Politika
ČLANICA PREDSJEDNIŠTVA BIH KAO BANKA: Kako je Željka Cvijanović dala beskamatnu pozajmicu firmi u vlasništvu supruga i sina
Željka Cvijanović, članica Predsjedništva BiH i funkcionerka SNSD-a ‘pogurala’ je firmu Prim d.o.o. u vlasništvu njenog supruga i sina sa 140.000 KM, a prema tvrdnjama Raportovih izvora, Cvijanovićkin suprug i sin su se ‘potrudili’ da joj što prije vrate pozajmljeni novac, pa u porodici Cvijanović danas niko nikome ništa ne duguje.
Da je Cvijanović firmi u vlasništvu njene porodice dala beskamatnu pozajmicu u iznosu od 140.000 KM, ona je čak navela i u izjavi o imovinskom stanju dostavljenoj Centralnoj izbornoj komisiji BiH nakon opštih izbora 2022. godine.
Prihodi porodične firme stalno rastu
Raportovi izvori tvrde da su firma Prim, odnosno njeni vlasnici otac i sin Aleksandar i Stefan Cvijanović, bez problema vratili dug supruzi i majci Željki Cvijanović, jer su u prošloj i pretprošloj godini poslovali s višemilionskim prihodima koji su stalnom rastu, a o čemu svjedoče i podaci dostupni na stranicama kompanija koje obrađuju takve parametre.

Međutim, ono što je indikativno i čemu niko od nadležnih institucija ni na nivou BiH ni u Republici Srpskoj ne pridaje značaj ni važnost, jesu javne tvrdnje Igora Crnatka, poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske koji ukazuje na to da je firma Prim, u vlasništvu bliskih srodnika Željke Cvijanović, dobila poslove vrijedne 25 miliona KM na projektu ATP turnir Srpska open, održanom 2023. godine, a ti poslovi su plaćani budžetskim novcem, čijim većim dijelom su upravljali kadrovi SNSD-a.
Raportovi izvori sada tvrde da je Cvijanovićka krajem 2022.godine pozajmila novac firmi u vlasništvu supruga i sina upravo kako bi ih ‘pogurala’ da se što bolje pozicioniraju za učešće u višemilionskim poslovima u okviru projekta teniskog turnira, koji sad već godinama prate razne priče o malverzacijama.

Iako su u Republici Srpskoj najavljivane istrage o ovom projektu, one do danas nisu rezultirale nekim epilogom i konkretnim podacima o tome kako je potrošeno oko 55 miliona KM javnog novca za potrebe tog projekta.
Hoće li iko istražiti potencijalni sukob interesa
Imajući u vidu činjenicu da se članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović sve češće dovodi u vezu s milionima maraka iz tog projekta, kao i da je sama navela da je davala beskamatne pozajmice firmi u vlasništvu članove njene porodice, jasno je da bi se s ovim pitanjima trebala pozabaviti i Komisija za sprečavanje sukoba interesa u institucijama BiH, formirana shodno istoimenom zakonu čije je usvajanje 2024. godine bio jedan od uvjeta na evropskom putu BiH i koji je najavljivan kao ključni alat u borbi protiv sukoba interesa.

Nažalost, do danas nismo vidjeli neki konkretan rezultat ove komsiije, a javne informacije o Željki Cvijanović, i njenoj povezanosti s firmom za koju se navodi da je sklapala sumnjive, višemilionske poslove, itekako su razlog za postupanje po službenoj dužnosti ove komsiije, koje je do sada izostalo.
Takođe, činjenica da jedna izabrana državna funkcionerka može davati pozajmice, baš kao da je neka finansijska institucija, poput banke, uz to firmi u vlasništvu članova njene porodice, otvara i pitanja poput onih, otkud joj iznos od 140.000 KM za pozajmljivanje, zatim, jesu li pri davanju pozajmice ispoštovane sve zakonske procedure uključujući onu o utvrđivanju porijekla pozajmljenog novca, pa do transparentnosti u povratu tog novca.
Glasanje kao ulaganje u tuđe biznise
Detaljnije informacije o Cvijanovićkinoj pozajmici nije moguće pronaći u izjavi o imovinskom stanju u CIKBiH, jer ih nije bila u obavezi ni dostaviti, a s druge strane CIK BiH nije odgovoran za tačnost podataka koji se odnose na podatke sadržane u obrascu o imovinskom stanju, pa se ponovo aktuelizuje pitanje, kakva je svrha da političari navode svoje imovinsko stanje kada niko ne provjerava jesu li naveli istinite podatke.

S druge strane, nameće se i pitanje, koliko je uopšte etično da političarka sa državne funkcije pozajmljuje desetine hiljada maraka firmi svog supruga i sina, dok većina građana jedva sastavlja kraj s krajem?
