Connect with us

Društvo

SUDIJAMA VEZANE RUKE: Povlašteni osuđenici koji imaju više para

Neustavna odredba Krivičnog zakonika Republike Srpske kojom je predviđen otkup zatvorske kazne do godinu dana u povlašteni položaj stavlja one osuđenike koji imaju više novca, dok sudije koje su u konkretnim slučajevima izrekle osuđujuće presude nemaju mogućnost da odlučuju ko će iza rešetaka, a ko može da plati.

To su neke od manjkavosti spornog člana 46a. stav 3. Krivičnog zakonika, kojim je propisano da će izrečena kazna zatvora koja ne prelazi jednu godinu na zahtjev osuđenog biti zamijenjena novčanom (svaki dan se plaća 100 maraka), a Ustavni sud RS je u srijedu ocijenio da ta odredba nije u saglasnosti sa Ustavom RS.

Dok iz Ministarstva pravde RS najavljuju da će postupiti po odluci Ustavnog suda Republike Srpske, pravni ekspert s kojim smo danas razgovarali kaže da i on smatra da spornu odredbu treba korigovati na način da u njoj stoji da se može (a ne mora) odobriti zamjena zatvorske kazne za novčanu, o čemu bi odlučivao sud.

Sudovi bili nemoćni
“Na ovaj način do sada sudovi su bili sprečavani da izvrše individualizaciju u svakom pojedinačnom slučaju, jer je bilo propisano da se zatvorska kazna do godine na zahtjev osuđenog mora zamijeniti novčanom. Odluka Ustavnog suda Republike Srpske je ispravna. Čemu onda suđenje ako ne važi presuda sudije koji je izrekao zatvorsku kaznu od, recimo, godinu zatvora?”, pita sagovornik “Nezavisnih novina”.

Ustavni sud Republike Srpske, dodaje naš sagovornik, ne može određivati kako će ova odredba ubuduće biti definisana, ali je poenta u tome da se zatvorska kazna više neće morati zamijeniti za novčanu, već će biti otvorena mogućnost zamjene.

Međutim, u periodu dok se sporna odredba koriguje, ostaje nekoliko nerazjašnjenih pitanja, poput toga šta sa onim osuđenicima koji su, recimo, prije sedam dana otkupili kazne, ili onima koji to namjeravaju uraditi dok zakonodavac ne promijeni Krivični zakonik Republike Srpske.

Kakva će sad biti praksa
“Za one koji su do sada iskoristili taj institut, u periodu do odluke Ustavnog suda, to je završena stvar. Tu se ne može ništa dirati. Oni koji zatraže da im se kazna zatvora zamijeni za novčanu u periodu dok ne bude izmijenjen Krivični zakonik ne mogu računati da će im biti udovoljeno, jer se taj institut ne može primjenjivati pošto je ukinut odlukom Ustavnog suda. Dakle, do donošenja zakona o izmjenama Krivičnog zakonika ne može se vršiti zamjena zatvorske kazne novčanom. Taj član trenutno ne postoji, ne postoji institut zamjene. Za one treće, koji će doći na red nakon što se izvrši izmjena u Krivičnom zakoniku, sud će u svakom konkretnom slučaju odlučivati hoće li udovoljiti zahtjevu ili neće”, pojašnjava izvor “Nezavisnih novina”.

Naš sagovornik pritom ukazuje na još jednu nelogičnost koja proističe iz osporene odredbe. Pojašnjava, naime, da nije isto kada neki biznismen ili političar sa ogromnim mjesečnim primanjima treba platiti 100 maraka po danu zatvorske kazne i kada taj iznos treba izdvojiti neko ko jedva sastavlja kraj sa krajem.

Jedni mogu platiti, drugi nemaju
Tim segmentom se u svojoj odluci bavio i Ustavni sud Republike Srpske.

