Doktor komunikoloških nauka i kandidatkinja na predstojećim izborima Dejana Radovanović Šarenac ocijenila je da je u Republici Srpskoj poremećen sistem vrijednosti u kojem, kako tvrdi, stranačka pripadnost često ima veću težinu od znanja i stručnosti.

Gostujući u emisiji „Bez uvijanja“ BN televizije, Dejana Radovanović Šarenac govorila je o stanju u Republici Srpskoj, partijskom zapošljavanju, javnim preduzećima, radu javnog servisa, ali i svom ulasku u politiku.

Prema njenoj ocjeni, posljedice dugogodišnjeg načina upravljanja vide se u brojnim oblastima društva.

„Stranačko opredjeljenje glavna preporuka za sve“

Radovanović Šarenac smatra da je potrebno promijeniti način na koji se vrednuju znanje, stručnost i rad.

„Potpuno poremećen sistem vrijednosti u kome je stranačko opredjeljenje glavna preporuka za sve – od upisa u vrtić ili školu, preko zaposlenja do obavljanja najviših funkcija – produkt je vlasti koja već 20 godina urušava Republiku Srpsku“, rekla je ona.

Prema njenim riječima, mladima treba poslati poruku da znanje i obrazovanje treba da budu osnova za napredovanje, a ne politička pripadnost.

„Znanje, a ne partijska knjižica, predstavlja moć i to je jedina istina koju treba da znaju mladi“, istakla je Radovanović Šarenac.

Njena tvrdnja da stranačka pripadnost odlučujuće utiče na zapošljavanje i napredovanje predstavlja njenu političku ocjenu.

„Kako je moguće da ‘Šume Srpske’ imaju takve gubitke?“

Govoreći o stanju u javnim preduzećima, Radovanović Šarenac posebno je pomenula „Šume Republike Srpske“ i elektroenergetski sektor.

„Dobili smo javna preduzeća koja su u situaciji u kakvoj jesu. Nevjerovatno je da ‘Šume Srpske’ bilježe takve gubitke. Nevjerovatno je da je elektroenergetski sektor u tako katastrofalnom stanju“, navela je.

Prema njenom viđenju, stručnost i odgovornost rukovodilaca moraju biti ključni kriterijumi.

„Kako je to moguće, ako je neko školovan, sposoban, zna, hoće i želi? Onda valjda treba da radi, kako za sebe, tako i za preduzeće za koje je odgovoran. Ja to ne mogu da razumijem“, rekla je.

Kritika javnog servisa: „Samo prepričavaju ono što su političari rekli“

Radovanović Šarenac, koja je ranije radila kao novinarka Javnog servisa Republike Srpske, osvrnula se i na način izvještavanja RTRS-a.

Ona je ocijenila da je profesionalni novinarski pristup, prema njenom mišljenju, potisnut političkim uticajem.

„Kako možemo u dnevniku u prilozima da nađemo čiste komentare, bez druge strane koja će odgovoriti na to? Zašto neko sebi daje za pravo da dijeli ljude i političare u Republici Srpskoj?“, upitala je.

Posebno je kritikovala način na koji se prenose izjave političara.

„Zašto njihovi novinari samo prepričavaju ono što su političari rekli? Samo prepričavaju, a pitanje niko da postavi“, navela je Radovanović Šarenac.

„Nisam javno deklarisala političko opredjeljenje“

Govoreći o svom političkom angažmanu, Radovanović Šarenac rekla je da tokom novinarske karijere nije javno iznosila svoje političko opredjeljenje.

Kako je navela, u jednom trenutku odlučila je da iz uloge osobe koja kritikuje pređe u aktivno političko djelovanje.

Tako je, prema njenim riječima, započela saradnju sa Marinkom Božovićem i Brankom Blanušom.

Obojicu je predstavila kroz njihove profesionalne i političke kapacitete.

„Blanuša želi znanje staviti u funkciju Republike Srpske“

Govoreći o kandidatu za predsjednika Republike Srpske Branku Blanuši, Radovanović Šarenac posebno je istakla njegovo obrazovanje i istraživački rad.

