Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za 15. oktobar zakazao je čak tri sjednice za isti dan, i to dvije hitne i jednu redovnu.

Jedna od hitnih sjednica koja je zakazana odnosi se na “evropski put BiH” sa fokusom na usvajanje Programa reformi za sprovođenje Plana rasta za zapadni Balkan, međutim taj dokument već je usvojen i poslat u Brisel, tako da nije poznato da li će sjednica uopšte biti i održana i o čemu će poslanici diskutovati.

Druga hitna sjednica odnosi se na Prijedlog zakona o budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza BiH za ovu godinu. Ovaj budžet već dva puta je bio pred poslanicima, međutim nije bilo podrške za njegovo usvajanje.

Tačnije, o budžetu se nije ni raspravljalo s obzirom na to da je taj dokument koji su preglasavanjem Željke Cvijanović, člana Predsjedništva BiH, usvojili Željko Komšić i Denis Bećirović, takođe članovi Predsjedništva BiH, nesprovodiv.

Iz same rasprave na sjednicama Predstavničkog doma na kojima se govorilo o proceduri po kojoj je budžet došao pred poslanike, moglo se zaključiti da od usvajanja tog dokumenta neće biti ništa, jer budžet ni tehnički ni ekonomski nije izrađen na pravi način.

Nakon završetka hitnih sjednica, ako uopšte i budu održane, uslijediće i redovna sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, a na čijem dnevnom redu je i Prijedlog zakona o regulatoru, prenosu i tržištu električne energije u BiH po hitnom postupku.

Ovaj zakon prije Predstavničkog doma razmatrao je Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, međutim delegati nisu prihvatili hitnu proceduru i ovo zakonsko rješenje ići će po redovnoj proceduri, što će značajno usporiti njegovo usvajanje.

Osim toga, poslanici će razmatrati i izmjene Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH te izmjene Zakona o radu u institucijama Bosne i Hercegovine, a razmatraće se i nekoliko evropskih zakona koji se odnose na žig, patente, zaštitu poslovne tajne i zaštitu topografije poluprovodničkih proizvoda te zastupanja u oblasti prava industrijskog vlasništva

Srpski član Predsjednišva i potpredsjednica SNSD-a Željka Cvijanović pojasnila je tokom rasprave na Iksu zašto je SNSD odlučio da ide na prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske.

Istakla je da je izlazak na izbore nužan zbog Republike Srpske, te navela da parcijalan bojkot nije bojkot.

– Da li je to bio izbor SNSD-a? Nije. Ima li Kristijan Šmit pravo po Dejtonskom sporazumu da donosi zakone? Nema. Da li je Sud presuđivao po zakonima koje su donijele institucije po ustavu ovlaštene za donošenje zakona? Nije. Da li je SNSD tražio izbore? Nije – navela je Cvijanovićeva.

Podsjetila je da je SNSD tražio da sve partije razumiju da je ovo podla igra, ne protiv pojedinca, već protiv institucije predsjednika Republike.

Nakon što je vlast Republike Srpske u Narodnoj skupštini grubo pogazila ranije zaključke da se ne izlazi na prijevremene izbore, i zvanično je potvrđeno da će SNSD i njihovi sateliti učestvovati u izborima za predsjednika Republike Srpske. Na ovaj način je i vlast priznala da Milorad Dodik više nije predsjednik, međutim Dodik se i dalje ponaša kao da jeste: dolazi u Palatu Predsjednika Republike Srpske, koristi službena vozila, pojavljuje se na sjednicama Vlade – iako je ovlašćenja prenio na hrvatskog potpredsjednika.

Politička kriza u Republici Srpskoj poprima obilježja do sada neviđene farse u režiji vlasti. Od ranijih zaključaka iz avgusta kojima je odbačena mogućnost provođenja prijevremenih izbora nije ostalo ni slovo na papiru.

Tako je SNSD u mjesec dana od bojkota došao do toga da će izaći na prijevremene izbore, uz krajnje kontradiktorne izgovore.

“SNSD nije bio u iznudi da donese odluku da izađe na izbore. Ovo je dio naše strategije gdje smo odlučili da provedemo kako bi se prilagodili onome što po našoj ocjeni treba da ugrozi totalno Republiku Srpsku, a to je da opozicionoj strukturi ostavi ove izbore na volju i nevolju”, poručio je nedavno Dodik.

U opoziciji smatraju da, dok je vlast tvrdila da neće na prijevremene izbore, istovremeno je radila nešto drugo pa je od početka bilo jasno da će Dodikov SNSD i te kako u njima učestvovati.

“Zar mislite da bi njegov ministar Amidžić nazvao svog zamjenika da mu kaže evo ostavio sam ti pečat da ga udariš da se prebace sredstva za održavanje izbora? Znači, jasno je da će izbori biti održani i da će oni učestvovati na tome”, kaže Mladen Bosić, poslanik SDS-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

“Ovo se može tumačiti kao jedna vrsta izlazne strategije da se javnosti saopšti, ali ne sa onog mjesta sa kojeg je trebalo da se saopšti, da Milorad Dodik više nije predsjednik entiteta”, smatra politički analitičar Tanja Topić.

Kandidat Srpske demokratske stranke je Branko Blanuša, profesor na banjalučkom Elektrotehničkom fakultetu. Predsjednik PDP-a je poručio da se ova stranka neće prijaviti za prijevremene izbore, ali je, kako je rekao Draško Stanivuković, spremna na razgovore sa opozicionim strankama.

Kandidat vladajućih stranaka odnosno SNSD-a je Siniša Karan, a Dodik je najavio i da će biti održana sjednica Narodne skupštine RS na kojoj će biti imenovan vršilac dužnosti predsjednika Republike Srpske.

Dok se to ne dogodi, dužnost predsjednika Republike Srpske obavlja kadar HDZ-a BiH Davor Pranjić, jer je Dodik prethodno prenio ovlašćenja na hrvatskog potpredsjednika Republike Srpske.

“Tako da Dodik ima očigledno plan da nastavi da se ponaša kao predsjednik i donosi odluke, a da samo pečat udara i potpisuje Čovićev čovjek iz HDZ-a”, smatra Bosić.

Tako HDZ BiH u rukama ima sve ključne funkcije: na nivou BiH, Federacije, ali i Republike Srpske što je do sada neviđena praksa u postdejtonskoj Bosni i Hercegovini.

“Milorad Dodik i SNSD su prenijeli ovlašćenja na čovjeka koji dolazi iz HDZ-a – stranke sa sjedištem u Mostaru. Zamislite kakav je to šamar Republici Srpskoj”, smatra poslanik PDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Branislav Borenović.

U međuvremenu Dodik koji se sam odrekao nadležnosti Predsjednika Republike Srpske i dalje koristi privilegije funkcije koju je obavljao do oduzimanja mandata. Na posao dolazi u Palatu Predsjednika Republike, koristi službena vozila, imenuje mandatara.

Istovremeno nije stigla dugo priželjkivana pomoć Dodikovih navodnih prijatelja sa međunarodnog nivoa. Dodvoravanje Donaldu Trampu, posjete Putinu i Orbanu, smatraju naši sagovornici, stvarali su u SNSD-u privid da će oni uticati na to da presuda Dodiku pude poništena, što se na kraju nije dogodilo.