“Osuđena lica dobrog materijalnog stanja koja mogu platiti kaznu umjesto izdržavanja kazne zatvora stavljena su u privilegovan položaj u odnosu na osuđene koji su lošeg ili slabijeg imovinskog stanja, zbog čega nisu u mogućnosti da traže zamjenu kazne zatvora novčanom. Osporena odredba, dakle, dovodi do različitog tretiranja osuđenih lica koja se nalaze u istoj pravnoj situaciji samo po osnovu imovinskog stanja, što, po ocjeni ovog suda, ne predstavlja objektivan i razuman kriterijum za ovakvo propisivanje”, naveli su iz Ustavnog suda RS.

Osim toga, Ustavni sud Republike Srpske podsjeća da osporeno propisivanje ne ostavlja dispoziciju sudu da, zavisno od konkretnih okolnosti i činjenica u predmetu, te shodno slobodnom sudijskom uvjerenju postupajućeg sudije, odluči da li će usvojiti zahtjev za otkup zatvorske kazne.

Ustavni sud podsjeća i da, prema zakonskom načelu pravednosti i srazmjernosti, kazne koje se izriču treba da odgovaraju prirodi i težini izvršenog krivičnog djela, stepenu krivične odgovornosti, okolnostima pod kojima je djelo izvršeno i ličnosti osuđenog.

Načela gube smisao
“Radi se, dakle, o brojnim objektivnim i subjektivnim elementima koje krivični sud mora uzeti u obzir prilikom odmjeravanja kazne. Ova načela, međutim, u cijelosti gube svoj smisao sadržinom osporene zakonske norme, koja omogućava da se pravosnažna kazna zatvora zamijeni novčanom kaznom, bez uzimanja u obzir ovih elemenata. Ustavni sud je stoga ocijenio da se u slučaju zamjene kazne zatvora novčanom kaznom na način kako je to propisano osporenom normom dovodi u pitanje realizacija principa individualizacije kazne”, poručio je Ustavni sud Republike Srpske.

Advokat Milan Malešević ističe da je do sada niz puta ukazivao na sve nelogičnosti odredbe, a koju je sada osporio i Ustavni sud RS.

“Ovdje ne vrijede za sve ista pravila. Onaj ko nema da plati novčanu kaznu, on će otići u zatvor, a onaj ko je dobio zatvorsku kaznu, može da plati i da ne ide, samo zato što ima novca. Ovdje je riječ o diskriminaciji”, ističe Malešević u izjavi za “Nezavisne novine”.

U Ministarstvu pravde Republike Srpske su istakli da se drže opšte norme – da se odluke Ustavnog suda Republike Srpske ne komentarišu, već sprovode.

“U najkraćem roku preduzeću mjere da se ta odluka što prije implementira, tako što će Ministarstvo sačiniti prijedlog izmjena i uputiti ga u skupštinsku proceduru. Lično smatram da je ova odluka u potpunosti na liniji sudske nezavisnosti i prava suda da odlučuje u skladu sa zakonom”, naveo je Goran Selak, ministar pravde Republike Srpske.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Ponovo nagla promjena

Nakon promjenjivog i pretežno oblačnog vremena koje će biti praćeno pljuskovima s grmljavinom, a koje se očekuje u narednim danima u BiH, meteorolozi za zadnju sedmicu septembra najavljuju umjereno oblačno i pretežno sunčano vrijeme.

Kako dodaju meteorolozi, najviše padavina očekuje se u petak i u ponedjeljak.

“Minimalne temperature zraka variraće između 12 i 18 u Bosni, na jugu Hercegovine od 17 do 21 stepen. Najviše dnevne temperature uglavnom između 20 i 26, na jugu zemlje od 25 do 30 stepeni”, navodi se na stranici FHMZ-a.

Kada je riječ o posljednjoj sedmici septembra, temperature vazduha biće nešto niže, naročito u jutarnjim satima.

“Jutarnja temperatura u Bosni uglavnom između četiri i devet stepeni, u Hercegovini do 11. Najviša dnevna temperatura od 16 do 21, jugu zemlje do 25 stepeni”, stoji u njihovoj prognozi.