„Branko Blanuša – obrazovanje, znanje, istraživanje… znate li koliko je toga iza njega? On sve to želi da stavi u funkciju svog naroda i dobrobiti Republike Srpske, kao njen predsjednik, koji će zaista institucije vratiti tamo gdje im je i mjesto“, rekla je.

Blanuša je kandidat SDS-a za predsjednika Republike Srpske, prema objavljenim kandidatskim listama za Opšte izbore 2026. godine.

O Božoviću: „Njega će tamo štititi Republika Srpska“

Radovanović Šarenac govorila je i o Marinku Božoviću, kandidatu SDS-a za srpskog člana Predsjedništva BiH.

Ona je odbacila tvrdnje političkih protivnika da je Božović, kako je navela, mlad i neiskusan za političku funkciju na nivou BiH.

„Ne može Marinko Božović u Sarajevu da štiti interes Republike Srpske“, prenijela je kritike njegovih političkih oponenata, a zatim odgovorila:

„Marinko Božović živi pet-šest kilometara od zgrade Predsjedništva BiH. Tu mu živi porodica. Tri kćerke. I onda, koga će Marinko Božović tamo da štiti? Ko mu je iza leđa? Pa iza leđa mu je Republika Srpska“, rekla je.

Božović se nalazi na kandidatskoj listi SDS-a za srpskog člana Predsjedništva BiH na Opštim izborima 2026. godine.

„Povjerenje se vraća djelima, a ne riječima“

Radovanović Šarenac smatra da građani imaju sve izraženiju rezervu prema politici, posebno zbog načina na koji se ona godinama vodi.

„Ljudi su toliko politiku isprljali, pogotovo ovdje na našim prostorima i logično je nekako da ljudi imaju averziju prema tome i kažu: ‘Ne, neću da imam išta sa politikom’“, rekla je.

Prema njenim riječima, izlazak iz takvog stanja moguć je samo konkretnim rezultatima.

„Vrlo je teško ljudima vratiti povjerenje i mislim da je jedini način da se povjerenje vrati da se djelima stvari pokazuju bez mnogo priče. I to nastojim – da manje pričam, a više radim“, poručila je.

Na kraju je pozvala građane da izađu na Opšte izbore koji će biti održani 4. oktobra 2026. godine. CIK BiH je izbore raspisao za taj datum, uključujući izbore za Narodnu skupštinu Republike Srpske, predsjednika i potpredsjednike RS, Predsjedništvo BiH i Parlamentarnu skupštinu BiH.

Mirna Savić Banjac, gradski menadžer u Gradskoj upravi Banjaluka i kandidat za Narodnu skupštinu Republike Srpske, istakla je da su Banjaluka i Republika Srpska decenijama bile zapuštene.

“Sada treba doći u korak s vremenom, uhodati se, sve te teže stvari nadoknaditi da bi čovjek mogao da uđe u ritam i da kaže da svi procesi nesmetano teku. Velika poteškoća je i to dvovlašće, da ga tako nazovemo. Dakle, skupštinska većina s jedne strane s jednom političkom opcijom, a gradonačelnik Draško Stanivuković druga politička opcija. Velika je poteškoća to sve izbalansirati da građani Banjaluke to ne trpe”, rekla je Savić Banjac.

Ona je dodala da je posao gradskog menadžera izuzetno dinamičan.

“U suštini, sve ovo što mi radimo je jedan poziv, to nije običan posao jer ne postoji rano vrijeme, ne postoji ni klasičan slobodan dan, mnogo godišnjeg odmora propadne, bukvalno se ne iskoristi”, navodi Savić Banjac.

Ona dodaje da u tome porodica mnogo trpi.

Savić Banjac se osvrnula i na političku scenu i njen uticaj.

