Connect with us

Politika

Primiče se rasprava o budućnosti EUFOR-a u BiH: RUSIJA NEĆE STAVITI VETO?

Iako se proteklih sedmica mnogo spekulisalo da bi Rusija mogla uložiti veto na misiju EUFOR “Althea” u BiH, Igor Kalabuhov, ambasador Rusije u BiH, otklonio je ovu mogućnost.

On je, naime, u emisiji FACE TV rekao da je u javnosti bilo pokušaja provokacija u vezi s odnosom Rusije prema “Althei”, ali da neće doći do promjene ruskog stava.

“Što se tiče našeg odnosa prema ‘Althei’, mi kao odgovoran član procesa implementacije Dejtonskog mirovnog sporazuma mislimo da ovdje moraju biti neke garancije sigurnosti. Nemamo ništa protiv da ostane ‘Althea'”, rekao je Kalabuhov.

Podsjećanja radi, Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, rekao je da će na sastancima u Rusiji tražiti od Vladimira Putina, predsjednika Rusije, da ta zemlja na sjednici Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija krajem oktobra o stanju u BiH stavi veto na vojnu misiju EU.

Na pitanje voditelja šta ako bi u slučaju odlaska “Althee” u BiH mogao doći NATO odgovorio je da je to hipotetička situacija i dodao da “to ne bi bilo baš jednostavno”.

“‘Althea’ je bolji izbor jer ima saglasnost Savjeta bezbjednosti. Mislim da će sjednica biti samo potvrda mandata na još jednu godinu 31. oktobra i naravno kao i uvijek biće spomenuta situacija s nelegitimnim visokim predstavnikom. Ali vidjećemo kako će to biti formalno”, rekao je Kalabuhov.

O razlozima zašto ne bi bilo realno da Rusija stavi veto na EUFOR više smo puta pisali. Jedan od njih se odnosi na mogućnost da u BiH dođe NATO, ali drugi razlog, o kojem se manje govori, je da bi uskraćivanjem mandata EUFOR-u Rusija sama sebi sklonila stolicu u međunarodnim odnosima jer se, kako tvrdi samo rusko rukovodstvo, ta zemlja zalaže za poštovanje međunarodnog prava, a vojna misija u BiH je pokrenuta u dogovoru i sa Rusijom. Osim toga, Rusija želi od Zapada da se poštuju njeni bezbjednosni interesi na području bivšeg Varšavskog pakta, a Jugoslavija nije nikad bila dio tog bloka.

Aleksandar Radić, vojni analitičar iz Beograda, ističe da Rusiji nije u interesu da se u BiH uspostavi vojna misija NATO.

“Bez obzira na to što bi i dalje ostale iste zemlje i što se ne bi desila suštinska promjena, očigledno je da Moskva ne želi još jednu misiju NATO. Vojnici EUFOR-a koji su tu ne bi čak ni uniforme promijenili, samo bi se promijenio lanac komandovanja. Sve bi ostalo isto, ali bi se to politički drugačije gledalo jer bi to tada bio NATO”, ističe Radić.

On podsjeća da je poslana jasna poruka time što je nedavno KFOR-ova rezerva, koji je NATO misija na Kosovu, vježbala u BiH.

I Dean Džebić, vojni analitičar, smatra da nije realno da Rusija stavi veto na vojnu misiju EU, iako se, kako kaže, svake godine između Dodika i ruskih zvaničnika vode razgovori o tome. U tom slučaju bi, kako ističe, umjesto EUFOR-a u BiH došao NATO. Džebić, naime, podsjeća da je u Dejtonskom sporazumu definisano da prisustvo međunarodnih vojnih snaga u BiH mora postojati sve dok garanti mirovnog sporazuma ne konstatuju da za tim više nema potrebe, odnosno da se ne može dozvoliti da dođe do bezbjednosnog vakuuma.

“EUFOR ima rezervne snage koje bi u slučaju vakuuma imale ključnu ulogu da popune tu prazninu. To bi bila druga misija i druga namjena i jednostavno puno toga bi se zaista promijenilo u tom nekom funkcionalnom smislu, ali možemo reći da bi na neki način zaista vojnici samo skinuli ambleme EUFOR-a i stavili ambleme misije koju bi imenovao NATO”, rekao je Džebić za “Nezavisne”.

On je podsjetio da je tokom krize u vezi sa hapšenjem Dodika došlo do raspoređivanja dijela rezervnih snaga, te da su u roku od 72 časa u BiH došle padobranske jedinice iz Češke, kao i da bi se u tom slučaju desio sličan scenario. Prema njegovom mišljenju, te jedinice bi u slučaju povlačenja EUFOR-a došle u sklopu misije NATO, a ostalo bi se nastavilo kao i do sada u smislu sprovođenja mandata.

Mandat EUFOR-a je održavanje sigurnog i stabilnog okruženja u BiH kroz implementaciju vojnog dijela Dejtonskog sporazuma.

Related Topics:

Politika

Da li brojna predstavništva služe privredi ili ličnim INTERESIMA POJEDINACA?

Milioni maraka iz budžeta BiH svake godine odlaze na održavanje diplomatske mreže širom svijeta, a stranih investicija u domaćoj privredi i dalje nema. Dok nas strani kapital zaobilazi, postavlja se pitanje: za koga zapravo rade naši ekonomski ambasadori? Da li brojna predstavništva služe privredi ili isključivo ličnim i stranačkim interesima?