U nastavku donosimo prognozu RHMZ-a za naredne dane

Petak, 18. septembar

“Jutru i prijepodne promjenljivo oblačno uz sunčane periode i uglavnom suvo. Na zapadu i sjeveru ponegdje slaba kiša. Od sredine dana i tokom popodneva promenljivo oblačno uz sunčane periode, ali povremenu kišu i pljuskove sa grmljavinom koji će premještati od zapada i juga ka sjeveru i istoku”, navode meteorolozi.

Maksimalna temperatura vazduha biće od 23 do 28 stepeni, u višim predjelima od 19 stepeni.

Subota, 19. septembar

U subotu se nastavlja promjenljivo oblačno i toplo vrijeme uz sunčane periode, ali i povremenu kišu i pljuskove sa grmljavinom koja će biti češća od sredine dana i premještaće se od zapada ka istoku.

“Minimalna temperatura vazduha od 12 do 18, u višim predjelima od osam stepeni. Maksimalna temperatura vazduha od 24 do 30, u višim predjelima od 20 stepeni”, navode oni.

Nedjelja, 20. septembar

Promjenljivo oblačno i toplo vrijeme uz sunčane periode biće u nedjelju.

“Vrlo slaba kiša će padati samo ponegdje na sjeveru i istoku. Minimalna temperatura vazduha od devet do 16, na jugu do 19 stepeni. Maksimalna temperatura vazduha od 26 do 31, u višim predjelima od 21 stepen”, dodaju oni.

Ponedjeljak, 21. septembar

U ponedjeljak se očekuje naoblačenje koje donosi kišu i pljuskove sa grmljavinom koji će se tokom dana širiti od sjeverozapada ka istoku i jugu.

“Uveče se očekuju jače padavine. Minimalna temperatura vazduha od 12 do 18, u višim predjelima od osam stepeni. Maksimalna temperatura vazduha od 23 do 28, u višim predjelima od 20 stepeni”, stoji u prognozi.

Nastavi čitati

Društvo

AFERA „VIADUCT“ PALA U ZABORAV: Građani RS platili više od 110 miliona KM, brojna pitanja i dalje bez odgovora

Za slovenačku kompaniju „Viaduct“ iz budžeta su isplaćeni deseci miliona maraka više od iznosa prvobitno dosuđene odštete. Predmet je proslijeđen Tužilaštvu BiH, dok je istraga u Banjaluci obustavljena zbog zastare.

Afera „Viaduct“, jedan od najskupljih arbitražnih sporova koji je Republika Srpska, odnosno Bosna i Hercegovina, platila novcem građana, posljednjih mjeseci gotovo da je nestala iz javnosti.

Iako je zbog spora sa slovenačkim „Viaductom“ iz javnih sredstava izdvojeno više od 110 miliona KM, brojna pitanja o odgovornosti institucija i pojedinaca još nisu dobila konačan odgovor.

Bosna i Hercegovina je u avgustu 2025. godine u potpunosti izmirila obaveze prema slovenačkoj kompaniji. Prvo je isplaćeno 51.388.046 evra, a potom i dodatnih 6.024.881 dolara na ime troškova postupka.

Predmet stigao do Tužilaštva BiH

Branislav Borenović, predsjedavajući Komisije za borbu protiv korupcije Parlamentarne skupštine BiH, podsjetio je da je Komisija nakon javnog saslušanja usvojila izvještaj sa zaključcima i kompletan predmet proslijedila Tužilaštvu BiH.

Borenović smatra da pravosudne institucije moraju utvrditi kako je došlo do situacije u kojoj je javni novac isplaćen nakon međunarodnog arbitražnog spora.

Posebno je, kako navodi, potrebno ispitati postupanje institucija Republike Srpske i pojedinaca koji su bili uključeni u proces dodjele i raskida koncesije.

