Poslanik Dejan Kaloh i Andrej Šiško predstavili su političku inicijativu SLOEXIT, kojom zagovaraju izlazak Slovenije iz Evropske unije, a otvoreno dovode u pitanje i članstvo u NATO.

Slovenija bi u narednim mjesecima mogla da se suoči sa žestokom političkom raspravom o članstvu u EU i NATO. Nezavisni poslanik i predsjednik stranke Suvereni, Dejan Kaloh, i predsednik stranke Ujedinjena Slovenija, Andrej Šiško, predstavili su političku akciju SLOEXIT, kojom predlažu izlazak iz Evropske unije, a istovremeno otvaraju i raspravu o izlasku iz NATO, prenose Slovenske novice.

Kaloh je prilikom predstavljanja akcije rekao da je glavni razlog za inicijativu migrantski pakt, koji će stupiti na snagu naredne godine. Među razlozima je naveo i finansijski aspekt.

“Slovenija se ne sme pokoriti mehanizmu koji predstavlja stalni pritisak na naš socijalni sistem i bezbjednost. Slovenački poreski obveznici rade za Brisel, dok kod kuće nemamo dovoljno novca za zdravstvo, školstvo, penzije i mlade porodice”, upozorio je on.

Bio je kritičan i prema sankcijama i vojnim izdacima koje, po njegovom mišljenju, EU i NATO nameću državama članicama.

“Prisiljavaju nas da podržavamo tuđe ratove i da povećavamo vojne izdatke”, rekao je Kaloh.

Zbog toga stranka Suvereni podržava osnivanje odbrambene kompanije Dovos, koja bi razvijala domaću industriju i otvarala radna mesta. Slovenački ekonomista i priznati stručnjak Matej Lahovnik protiv je izlaska iz NATO.

“To bi bio pucanj u sopstveno koljeno”, izjavio je on.

S njim se složio i stručnjak za odbranu Klemen Grošelj, koji smatra da “zrela politika s takvim predlogom uopšte ne bi izašla u javnost”. Predsjednik Ujedinjene Slovenije, Andrej Šiško, među razlozima za izlazak je naveo i sve veći udio imigranata u Sloveniji i pozive na razoružavanje.

“Takvi pozivi, koje zagovara lijevica i neke nevladine organizacije, su neustavni jer nam oduzimaju pravo na odbranu domovine”, bio je oštar.

Stranke su tom prilikom najavile formiranje nacionalnog bloka, zajedničke liste za naredne parlamentarne izbore. Za saradnju će pozvati sve koji se zalažu za “patriotsku politiku” i izlazak iz EU i NATO.

Slovenija je o članstvu u EU i NATO odlučivala u martu 2003. godine, kada je za ulazak u EU glasalo čak 89,64 odsto birača, a za ulazak u NATO 66,08 odsto birača.

Dogovoreni dječji brakovi u Crnoj Gori i dalje su realnost uprkos zakonskoj zabrani.

Priča devetnaestogodišnje Romkinje Jasmine, čije je djetinjstvo obilježeno nasiljem, bjekstvima i “probom za brak”, dokaz su da u određenim krajevima običaji i dalje imaju veću snagu od zakona.

– Dao je oko dvije hiljade evra za mene, nisam sigurna. Poslije sam otišla kod njega, kao na probu za brak – riječi su kojima svoju ispovijest započinje devetnaestogodišnja Romkinja iz Crne Gore. Njen brak bio je dogovoren kada je imala samo četrnaest godina.

– Onda kada je trebalo tek da upiše srednju školu. Živjela sam sa ocem i babom, sestrama, braćom. Život je bio mučenje. Svašta sam radila, prosila, služila ih, a tukli su me – prisjeća se mlada djevojka iz Crne Gore.

Često je bježala od kuće, ali je jednog dana stigla “ponuda” za brak.

– Dogovor je pao između njenog oca i oca mladića deset godina starijeg od nje. Dogovorili su da probamo. Ako sve bude kako treba udaću se, a ako ne, vratiće me. Tako je i bilo. Nisam se uklopila i vratili su me. Ne znam da li su pare vraćene – ispričala je ona, prenosi Blic žena.

Škola i pokušaj pomoći

Pedagoškinja iz srednje škole svjedoči da je ova djevojka bila izuzetno nestabilna zbog svega što je preživljavala.

– Jednom smo dugo razgovarale, primjetila sam da gleda kroz mene. Nedugo nakon što je izašla, obavijestili su me da je u toaletu sebi ošišala kosu – ispričala je.

Dodaje da je sve to posljedica tuđih odluka.

“Neko raspolaže time kome će vas dati. Kao stvar”.

Iako se u školama organizuju radionice o pravima i zdravlju, one teško dopiru do djevojčica u sličnoj situaciji.