I za kraj, imajući u vidu činjenice da većina političara, a u tome prednjače oni iz SNSD-a ima privatne firme i da je i sama politika često najunosniji porodični biznis, građanima je ostalo da se pitaju, da li su izbori i glasanje za takve političare samo investicija u porodične firme moćnika?
Politika
KRESOJEVIĆ NAJAVIO DOPUNE ZAKONA: Borcima penzija po pet najboljih godina staža
Narodni poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske i član PSS-a Bojan Kresojević najavio je da će narednih dana u parlamentarnu proceduru uputiti Prijedlog dopuna Zakona o pravima boraca, kojim je predviđeno da se borcima prilikom obračuna penzije priznaje pet najboljih godina staža.
Kresojević je, povodom Vidovdana i krsne slave Vojske Republike Srpske, poručio da su borci stvorili Republiku Srpsku i da je obaveza društva da im obezbijedi dostojanstven život.
– Oni su nam dali Republiku Srpsku, a mi im moramo dati uslove za dostojanstven život. Povodom Vidovdana, u narednim danima ću predati Prijedlog dopuna Zakona o pravima boraca, koje predviđaju pet najboljih godina za penziju borcima – naveo je Kresojević.
On je istakao da ovo pitanje ne bi trebalo da bude predmet političkih podjela, već da predstavlja pitanje patriotizma.
– Ovo nije pitanje politike, ovo je pitanje patriotizma. Pozivam na jedinstvo pozicije i opozicije u usvajanju ovog zakona – poručio je Kresojević.
Povodom Vidovdana, Kresojević je kao narodni poslanik položio vijenac na spomen-obilježje poginulim borcima u Kneževu, odavši im počast.
– Neka im je vječna slava – poručio je Kresojević.
Politika
VAŽNA POSJETA IZ BRISELA: Kaja Kalas dolazi u Bosnu i Hercegovinu
Kaja Kalas, visoka predstavnica Evropske unije za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku i potpredsjednica Evropske komisije boraviće 1. i 2. jula u posjeti Bosni i Hercegovini.
Kako je potvrđeno, Kalas će tokom posjete boraviti u Sarajevu.
Riječ je o još jednoj posjeti jedne od najviših zvaničnica Evropske unije Bosni i Hercegovini, u trenutku kada se od domaćih vlasti očekuje nastavak reformi potrebnih za napredak na evropskom putu, javlja agencija Fena.
Kalas je posljednji put boravila u Bosni i Hercegovini 3. novembra prošle godine, kada se u Sarajevu sastala s članovima Predsjedništva BiH.
Prethodno je BiH posjetila i u aprilu 2025. godine.
Tokom te posjete poručila je da Bosna i Hercegovina može računati na snažnu podršku Evropske unije, ali da domaći politički akteri moraju pokazati političku volju i preuzeti odgovornost za reformske procese.
Posjeta Kalas dolazi nakon što su evropski zvaničnici u više navrata pozvali vlasti u Bosni i Hercegovini da ubrzaju ispunjavanje preostalih obaveza na evropskom putu, posebno usvajanje reformskih zakona u oblasti pravosuđa i imenovanje glavnog pregovarača s Evropskom unijom.
Evropski savjet je u martu 2024. godine donio odluku o otvaranju pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom, ali je za usvajanje pregovaračkog okvira i efektivan početak pregovaračkog procesa potrebno ispuniti preostale reformske korake.
Iz Evropske unije je više puta poručeno da je proširenje geostrateški interes EU, ali i da za zemlje kandidatkinje neće biti prečica, te da napredak zavisi od ispunjavanja reformi, posebno u oblasti vladavine prava, funkcionisanja institucija i usklađivanja s evropskim standardima.
Politika
PLATE IM NISU DOVOLJNE: Ministri traže još, građani u nevjerici!
Građani Republike Srpske razmišljaju kako preživjeti do prvog. Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić razmišlja kako da ministri imaju “izuzetno velike plate”.
Jer, biće da Minić smatra da trenutnih 4.000 KM, koliko otprilike iznosi osnovna neto plata ministara od 1. aprila ove godine, nije mnogo, piše Srpskainfo
– Kada prođe ovaj mandat onda ću ga predložiti. Šesnaest je ministara, želim da imaju izuzetno velike plate, da budu za to nagrađeni, želim da rade 24 časa i to pun gas – poručio je Minić.
Minić, inače, ne vidi nijedan razlog da ministri, pa i on lično, ostanu bez novog povećanja od 1. avgusta, ukoliko ono bude odobreno svim budžetskim korisnicima.
– Pet odsto manje ili više u ovom momentu meni ili mojim kolegama ministrima sigurno nešto ne znači. Ali ne vidim zašto bi se mi odvajali od bilo koga drugog – rekao je Minić.