Iz Tužilaštva BiH, prema navodima „Nezavisnih novina“, nije stigao odgovor na pitanja o tome da li su nakon dostavljanja materijala Komisije preduzete konkretne istražne radnje.

Banjalučka istraga završila zbog zastare

Posebno pitanje predstavlja postupanje Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka.

Kako je ranije potvrđeno iz ovog tužilaštva, predmet koji je bio u njihovom radu nije obuhvatao kompletnu spornu koncesiju „Viaducta“, već dvije fakture koje je slovenačka kompanija ispostavila preduzeću „HES-Vrbas“ Banjaluka.

Vrijednost tih faktura iznosila je oko 1,26 miliona evra.

Tužilaštvo je početkom 2026. godine potvrdilo da je istraga u tom predmetu obustavljena zbog zastare.

Time, međutim, ostaje otvoreno pitanje da li je i u kojoj instituciji moguće utvrditi eventualnu odgovornost za širi slučaj koji je na kraju doveo do međunarodne arbitražne odluke i višemilionske isplate.

Zašto je isplaćeno više od prvobitne odštete?

Međunarodni centar za rješavanje investicionih sporova (ICSID) u Vašingtonu odlučio je da „Viaductu“ pripada naknada od oko 39,8 miliona evra, odnosno približno 77,6 miliona KM.

Međutim, konačan račun za BiH bio je znatno veći.

Pored glavne odštete, u međuvremenu su se nagomilali kamate i troškovi arbitražnog postupka, zbog čega je ukupna isplata premašila 110 miliona KM.

Upravo ta razlika jedno je od pitanja koje i dalje izaziva pažnju javnosti – kako je od prvobitno dosuđenog iznosa došlo do konačnog računa koji je za građane bio višestruko veći.

Koncesija za hidroelektrane završila na arbitraži

Spor vuče korijene još iz 2004. godine, kada je potpisan ugovor o koncesiji sa preduzećem „HES Vrbas“, povezanim sa slovenačkim „Viaductom“.

Planirana je izgradnja hidroelektrana na Vrbasu, ali je kasnije Vlada Republike Srpske dodijelila koncesiju za izgradnju Hidroelektrane „Bočac 2“.

Nakon raskida ranijeg aranžmana, „Viaduct“ je pokrenuo postupak pred međunarodnom arbitražom, tvrdeći da su mu povrijeđena investiciona prava.

Arbitražno vijeće je u maju 2022. godine donijelo konačnu odluku kojom je BiH obavezana da slovenačkoj kompaniji isplati odštetu.

S obzirom na to da je BiH bila strana u međunarodnom sporu, račun je na kraju podmiren iz javnih sredstava.

Brojna pitanja još čekaju odgovor

Slučaj „Viaduct“ tako ostavlja nekoliko ključnih pitanja otvorenim.

Ko je odgovoran za način na koji je koncesioni aranžman završen? Da li su domaće institucije preduzele sve što je bilo moguće da zaštite javni interes? Da li je neko mogao spriječiti međunarodni spor ili smanjiti njegove posljedice? I, konačno, postoji li odgovornost pojedinaca za višemilionski trošak koji su na kraju platili građani?

Za sada nema pravosnažnog odgovora na sva ta pitanja.

Činjenica ostaje da je spor koji je počeo zbog koncesije za hidroelektrane prerastao u višemilionsku obavezu, a da je više od 110 miliona KM javnog novca na kraju otišlo na njegovo zatvaranje.

Dok se predmet u Banjaluci završio obustavom zbog zastare, materijali su ranije proslijeđeni Tužilaštvu BiH. Da li će ta institucija otvoriti pitanje eventualne odgovornosti i šta je do sada preduzela – za javnost i dalje nema potpunog odgovora.

Nastavi čitati

Društvo

Iza školskog zvona krije se katastrofa – UČIONICE OSTALE BEZ VIŠE OD 40 HILJADA DJECE!

Nova školska godina u Republici Srpskoj počela je za nešto više od 80 hiljada osnovaca i gotovo 34 hiljade srednjoškolaca. Ipak, iza školskih klupa krije se mnogo veći problem.

