Birači u Saksoniji-Anhalt danas odlučuju o sastavu pokrajinskog parlamenta, a krajnje desna AfD ima realnu šansu da napravi istorijski proboj

Birači u njemačkoj pokrajini Saksonija-Anhalt danas izlaze na birališta na izborima koji bi mogli predstavljati prekretnicu za političku scenu Njemačke.

AfD, stranka koja je posljednjih godina snažno ojačala posebno u istočnim dijelovima zemlje, ubjedljivo vodi uoči glasanja i prema posljednjim anketama ima oko 41 odsto podrške, dok je CDU na približno 23 odsto.

Ukoliko bi AfD ostvarila dovoljno snažan rezultat za apsolutnu većinu, mogla bi postati prva krajnje desna politička snaga koja samostalno formira pokrajinsku vladu u Njemačkoj nakon Drugog svjetskog rata.

AfD ubjedljivo ispred CDU-a

Izbori u Saksoniji-Anhalt privukli su pažnju cijele Njemačke jer AfD već mjesecima ima veliku prednost nad ostalim strankama.

Prema zbirnom trendu posljednjih istraživanja, AfD je na oko 41,7 odsto, CDU na 22,5, Ljevica na 12,1, SPD na 7,9, a Zeleni na oko 5,5 odsto.

Jedno od posljednjih istraživanja Forschungsgruppe Wahlen, objavljeno pred izbore, AfD je mjerilo na 40 odsto, CDU na 23, Ljevicu na 13, SPD na 9, a Zelene na 6 odsto.

Takav rezultat predstavlja veliki pad podrške za CDU u odnosu na prethodne pokrajinske izbore, dok AfD pokušava da kapitalizuje nezadovoljstvo građana stanjem u zemlji.

Sve zavisi od cenzusa

Iako AfD ima veliku prednost, pitanje apsolutne većine nije unaprijed riješeno.

Pokrajinski parlament ima najmanje 83 mjesta, a za većinu je potrebno 42. Posljednje projekcije daju AfD-u oko 39 mandata, što znači da bi stranci za samostalno formiranje vlade mogao nedostajati određeni broj mjesta.

Ključ bi zato mogao biti u strankama koje se nalaze oko izbornog praga od pet odsto.

Ljevica, SPD i Zeleni prema posljednjim anketama prelaze cenzus, dok su BSW i FDP ispod njega. Međutim, i relativno mali pomaci na dan izbora mogli bi promijeniti raspodjelu mandata.

Upravo zbog toga se mogućnost apsolutne većine AfD-a i dalje smatra otvorenim scenarijem, iako ankete same po sebi nisu garancija konačnog rezultata.

Izbori su i test za vladu Fridriha Merca

Glasanje u Saksoniji-Anhalt ima značaj koji prevazilazi granice ove pokrajine.

Rezultat će biti važan pokazatelj raspoloženja birača prema saveznoj vladi kancelara Fridriha Merca, koja se suočava sa nezadovoljstvom zbog ekonomskih problema, migracija i pitanja bezbjednosti.

AfD je upravo na tim temama izgradila veliki dio svoje kampanje, dok su ostale stranke pokušavale da zadrže podršku birača insistirajući na tome da sa AfD-om neće ulaziti u koalicije.

Za CDU bi eventualni ubjedljiv poraz bio posebno težak udarac. Ta stranka je u Saksoniji-Anhalt na vlasti već 24 godine.

Prvi rezultati izbora očekuju se nakon zatvaranja biračkih mjesta u 18 časova.

Ako AfD uspije da osvoji apsolutnu većinu, Njemačka bi dobila potpuno novu političku situaciju – prvu pokrajinsku vladu koju predvodi ova stranka, što bi predstavljalo jedan od najvećih političkih potresa u zemlji u poslijeratnom periodu.

Sastanak Vladimira Putina sa američkim izaslanicima Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom završen je poslije približno tri sata, ali detalji novog američkog prijedloga za okončanje rata nisu objavljeni.

Putin je na početku sastanka ocijenio da je situacija u Ukrajini “teška” i pohvalio napore američkog predsjednika Donalda Trampa da doprinese okončanju rata koji traje četiri i po godine.

“Shvatajući da ulazi u tešku situaciju, on ipak ne odustaje od pokušaja da pomogne u postizanju rješenja i pruži svoj doprinos rješavanju rusko-ukrajinskog sukoba”, rekao je Putin o Trampu.

Tramp je prethodno izjavio da Sjedinjene Američke Države imaju novi konkretan prijedlog za okončanje rata, ali nije otkrio njegov sadržaj.

Ruski državni mediji saopštili su da je sastanak trajao tri sata i objavili snimak kolone vozila američke delegacije koja napušta Kremlj. Ni ruska ni američka strana neposredno nakon razgovora nisu saopštile detalje sastanka.

Uz Putina su bili njegov spoljnopolitički savetnik Jurij Ušakov i specijalni izaslanik Kiril Dmitrijev, koji je Vitkofa i Kušnera dočekao na aerodromu i potom ih pratio do Kremlja.

Američki izaslanici poslije Moskve otputovali su u Kijev, gdje bi danas trebalo da nastave konsultacije sa ukrajinskim zvaničnicima.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov saopštio je da je Putin, zbog njihovog odlaska u ukrajinsku prijestonicu, naredio trodnevnu obustavu ruskih napada na Kijev, počevši od ponoći. Putin je obećao da će Rusija učiniti sve kako bi garantovala bezbjednost američkih posrednika.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je razgovarao sa Vitkofom i Kušnerom i da je Ukrajina spremna da se do ponedjeljka uzdrži od napada na Moskvu. Putin je primijetio da je intenzitet ukrajinskih napada na Rusiju već smanjen, ali Moskva još nije pristala na širi trodnevni prekid vatre na cijelom frontu.

