Connect with us

Politika

Zašto građani ćute na poskupljenja hrane, ali ne i na pozive političara

Svakodnevna poskupljenja hrane i drugih životnih namirnica u ovoj godini nisu natjerala građane u Bosni i Hercegovini da dignu svoj glas i eventualnim protestima ukažu na probleme i tešku situaciju, ali se zato isti ti građani utrkuju ko će glasnije podržati političare koji ih zovu u pomoć, kako na društvenim mrežama, tako i na ulici.

Građane je očigledno više strah od prezira predstavnika svih političkih partija, sa kojima su se praktično samoidentifikovali, nego zbog neizvjesnosti da li će sutra imati šta da jedu.

Za godinu dana, inflacija u BiH pojela je sve pred sobom. Na kraju avgusta ona je iznosila 16,8 odsto, a gotovo da ne postoji potrepština za koju građani ne moraju izdvojili dodatni novac. Svi su zbog toga nezadovoljni i poručuju da je neizvjesno kako će pregurati dane koji dolaze, ali te poruke šalju se prećutno i to po onom obrascu: “Naravno da je loše, ali ćuti, može i gore.”

Javna reakcija građanstva koja izostaje kada su u pitanju svakodnevni problemi nije manjkala kada stižu pozivi političara da se na ulici brane politički interesi, koji se, u gotovo svim slučajevima, predstavljaju kao sudbonosni.

Nekoliko protesta održano je u ovoj godini, a samo u prethodnih 20 dana čak četiri. Svaki od njih pod političkom palicom, držeći pažnju na “slobodi i demokratiji građanskog izbora” te spasavaju države od “onih drugih”.

Zašto smo došli do toga da građani ustaju samo kada ih pozivaju političari, a ćute kada su u pitanju svakodnevni problemi?

“Činjenica je da su svi protesti koji su organizovani bili politički obojeni, iako sa druge strane imamo poskupljenje struje, ulja, brašna, ogreva, ili kada se ne ukidaju akcize na gorivo. To je dokaz da smo mi kao narodi u BiH u političkom, ali i vrijednosnom i sociloško-interesnom smislu izmanipulisani, da politika potpuno kontroliše svaku sferu ponašanja. Činjenica je da ovdje vlada strah. Pa šta da rade oni koji nisu ni u jednoj partiji”, kaže za “Nezavisne” sociolog Vladimir Vasić.

Strah od bunta, nastavlja Vasić, među građanima odmah stvara jednu kočnicu, jer, ukoliko oni i pokušaju izaći na ulicu sa zahtjevima koji nemaju dodira sa politikom, onda političke strukture vješto pronađu način da to poistovijete, ne samo sa politikom, već i sa namjerom da se ruši čitav jedan društveni sistem.

“Ljudi se boje za svoja radna mjesta i uopšte svoju postojanost i onda ih je strah da izađu iz te, da je nazovem ‘zone komfora’, i navikavamo se na onaj stokholmski sindrom, da jednostavno budemo taoci, a u ovom slučaju taoci politike. Takvo stanje je, nažalost, u kompletnoj državi. Samoidentifikovali smo se sa političarima i njihovim mišljenjima. Ali, narod mora biti svjestan da je demokratski da se izađe na proteste kada mu nije dobro. To ne znači da mrzimo nekoga i da želimo da rušimo institucije, već želimo da pokažemo šta treba da se popravi u državi”, jasan je Vasić.

Prema njegovim riječima, nema sumnje da je građane više strah prezira koji bi dobili od strane političara, nego od toga da li će sutra imati šta da jedu.

Novinar Vladimir Šušak ističe da su građani BiH unazad tri decenije u zamci političkih elita, koje vladaju na strahu od onih drugih.

“U suštini, oni smatraju da su i dalje ugroženiji od neke druge grupacije, a tu mislim i na političku partiju ili pripadnike druga dva naroda, nego da su u problemu po pitanju egzistencije, odnosno poskupljenja životnih namirnica. I zato se ljudi češće odazivaju na pozive političara, nego na svakodnevne probleme”, navodi Šušak.

On dodaje da političke partije vrlo mudro postupaju u ovakvoj situaciji.

“Oni znaju da postoje životni problemi i onda kroz pozive građanima jasno stavljaju do znanja, pa čak i ucjenjuju ljude, da to neće biti riješeno ukoliko se podržava suprotna strana. Sve to rade, naravno, zbog svojih ciljeva”, izričit je Šušak.

“Ja zastupam načelo, a ne sebe i svoje lične interese”, rečenica je koju gotovo svi političari u BiH deklamuju decenijama, a kojom nastoje da građanima poruče da su upravo oni ti koji misle o njima. Međutim, poznavaoci društvenih prilika smatraju da je ova misao, nažalost, mnogo prikladnija kada se promijeni redoslijed riječi: “Ja zastupam sebe i svoje lične interese, a ne načelo.”

Related Topics:

Politika

PAŽNJA BIRAČI: CIK objavio kako pravilno popuniti glasački listić, JEDNA STVAR POSEBNO VAŽNA

Centralna izborna komisija BiH objavila je video priloge namjenjene za informisanje birača “Kako pravilno označiti glasačke listiće?” i to posebno za birače iz Republike Srpske, FbiH za birače iz Brčko Distrikta BiH sa entitetskim državljanstvom FBiH i za birače Brčko Distrikta.

