiH živjelo 3.531.159 stanovnika. Od tada su uslijedili novi talasi iseljavanja, promjene u prirodnom priraštaju i značajne demografske promjene.

Zbog toga danas ne postoji novi popis koji bi precizno pokazao koliko stanovnika zaista živi na teritoriji BiH.

U javnosti se često iznose procjene da je stvarni broj stanovnika značajno manji, ali takve procjene treba razlikovati od zvaničnog statističkog podatka.

Nove tehnologije mijenjaju mogućnost manipulacije

Politička analitičarka Tanja Topić smatra da je uvođenjem novih izbornih tehnologija smanjen prostor za zloupotrebe biračkog prava.

Posebno ističe činjenicu da će identifikacija birača biti tehnički provjeravana, što bi trebalo da oteža glasanje u ime druge osobe ili preminulog građanina.

Topićeva je ranije upozoravala da su birači koji ne izlaze na izbore, kao i građani koji žive u inostranstvu, mogli predstavljati prostor za potencijalne zloupotrebe, dok bi nova tehnologija trebalo da smanji takav rizik.

Na predstojećim izborima CIK uvodi specifične izborne tehnologije, uključujući uređaje za identifikaciju birača i skenere. Glasovi će, međutim, i dalje biti ručno brojani, dok bi tehnologija trebalo da doprinese bržem prenosu i objavljivanju preliminarnih rezultata.

Pitanje koje traži odgovor

Politikolog Dragana Delić smatra da je opravdano postaviti pitanje koliko su birački spiskovi ažurni i u kojoj mjeri odgovaraju stvarnoj demografskoj slici zemlje.

Broj registrovanih birača, kako ističe, nije jednak broju stanovnika, jer obuhvata i državljane koji žive van BiH. Ipak, što je veća razlika između demografskih pokazatelja i broja birača, to je veća potreba za jasnim institucionalnim objašnjenjem.

Upravo transparentnost biračkih spiskova postaje posebno važna u trenutku kada se BiH priprema za još jedan izborni ciklus.

Desetine hiljada birača registrovane van BiH

Poseban dio biračkog tijela čine državljani BiH koji žive u inostranstvu.

Prema podacima CIK-a navedenim u analizi, nakon okončanja žalbenog postupka ukupno je registrovano 48.078 birača izvan BiH.

Od tog broja, 45.457 birača glasaće putem pošte, dok je 2.621 birač registrovan za glasanje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH.

CIK je za Opšte izbore 2026. odredio diplomatsko-konzularna predstavništva u kojima će građani moći glasati, dok su Opšti izbori zakazani za 4. oktobar 2026. godine.

Na kraju ostaje činjenica koja je teško objašnjiva bez dodatnih podataka: BiH već godinama govori o depopulaciji i masovnom iseljavanju, a broj ljudi evidentiranih kao birači i dalje se kreće iznad 3,4 miliona.

To samo po sebi nije dokaz nepravilnosti, ali jeste dovoljan razlog da se javnosti jasno objasni koliko je birača stvarno nastanjeno u BiH, koliko ih živi u inostranstvu i kako se birački spisak ažurira nakon smrti, iseljenja i drugih promjena.

Nastavi čitati

Politika

ODBROJANI DANI IZBORNIM KRAĐAMA U BiH! CIK uvodi dvojnu kontrolu glasova, VIŠE NEMA MJESTA PREVARAMA!

Centralna izborna komisija BiH (CIK), zajedno sa domaćim i međunarodnim nevladinim organizacijama, organizovala je okrugli sto o temi izgradnje povjerenja građana u izbore i nove tehnologije. Cilj je da birači shvate novi način funkcionisanja izbornog procesa, te da predstojeći izbori budu sigurniji, pošteniji i transparentniji od svih prethodnih.

Izbornom procesu se vjeruje onoliko koliko je on jasan i razumljiv glasačima. Nova tehnologija može pomoći u bržem prebrojavanju i jasnijem izvještavanju, ali ništa od toga nije važno ako glasači i posmatrači ne razumiju kako ta tehnologija funkcioniše i zašto je odabrana, ističu iz Centralne izborne komisije BiH.

„Za opšte izbore 4. oktobra radimo na uvođenju specifičnih izbornih tehnologija za glasanje i obradu rezultata koje smatramo pouzdanijim, transparentnijim i težim za manipulaciju od naših ranijih nezakonitih izbornih praksi. Glasačima poručujem da promjene postoje kako biste, kada predate svoj glasački listić, mogli vjerovati da će tačno biti prebrojan i da biste, kada se objave rezultati, sami mogli vidjeti šta se zaista dogodilo sa vašim glasom na biračkom mjestu“, izjavila je član CIK-a BiH Irena Hadžiabdić.

Iz nevladine organizacije „CIVIC HUB US“ podsjećaju da će se glasovi prebrojavati i elektronski i ručno, te dodaju da je to dobar kontrolni mehanizam koji je veoma važan za upoređivanje rezultata i sticanje povjerenja građana.