Srpska danas ima oko 40 hiljada učenika manje nego prije dvije decenije. Podaci Republičkog zavoda za statistiku upozoravaju na razmjere demografskog pada, na koji godinama utiču i negativan prirodni priraštaj i odlazak stanovništva u inostranstvo.

Ostaje upitno koliko mjere pronatalitetne politike, koje provodi Vlada Republike Srpske, mogu zaustaviti ovaj trend i da li su dosadašnje mjere dale rezultate.

Brojke ne ostavljaju mnogo prostora za optimizam. U odnosu na period od prije deset godina, ove godine upisana je čak trećina manje učenika, što potvrđuje ozbiljnost demografskog pada u Republici Srpskoj.

Dok statistika iz godine u godinu upozorava na sve praznije školske klupe, premijer Savo Minić situaciju ipak ne vidi tako alarmantno.

„Ajte da pričamo da je ove godine upisano sto i nešto prvačića više, ajte da pričamo da u Kneževu imamo osmoro, koji se vraćaju iz inostranstva u Republiku Srpsku. Mislim da je to bio jedan trend i teško je bilo zaustaviti taj trend, koji se odnosio na odlazak stanovništva, i samim tim su odlazile i cijele porodice. Jednostavno trebamo shvatiti, evo da se ovdje zapitamo svi naši prijatelji i drugari, koliko djece imaju? Generalno porodice, koje se zasnivaju, koliko djece imaju, to je broj jedan, a broj dva da oni koji su otišli, a koji sad žele da se vrate zbog svega što se dešava, da im omogućimo“, izjavio je Minić.

Narodni poslanik Tanja Vukomanović kaže da premijer Savo Minić očigledno nije upoznat sa stvarnim stanjem na terenu. Ističe da pronatalitetna politika koju Vlada Republike Srpske proklamuje u praksi ne postoji, dok brojke o sve manjem broju upisanih učenika, najbolje pokazuju posljedice takve politike.

„On ni stvari iz svog ekspozea, koje su se odnosile na porodicu, djecu i žene nije ispunio. Ostalo je samo pusto obećanje. Dakle ova vlast već godinama obećava stvari koje ne ispunjava. Ima i ona izreka koja kaže da loša vlast misli na sljedeće izbore, a dobra vlast na sljedeće generacije. Ova vlast je loša i mislila je samo na sebe, jedino čega su se oni pridržavali, to jeste kako da ostanu na vlasti. Na generacije, djecu i bilo šta nisu mislili. Činjenica da toliko djece napušta Republiku Srpsku i toliko porodica odlazi jeste posljedica njihove vlasti“, istakla je Vukomanovićeva.

Prema riječima demografa Aleksandra Čavića, Vlada Srpske nema formulisanu strategiju demografskog razvoja za ključne četiri oblasti.

„Jedna je fertilitet odnosno natalitet, druga je zdravlje nacije, a poboljšanje mortalitetnih uslova, treća je upravljanje migracijama i četvrta bi bila politika prema starijim licima. Posljedično, sve mjere koje se provode, ne provode se kroz odgovarajući sistem mjera koji ima šanse da da rezultat. Upravo u takvom ozračju i imamo činjenicu da konstantno bilježimo negativne rezultate na polju demografskih kretanja i jedna od tih jeste i ono što primjećujemo, posljedice takvih decenijski loših kretanja, a to je opadajući broj upisanih učenika“ kaže Čavić.

Činjenica da je djece u školama širom Republike Srpske sve manje odavno nije novost. Ipak, ostaje pitanje koliko porodica još treba da ode da bi vlast ovaj problem shvatila ozbiljno.

Jednokratne pomoći od stotinu ili više maraka, pokazalo se, nisu pronatalitetna politika, već kratkoročna mjera koja ne može zaustaviti dugogodišnji demografski pad.

(BN)

Nastavi čitati

Aktuelno