Kako pravilno označiti glasački listić Republika Srpska – Opšti izbori 2026

Kako pravilno označiti glasački listić – Federacija Bosne i Hercegovine – Opšti izbori 2026

Kako pravilno označiti glasački listić – Brčko distriktu BiH – Opšti izbori 2026 – entitetsko državljanstvo FBiH

Kako pravilno označiti glasački listić – Brčko distriktu BiH – Opšti izbori 2026 – entitetsko državljanstvo Republike Srpsk

 

Nastavi čitati

Politika

BASARA “Četvrto dijete ne smije biti manje vrijedno od trećeg, ZAŠTO SISTEM SMANJUJE podršku višečlanim porodicama?”

Ovlašteni potpisnik u Odjeljenju za brigu o porodici i demografiju Grada Banja Luka, Adriana Basara, upozorila je na nelogične razlike u naknadama i dodacima za djecu, poručivši da društvo koje se suočava sa demografskim padom mora mijenjati sistemski odnos prema porodicama.

Ona je istakla da trenutni sistem šalje pogrešnu poruku roditeljima, jer finansijska podrška na republičkom nivou umjesto da raste, opada nakon trećeg rođenog djeteta.

Poređenje novčane podrške na republičkom nivou:

Vrsta podrške Treće dijete Četvrto dijete
Pronatalitetna naknada 600 KM 450 KM
Dječiji dodatak 169 KM 117 KM

„Društvo u kojem je evidentan pad demografske slike iz godine u godinu ne može dopustiti da je četvrto dijete po redu rođenja manje vrijedno nego treće. Ako nam je cilj više djece, onda ne možemo četvrto dijete podržavati manje nego treće. A gdje su peto, šesto, sedmo dijete?“, upitala je Basara.

Kao majka četvoro djece i dugogodišnja aktivistkinja u udruženjima višečlanih porodica, naglasila je da roditelji ne traže nikakve privilegije, već sistemsko uvažavanje.

„To ne govorim samo o porodicama sa četvoro i više djece, već i o roditeljima jednog djeteta koji danas razmišljaju mogu li uopšte imati drugo. Svako dijete mora biti posmatrano kao najveći kapital Republike Srpske. Zato se zalažem za konkretnu demografsku, a ne samo socijalnu politiku. Ne možemo imati društvo iz kojeg odlaze mladi bračni parovi, čitave porodice i djeca, a istovremeno imati sistem koji nakon trećeg djeteta smanjuje podršku“, istakla je ona.

Basara je zaključila da je Republici Srpskoj potrebna dugoročna vizija koja podstiče širenje porodice.

„Ne treba nam politika koja porodici poručuje: ‘Treće je dovoljno’. Treba nam politika koja kaže: svako sljedeće dijete je dobrodošlo, svaka porodica je važna i što je porodica veća, podrška mora biti veća, a ne manja. Ne rađamo djecu da očekujemo pomoć države, ali država treba da prepozna šta je njen kapital. To je demografska politika koja gleda u budućnost — za više djece, za jače porodice i za Republiku Srpsku koja raste“, poručila je Basara.

Nastavi čitati

Politika

DIZEL SKUPLJI NEGO U SLOVENIJI! Kresojević “Nemamo evropske plate, ALI IMAMO EVROPSKE CIJENE”

Narodni poslanik Bojan Kresojević upozorio je na drastičan pad životnog standarda građana usled konstantnog rasta cijena energenata i osnovnih namirnica, poručivši da nadležni svjesno ignorišu krizu dok dodatno pune budžet preko leđa naroda.

Narodni poslanik PDP-a / PSS-a Bojan Kresojević oštro je kritikovao ekonomsku politiku vlasti, ističući da građani Republike Srpske plaćaju gorivo po cijenama višim nego u pojedinim zemljama Evropske unije sa značajno višim standardom.

„Cijene gore kao na benzin, a Vlada se češlja. Nemamo evropske plate, ali imamo evropske cijene goriva! Cijena dizela kod nas je prešla 3,90 KM odnosno 2 evra, dok je, na primjer, u Sloveniji 1,85 evra. Prosječna plata u Sloveniji iznosi oko 1.700 evra, a u Srpskoj oko 850 evra“, poručio je Kresojević.

On upozorava da se efekat poskupljenja naftnih derivata neće zaustaviti samo na pumpama, već da slijedi lančana reakcija koja će dodatno pogoditi kućne budžete.

„Rast cijena goriva neće ostati na benzinskoj pumpi, već će se proširiti na pekaru, market, ali i struju koju ova vlast želi poskupjeti odmah poslije izbora. Dok narodu daju mrvice, u posljednjih 5 godina hljeb je poskupio 100%“, istakao je Kresojević.

Kresojević se osvrnuo i na budžetske prihode, navodeći da država koristi krizu za ostvarivanje ekstra profita kroz poreze.

„Za to vrijeme država zarađuje na PDV-u — samo od povećanja cijene uzme 20 feninga po litri, a narodu vrati samo 10. Da budžet nije rezervisan za Serdarova i slične, vlast bi ukinula akcizu na gorivo od 30 feninga dok traje kriza. Ovako, budžet je prazan“, naveo je on.

Na kraju je poručio da donosioci odluka ne osjećaju teret krize jer troškove prebacuju na javni sektor i građane.

„Oni voze službena auta, njima je gorivo jeftino. Na izborima 4. oktobra birate da li će gorivo biti jeftino njima ili narodu“, zaključio je Kresojević.

Nastavi čitati

Aktuelno