“Ovdje, u Banjaluci, Republici Srpskoj, uopšte u ovom regionu, politika diktira sve procese što naravno nije dobro u smislu da ovdje politika diktira sve od najranijeg uzrasta, da se sve svodi na poznanstva. I zaista je neodgovorno, s moje tačke gledišta, da čovjek kaže da prepušta sve nekim drugim ljudima, da je apolitičan i da ne želi ništa s tim da ima”, ističe ona.

Prema njenim riječima, politika je plemenit posao ako se radi normalno i za dobrobit ljudi.

“Takođe, činjenica je da su ljudi toliko politiku isprljali, pogotovo ovdje na našim prostorima i da je logično nekako da ljudi imaju averziju prema tome i kažu ‘Ne, neću, da imam išta sa politikom’. Vrlo je teško ljudima vratiti povjerenje i mislim da je jedini način da se povjerenje vrati da se djelima stvari pokazuju bez mnogo priče. I to nastojim, da manje pričam, a više radim”, dodaje ona.

S obzirom na to da će na biračkim mjestima u oktobru biti instalirano više od 5.200 skenera i isto toliko uređaja za biometrijsku identifikaciju birača, velika je vjerovatnoća da će neki od njih zakazati. U tom slučaju predviđeno je da se oni zamijene, a u slučaju da to nije moguće, glasanje će biti ručno kao i na svim dosadašnjim izborima.

“Ukoliko se pokvari uređaj za identifikaciju ili skener, to će se zamijeniti. Ukoliko kvar bude trajao duže od dva sata i ukoliko se ne mogne zamijeniti skener, prelazimo na ručno glasanje kako je i bilo”, rekao je nedavno Vlado Rogić, član Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine.

Uređaj mjenjaju operater i predsjednik biračkog odbora

U slučaju kvara, uređaje mijenjaju predsjednik biračkog odbora ili njegov zamjenik i tehničar, odnosno operater, a procedura zamjene podrazumijeva isključivanje starog uređaja, prebacivanje USB stika iz starog u novi uređaj i uključivanje tog novog uređaja u struju.

Nakon toga novi uređaj traži PIN za vanredne situacije, a u slučaju odbijanja tog PIN-a, biće neophodno kontaktirati kol centar.

Poslije pravilno unesenog PIN koda, uređaju će biti potrebno minut-dva da se ponovo pokrene, a prema uputstvu koje su dobili operateri, podaci sa USB stika sa starog uređaja odmah će biti prebačeni na novi uređaj.

Operateri još nisu prošli obuku

Sve ovo potrebno je uraditi u roku od dva sata, a u slučaju da to ne bude moguće, birači će biti pozvani da glasaju kao i ranije i da se glasački listići ubacuju u glasačku kutiju.

“Još ne znamo gdje će biti ti novi uređaji. Navodno će biti rezerve u opštinskim i gradskim izbornim komisijama. Mi još nikakve obuke nismo imali, dobili smo samo neke materijale u PDF formatu da proučimo, tako da do detalja ne znamo proceduru.

Pretpostavljam da će predsjednik biračkog odbora biti zadužen da obezbijedi taj novi uređaj iz opštinske ili gradske izborne komisije. Koliko to sve može trajati, ne znam i kako će biti na dan izbora u slučaju kvara još je nepoznanica”, ispričao je za “Nezavisne novine” jedan od operatera koji je angažovan od strane “Smartmatica”.

Osim brojnih nepoznanica u vezi sa zamjenom tehnologije, mnogo veći problem je to što u Bosnu i Hercegovinu još uvijek nisu stigli svi uređaji.

Misija za posmatranje izbora Kancelarije OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) u svom izvještaju od 18. septembra navela je da se ozbiljno kasni u isporuci i uvođenju izborne tehnologije.

U BiH nisu isporučeni svi uređaji

U izvještaju je navedeno da zaključno sa 16. septembrom znatan dio od ukupno 6.000 naručenih skenera glasačkih listića i uređaja za biometrijsku identifikaciju birača kasni. Sa tim datumom CIK je primio 3.500 uređaja za identifikaciju birača i 2.680 skenera.