– One su mahom stidljive. Zatvorene. Učimo ih o njihovim pravima, ali su u stvarnosti ta prava pogažena – istakla je.

Statistika i praksa

Prema podacima UNICEF i MONSTAT iz 2018. godine, 28,1% djevojčica i 16,5% mladića romske i egipćanske nacionalnosti između 15 i 19 godina u Crnoj Gori već su bili u braku ili vanbračnoj zajednici.

Fana Delija, izvršna koordinatorka Centra za romske inicijative, upozorava da je stvarnost porazna.

“Gotovo svakog mjeseca imamo djecu koja zasnivaju brak prije punoljetstva”.

Samo u prvoj polovini prošle godine sklopljeno je 11 ugovorenih brakova u Nikšiću, Podgorici, Beranama i Tivtu. Najmlađa djevojčica imala je 12 godina.

– Otac odlučuje o svemu. Ako djevojčica nije nevina ili ne ispunjava dogovorena očekivanja, vraćaju je porodici i vraća se novac. Zajednica i dalje ugovoreni brak vidi kao dio svojih običaja – dodaje Delija.

Žene izbrisane iz sistema

Slučajevi poput Jasmine nisu usamljeni. Tridesetogodišnja S.S. iz Podgorice ušla je u brak sa 16 godina, nakon što su njeni roditelji “uzeli nešto malo novca” i poslali je na Kosovo.

– Tukao me je, nije mi dozvoljavao da pijem vodu iz bunara. Jednom je pokušao i da me baci u bunar dok sam bila trudna – svjedoči ona.

U sedmom mjesecu trudnoće brutalno ju je pretukao jer je željela da ode na svadbu.

– Uzeo je stolicu i udario me po leđima. Pala sam i nisam znala za sebe – ispričala je djevojka svoju tešku sudbinu za gore pomenuti portal.

Slučajevi poput njenog rijetko ulaze u zvanične registre. Žrtve nasilja, pod pritiskom da vrate novac dobijen za brak, najčešće ćute.

Zakon i institucije

Po zakonu, brak je moguć tek nakon 18. godine, ali sud može odobriti i sa 16. godina. Krivični zakonik predviđa zatvor od tri mjeseca do pet godina za prinudu na brak.

Institucionalna zaštita gotovo da ne postoji. Ne postoji sklonište za žrtve dječjeg ugovorenog braka, ni programi reintegracije. Djevojčice se vraćaju u nasilje. Poruka države je da običaj ima veću snagu od zakona – ističe dalje izvršna koordinatorka Centra za romske inicijative.

Za tri godine pokrenuto je svega 11 postupaka pred tužilaštvom, a ishodi nisu poznati. Evropska komisija u izvještaju iz 2024. godine navodi zabrinutost zbog visokog nivoa diskriminacije Roma i prakse dogovorenih dječjih brakova.

Ministarstvo finansija SAD izdalo je 25. septembra novu posebnu licencu kojom se kompaniji NIS omogućava obavljanje operativnih aktivnosti najkasnije do 1. oktobra 2025. godine, saopšteno je danas iz te kompanije, iz koje navode da su obezbijeđene dovoljne količine naftnih derivata za snabdijevanje tržišta u ovom trenutku.

U saopštenju se navodi da je NIS 14. marta podnio Ministarstvu finansija SAD i zahtjev za uklanjanje kompanije sa SDN liste, što je dugotrajan i kompleksan proces.

“U takvim uslovima, kompanija nastoji da prilagodi poslovanje novonastalim okolnostima i prioriteti ostaju očuvanje stabilnosti na domaćem tržištu naftnih derivata, kao i očuvanje socijalne stabilnosti zaposlenih”, ističe NIS.

Navodi se da je kompanija obezbedila dovoljno zaliha sirove nafte za preradu, kao i dovoljne količine naftnih derivata za snabdijevanje tržišta u ovom trenutku, te da su benzinske stanice kompanije uredno snabdijevene svim vrstama naftnih derivata i spremne da zadovolje potrebe potrošača.

“Kompanija NIS poštuje zakone Republike Srbije i drugih država na čijim tržištima posluje i svojim poslovanjem nije doprinijela uvođenju sankcija koje ugrožavaju rad kompanije i socijalnu stabilnost više od 13.000 zaposlenih”, naglašava se u saopštenju.

NIS će, kako se dodaje, nastaviti da prati promjene i redovno obavještava javnost i svoje zaposlene o svim bitnim izmjenama.

“Takođe, NIS nastavlja saradnju sa Ministarstvom finansija SAD na zahtjevu za uklanjanje sa liste sankcija i produženja licence, kao i saradnju sa akcionarima na rješavanju novonastale situacije”, zaključuje se u saopštenju NIS-a.