Uprkos novoj diplomatskoj inicijativi, stavovi Moskve i Kijeva o uslovima za okončanje rata i dalje su veoma udaljeni. Kremlj insistira da Ukrajina prepusti čitavu teritoriju četiri oblasti na koje Rusija polaže pravo i odustane od članstva u NATO-u, dok Kijev takve zahtjeve odbacuje kao kapitulaciju.

Izvor blizak Kremlju rekao je Rojtersu da dogovor o liniji fronta nije moguć dok ruske snage ne preuzmu preostali dio Donjecke oblasti. Zapadni vojni analitičari, međutim, smatraju da je takav cilj teško ostvariv do kraja godine zbog sporog napredovanja ruske vojske.

Njemačke vlasti spriječile nove napade na elektroenergetsku infrastrukturu, a istraga se širi na više pokrajina

Njemačke bezbjednosne službe pronašle su 12 improvizovanih eksplozivnih naprava postavljenih uz visokonaponske dalekovode u Saksoniji, čime je spriječen novi pokušaj sabotaže elektroenergetske infrastrukture.

Naprave su pronađene u područjima Lipe, u okrugu Baucen, i Šlajfea, u okrugu Gerlic. Specijalne jedinice policije uspjele su da ih deaktiviraju, a istražitelji sada provjeravaju da li je slučaj povezan sa sličnim incidentima u Brandenburgu i Sjevernoj Rajni-Vestfaliji.

Eksplozivi pronađeni uz visokonaponske vodove

Prema zvaničnim informacijama Generalnog tužilaštva u Drezdenu, Pokrajinskog kriminalističkog ureda Saksonije i policije u Gerlicu, osam naprava pronađeno je južno od trafostanice Bervalde kod Lipe, dok su još četiri pronađene u blizini trafostanice Graštajn kod Šlajfea.

Istražitelji navode da su naprave bile konstruisane tako da izazovu oštećenje visokonaponskih vodova i izazovu kratki spoj. Specijalne jedinice su ih deaktivirale i zaplijenile radi vještačenja.

Tokom policijske akcije pojedini dalekovodi morali su nakratko biti isključeni, ali vlasti naglašavaju da nije pričinjena šteta elektroenergetskoj infrastrukturi i da nije bilo prekida u snabdijevanju stanovništva električnom energijom.

Takođe je saopšteno da nema opasnosti po stanovništvo, dok se preventivna pretraga elektroenergetske infrastrukture nastavlja.

Policija traga za 48-godišnjakom

U središtu istrage nalazi se 48-godišnji njemački državljanin prijavljen u gradu Gevelsbergu u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji.

Prema navodima njemačkih istražitelja, muškarac je napisao pismo u kojem je preuzeo odgovornost za napade i izrazio protivljenje proizvodnji električne energije iz fosilnih goriva.

Policija sada traga za njim, a u okviru istrage pronađen je i eksplozivni materijal u njegovom stanu. Njemački mediji navode da se provjerava da li je upravo on odgovoran za više napada i pokušaja sabotaže širom zemlje.

Deutschlandfunk je danas objavio da policija uz fotografiju osumnjičenog pokušava da utvrdi njegovo kretanje i mjesto gdje se trenutno nalazi.

Istraga se širi na Brandenburg i Sjevernu Rajnu-Vestfaliju

Slučaj iz Saksonije dio je šire istrage o napadima na njemačku elektroenergetsku infrastrukturu.

Njemačke vlasti već istražuju više incidenata u Brandenburgu i Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, a nadležni organi u Saksoniji sada provjeravaju da li postoji veza između tih slučajeva.

U jednom od ranijih incidenata u blizini Bergheima došlo je do kratkog spoja na elektroenergetskoj infrastrukturi, nakon čega je van pogona bilo pet energetskih jedinica ukupnog kapaciteta oko 4.200 megavata. Istražitelji su u okolini pronašli i naprave koje su mogle biti korištene za lansiranje provodnog materijala prema visokonaponskim vodovima.

Njemačke vlasti još nisu definitivno utvrdile da li svi ovi slučajevi imaju istog počinioca niti da li je osumnjičeni djelovao sam.

Berlin govori o „klimatskom ekstremizmu“

Savezni ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Dobrint ocijenio je da dosadašnji tragovi ukazuju na mogući slučaj „klimatskog ekstremizma“, imajući u vidu poruke osumnjičenog protiv fosilnih goriva.

Ministar unutrašnjih poslova Sjeverne Rajne-Vestfalije Herbert Rojl osudio je napade i upozorio na njihove potencijalne posljedice.

„Ko ugrožava snabdijevanje bolnica strujom ne štiti klimu, već ugrožava živote“, poručio je Rojl.

Ipak, njemačke vlasti još istražuju sve moguće motive i ne isključuju druge scenarije, uključujući mogućnost da su pojedini incidenti međusobno povezani, ali i da iza njih stoje različiti akteri.

Za sada je najvažnija činjenica da je 12 eksplozivnih naprava u Saksoniji pronađeno prije nego što su izazvale štetu, dok policija nastavlja potragu za osumnjičenim i provjeru kompletne elektroenergetske infrastrukture.

Njemačke vlasti takođe pokušavaju da utvrde da li je riječ o izolovanim napadima ili dijelu šire organizovane kampanje protiv kritične infrastrukture.