Investicije, ulaganja, otvaranje fabrika, nova radna mjesta, jake veze sa dijasporom… sve su to ciljevi diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine, koja u svijetu broji ukupno 56 predstavništava i finansirana je novcem građana. Ali rezultata nema i sistem se mora mijenjati, smatra diplomata i ekonomista Draško Aćimović.

“Tu bi jaku ulogu mogle odigrati trgovačke i privredne komore FBiH i Republike Srpske 01.05 tako da oni u diplomatsko konzularna predstavništva šalju svoje ljude koji bi se borili na određenom principu: ako radiš više pridoneseš svom entitetu više imaćeš bonuse, premije ili ako ne, imaćeš manja primanja ali ovako fiksirano fiksne plate na ovaj način to ne funkcioniše”, kaže Aćimović.

Republika Srpska godinama širi mrežu inostranih predstavništava, za čiji je rad ove godine izdvojeno rekordnih 15 miliona maraka. Samo za kancelariju u Moskvi daje se dva miliona, a prate je Beč i Vašington.
Ipak, taj novac nije privukao strane investicije, što dokazuje podatak da je u Srpskoj završilo tek 37 odsto ukupnog stranog kapitala u zemlji.

Milioni su poslužili za nešto drugo – ukidanje američkih sankcija, ocjenjuje politikolog Velizar Antić.

“Mi ne znamo ni šta rade, ni koliko se novca za njih izdvaja, ni kako troše taj novac. Međutim, vidimo da rezultate tog rada, njihovog rada, ima samo Milorad Dodik i ljudi oko njega, dok narod ima jako malo koristi od svih tih predstavništava i svog novca koji smo uložili u njih”, smatra Antić.

Investitore odbija cjelokupan društveno-politički ambijent u BiH, kao i činjenica da država još uvijek nije članica Svjetske trgovinske organizacije. Ekonomista Admir Čavalić podsjeća šta bi zapravo trebao biti osnovni zadatak ekonomske diplomatije.

“Šta bi trebalo da radi? Dakle, jača bilateralne odnose, da kreira nova tržišta za naše izvoznike, da dogovara nove uvoze, dakle, pogotovo kad govorimo o alternativama za energente ili neke druge kritične sirovine i slično”, kaže Čavalić.

Dok čekamo strane investitore i konkretne rezultate višemilionskih izdvajanja za ambasade i konzulate, i ono malo domaće radne snage pakuje kofere za zemlje u kojima se naša diplomatska predstavništva zapravo i nalaze.

Nastavi čitati

Politika

ŠEF EVROPSKOG VIJEĆA DANAS U BIH: Moja posjeta jasan signal

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta danas dolazi u Bosnu i Hercegovinu.

Održaće sastanke s članovima Predsjedništva BiH i predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.

Najavljeno je da će Košta sa sagovornicima razgovarati o prilikama i izazovima u vezi s proširenjem, postepenom integracijom, regionalnom saradnjom, sigurnošću i stabilnošću.

Košta dolaskom u BiH započinje svoju drugu posjetu zemalja Zapadnog Balkana, a uoči dolaska je poručio da time želi poslati jasan signal da je posvećenost Evropske unije ovom regionu stvarna te da postoji prilika za proširenje Unije.

On na Zapadnog Balkanu ostaje do 5. juna, a kopredsjedavaće Samitom EU – Zapadni Balkan, koji se održava u Tivtu.

Nastavi čitati

Politika

HERCEGOVCI SRDAČNO DOČEKALI STANIVUKOVIĆA: Već ga proglasili PREDSJEDNIKOM SRPSKE

Predsjednik PSS i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković i dalje obilazi Republiku Srpsku, a poseban doček imao je u Hercegovini gdje su ga već dočekali sa „predsjedniče“.

Stanivuković je tokom posjete prisustvovao obilježavanju krsne slave opštine Gacko i Hrama Svete Trojice, gdje sa načelnikom opštine Vukotom Govedaricom i ostalim zvaničnicima obilježio ovaj dan.

Tokom posjete Gacku brojni građani prilazili su da ga pozdrave i fotografišu se sa njim, pokazujući veliku zainteresovanost za njegov dolazak i pružajući mu podršku.

– Uvijek je posebno zadovoljstvo doći u Gacko, mjesto tvrdog kamena, jakih karaktera i dobrih domaćina. U duhu vjere, sabornosti i zajedništva, uz molitvu sa narodom, obilježili smo Trojičindan, krsnu slavu Hrama Svete Trojice i opštine Gacko – poručio je Stanivuković.

Kako je naveo, Trojičindan nas iznova podsjeća na snagu duhovnog jedinstva, značaj porodice i važnost očuvanja pravoslavne vjere i naše vjekovne tradicije, po kojoj je ovaj kraj nadaleko poznat, posebno po tradiciji guslanja, melodije koja je u najteža vremena, sačuvala priče o junaštvu našeg naroda.

Nakon razgovora sa građanima i obilaska svetinja, Stanivuković je obišao i sportske klubove.

Tokom fudbalski klub “Mladost” u Gacku i tom prilikom je od njih dobio dres sa svojim prezimenom i zahvalnicu, a već su ga nazvali i predsjednikom Republike Srpske.

Fudbalski klub „Mladost“ više od pola vijeka prestavlja važan dio sportske tradicije i identiteta Gacka. Čast je bila ponovo biti ovdje. Podrška neće izostati ni u budućnosti. Obećavam – kazao je Stanivuković.

Nastavi čitati

Aktuelno