„Promjene koje se uvode za ove izbore nisu eksperiment, već su dio priprema koje se vrše za vas. To su testiranja, pilot-projekti i unapređenja kako biste, kada budete glasali, mogli vjerovati da će vaš glas biti pošteno prebrojan i tačno prijavljen“, istakla je predstavnica organizacije „CIVIC HUB US“ Tihana Bartulac Blank.

Učesnici okruglog stola poručili su da građani mogu imati puno povjerenje u nove izborne tehnologije koje su uvedene sa jasnim ciljem — da izbori u BiH budu pošteni, transparentni i sigurni, te da glasači dobiju one predstavnike koje su i izabrali.

(BN)

Nastavi čitati

Politika

VELIČANSTVENA PODRŠKA KAKVA SE NE PAMTI! Pokret Sigurna Srpska ZAPALIO atmosferu na Manjači!

Ogromna podrška i veličanstvena atmosfera večeras je obilježila tribinu Pokreta Sigurna Srpska na Manjači, što je samo po sebi dovoljna poruka da je ovaj pokret SIGURAN izbor i da ljudi podržavaju sve ono što se proteklih godina radilo na području Banjaluke.

Manjaču u kontekstu bilo kakve kampanje, pa tako i izborne nemoguće je spomenuti, a da se ne spomene čuveni srpski pisac Petar Kočić.

“PSS namjerava dati snažan doprinos i to smo prepoznali kao važno, da ovdje od Kočićevog zbora napravimo što je mnogo veći događaj nego što je bio do sada. To znači da Grad Banjaluka će ovdje, ali i buduća Vlada Republike Srpske, koju ćemo predvoditi uložiti u to da ovdje imamo fiksnu postavku koja je uređena i da ne morate samo jednom godišnje dolaziti da bi shvatili šta je Zmijanje. Kočićeva kuća, Kočićevo ognjište, koje je preseljeno baš ovdje na mjestu gdje treba da bude, na mjestu gdje će biti zborište, na mjestu gdje će biti arena za borbu bikova i sve to da bude na ovom mjestu i fiksno uređeno”, istakao je lider PSS-a Draško Stanivuković, dodajući da je suština da se u bilo koje doba godine može doći posjetiti Kočićevo zborište i ognjište čovjeka koji je najviše slavio slobodu u srpskom narodu.

Prema njegovim riječima kada je ovo područje u pitanju, fokus buduće Vlade trebaju biti ulaganja tog tipa, a ne “da neko izmišlja skijališta u koja niko nije uložio ni marku, osim nekog idejnog rješenja”.

Smatra da je upravo na platou Manjače, koja je prirodni dragulj moguće napraviti sjajnu turističku ponudu koju bi činio i prostor za hipodrom, te prostor za jahanje konja.

“Manjaču vidimo kao jedan od najvećih dragulja Banjaluke, Srpske, vidimo ovdje mogućnost izgradnje nekoliko vikend naselja, što bi ovaj prostor dopunio uz samu urbanizaciju Kočićevog zbora, preko sadržaja koji autohtono čuvaju ove prostore, ali koji su i prilagođeni tako da cijeli region može doći da uživa ovdje uz tradicionalnu gastro ponudu, uz najveće simbole Zmijanja i Banjaluke”, poručio je Stanivuković.

Kada je u pitanju Manjača neizbježno je, navodi Stanivuković, pomenuti i opstrukcije koje je skupštinska većina okupljena oko SNSD-a činila kako se ne bi uradile ključne stvari.

“Ljudi razumiju da smo ovdje prošli pregršt prepreka, opstrukcija, jer skupštinska većina nije dala ništa da se radi, ali mi smo bez obzira na to i bez podrške Vlade ovdje uspjeli ključne stvari da uradimo. Dokaz tome je i rezervoar Banjica i stanice koje su funkcionisale tako da je plato Manjača tokom ljeta imao vodu”, kazao je Stanivuković.

Zoran Savanović, kandidat pod brojem 17 na listi u izbornoj jedinici broj 3 za Narodnu skupštinu izjavio je da veliki broj ljudi koji su došli na tribinu PSS-a je dokaz da su prepoznali ono što radi PSS i lider Draško Stanivuković.

“Od 4. oktobra cijela Republika Srpska zaslužuje da ima ono što ima ovdje u Banjaluci. Poljoprivreda, koja je za nas jedna od najvažnijih stvari koju promovišemo u našem programu je da na Manjači i u svim ostalim krajevima bude ravnomjerno razvijena, da ljudi se vraćaju u ove krajeve, a ne da živi nažalost između 500 i 700 ljudi. Sigurna cijena, zagarantovane cijene otkupa mlijeka i drugih poljoprivrednih proizvoda je ono za što ćemo se mi boriti, za šta ćemo se zalagati kao buduća Vlada sa premijerom Draškom Stanivukovićem”, navodi Savanović.

Nastavi čitati

Aktuelno