Kolika je plata ministara – već smo pomenuli na početku teksta, a vrijedi pomenuti i da Minićeva plata, prema aprilskom povećanju, iznosi 8.806 KM u bruto iznosu, odnosno nešto manje od 5.500 KM neto.
A dok premijer poručuje da nekoliko stotina maraka povećanja “nije mnogo”, ta “sitnica” u svakodnevnom životu znači – režije ili dug, lijek ili čekanje, puna ili poluprazna korpa u prodavnici.
Ako su postojeće ministarske plate već visoke – kome su tačno nedovoljne, i po kojoj mjeri se mjeri “izuzetno veliko”? Ili su, ipak, građani ti koji već odavno plaćaju cijenu “punog gasa” vlasti?
Priče za malu djecu
Ako pitate ekonomistkinju Svetlanu Cenić, ovo se zove – bezobrazluk.
– U uslovima kada ništa nisu uradili za privredu, za građanstvo, u vrijeme kada su sva javna preduzeća u dubiozi, kada je Republika Srpska u deficitu i zadužuje se svaki dan, mi rezultate rada tih ministara nismo vidjeli. Smatram da je to drsko prema svima, a naročito prema poreskim obveznicima – rekla je Cenićeva.
Cenićeva ne vjeruje u priču da bi ministri radili 24 sata, u punom gasu, kako je to rekao Minić.
–To su priče za malu djecu. Sjetite se šta je sve najavljeno, kako se tražiti odgovornost, kako će se tražiti ovo, kako će se tražiti ono. Jedino lobotomirana osoba će povjerovati u to – rekla je ona.
Ona smatra da povećanje plata od 5 odsto za zaposlene u javnom sektoru u Srpskoj ne bi trebalo da “zakači” premijera i ministre.
– Trebalo bi da budu plaćeni prema rezultatima rada. Ako nije bolji standard, ako nisu bolji uslovi, ako padaju prihodi, ako pada produktivnost…, a zaduženja rastu, onda nisu zaslužili ni to. Je l’ se poboljšala kultura, je l’ se poboljšao sport? Je l’ se išta poboljšalo – kategorična je Cenićeva.
Populizam
Komunikolog Mladen Bubonjić bi izjavu Minića pripisao populizmu.
-Da li su to zaslužili? Daleko od toga da se za političare može reći da su zaslužili bilo šta. Međutim, ako to posmatramo iz teorijskog aspekta, poželjno je da visoki zvaničnici, ne samo u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti, već i u pravosuđu, poput sudija i tužilaca, imaju izuzetno visoke plate. Na taj način se, iz jednog ugla, može ograničiti mogućnost za korupciju. Naravno, tu postoji i druga strana priče, a to je pitanje odgovornosti – kaže on, naglašavajući da nije dovoljno samo obezbijediti visoke plate.
– Ti isti ministri, sudije, tužioci i drugi nosioci odgovornih funkcija morali bi da snose odgovornost za svoje greške, propuste ili eventualne zloupotrebe. Prije svega, trebalo bi zakonski omogućiti da za takve stvari odgovaraju i svojom ličnom imovinom – rekao je on.
Bubonjić smatra da je, s jedne strane, poželjno povećati plate kako bi se smanjio prostor za korupciju, ali da, s druge strane, mora postojati jasan sistem odgovornosti.
– Problem je što Republiku Srpsku ne možemo posmatrati iz teorijske perspektive – zaključio je on.
Srpskainfo
-
Društvo3 dana agoUSTANAK TRUDNICA U REPUBLICI SRPSKOJ! Masovno dobijaju pravne bitke protiv Fonda, ustavna prava jača od rigidnih pravilnika!
-
Društvo2 dana agoHLADAN TUŠ ZA BUDUĆE POLICAJCE: Svi se radovali kraćem pripravničkom stažu, a onda je stiglo šokantno pojašnjenje MUP-a Srpske! (FOTO)
-
Region22 sata agoPAPRENA KAZNA U HRVATSKOJ: Državljanka BiH mora platiti čak 4.800 evra!
-
Svijet3 dana agoNEMA GORIVA, NESTAJE STRUJA: Proglašeno vanredno stanje na Krimu
-
Hronika2 dana agoZAVRŠENA ISTRAGA PROTIV ANJE LJUBOJEVIĆ: Poznato šta slijedi dalje
-
Banjaluka3 dana ago„DJECA SU NAŠ NAJVAŽNIJI RESURS!“ Udruženje porodica sa četvoro i više djece šalje hitne zahtjeve institucijama Srpske
-
Hronika1 dan agoPOLICIJSKA AKCIJA: Razbijeno nelegalno obezbjeđenje na Jahorini, kažnjeno osam osoba
-
Hronika1 dan agoPOLICIJA O DRAMI U BANJALUCI: Žena skočila sa mosta, spasili je građani
