Connect with us

Politika

Primiče se rasprava o budućnosti EUFOR-a u BiH: RUSIJA NEĆE STAVITI VETO?

Iako se proteklih sedmica mnogo spekulisalo da bi Rusija mogla uložiti veto na misiju EUFOR “Althea” u BiH, Igor Kalabuhov, ambasador Rusije u BiH, otklonio je ovu mogućnost.

On je, naime, u emisiji FACE TV rekao da je u javnosti bilo pokušaja provokacija u vezi s odnosom Rusije prema “Althei”, ali da neće doći do promjene ruskog stava.

“Što se tiče našeg odnosa prema ‘Althei’, mi kao odgovoran član procesa implementacije Dejtonskog mirovnog sporazuma mislimo da ovdje moraju biti neke garancije sigurnosti. Nemamo ništa protiv da ostane ‘Althea'”, rekao je Kalabuhov.

Podsjećanja radi, Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, rekao je da će na sastancima u Rusiji tražiti od Vladimira Putina, predsjednika Rusije, da ta zemlja na sjednici Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija krajem oktobra o stanju u BiH stavi veto na vojnu misiju EU.

Na pitanje voditelja šta ako bi u slučaju odlaska “Althee” u BiH mogao doći NATO odgovorio je da je to hipotetička situacija i dodao da “to ne bi bilo baš jednostavno”.

“‘Althea’ je bolji izbor jer ima saglasnost Savjeta bezbjednosti. Mislim da će sjednica biti samo potvrda mandata na još jednu godinu 31. oktobra i naravno kao i uvijek biće spomenuta situacija s nelegitimnim visokim predstavnikom. Ali vidjećemo kako će to biti formalno”, rekao je Kalabuhov.

O razlozima zašto ne bi bilo realno da Rusija stavi veto na EUFOR više smo puta pisali. Jedan od njih se odnosi na mogućnost da u BiH dođe NATO, ali drugi razlog, o kojem se manje govori, je da bi uskraćivanjem mandata EUFOR-u Rusija sama sebi sklonila stolicu u međunarodnim odnosima jer se, kako tvrdi samo rusko rukovodstvo, ta zemlja zalaže za poštovanje međunarodnog prava, a vojna misija u BiH je pokrenuta u dogovoru i sa Rusijom. Osim toga, Rusija želi od Zapada da se poštuju njeni bezbjednosni interesi na području bivšeg Varšavskog pakta, a Jugoslavija nije nikad bila dio tog bloka.

Aleksandar Radić, vojni analitičar iz Beograda, ističe da Rusiji nije u interesu da se u BiH uspostavi vojna misija NATO.

“Bez obzira na to što bi i dalje ostale iste zemlje i što se ne bi desila suštinska promjena, očigledno je da Moskva ne želi još jednu misiju NATO. Vojnici EUFOR-a koji su tu ne bi čak ni uniforme promijenili, samo bi se promijenio lanac komandovanja. Sve bi ostalo isto, ali bi se to politički drugačije gledalo jer bi to tada bio NATO”, ističe Radić.

On podsjeća da je poslana jasna poruka time što je nedavno KFOR-ova rezerva, koji je NATO misija na Kosovu, vježbala u BiH.

I Dean Džebić, vojni analitičar, smatra da nije realno da Rusija stavi veto na vojnu misiju EU, iako se, kako kaže, svake godine između Dodika i ruskih zvaničnika vode razgovori o tome. U tom slučaju bi, kako ističe, umjesto EUFOR-a u BiH došao NATO. Džebić, naime, podsjeća da je u Dejtonskom sporazumu definisano da prisustvo međunarodnih vojnih snaga u BiH mora postojati sve dok garanti mirovnog sporazuma ne konstatuju da za tim više nema potrebe, odnosno da se ne može dozvoliti da dođe do bezbjednosnog vakuuma.

“EUFOR ima rezervne snage koje bi u slučaju vakuuma imale ključnu ulogu da popune tu prazninu. To bi bila druga misija i druga namjena i jednostavno puno toga bi se zaista promijenilo u tom nekom funkcionalnom smislu, ali možemo reći da bi na neki način zaista vojnici samo skinuli ambleme EUFOR-a i stavili ambleme misije koju bi imenovao NATO”, rekao je Džebić za “Nezavisne”.

On je podsjetio da je tokom krize u vezi sa hapšenjem Dodika došlo do raspoređivanja dijela rezervnih snaga, te da su u roku od 72 časa u BiH došle padobranske jedinice iz Češke, kao i da bi se u tom slučaju desio sličan scenario. Prema njegovom mišljenju, te jedinice bi u slučaju povlačenja EUFOR-a došle u sklopu misije NATO, a ostalo bi se nastavilo kao i do sada u smislu sprovođenja mandata.

Mandat EUFOR-a je održavanje sigurnog i stabilnog okruženja u BiH kroz implementaciju vojnog dijela Dejtonskog sporazuma.

Politika

Ministarstvo saobraćaja poslalo SRAMNU PORUKU osobama sa invaliditetom “ZA VAS OVDJE NEMA MJESTA”

 Pored toga što na konkurs Ministarstva saobraćaja i veza Republike Srpske za mjesto višeg stručnog saradnika za radio, televiziju i emitovanje programa ne mogu da se prijave diplomirani novinari u ovom ministarstvu nepoželjne su i osobe sa invaliditetom, otkriva CAPITAL.

Iako u ovom ministarstvu trenutno nije zaposlena nijedna osoba sa invaliditetom, na pomenuti konkurs o kojem je nedavno pisao CAPITAL, prijavila se diplomirana pravnica i novinarka Ana Kotur Erkić, prepoznatljiva po dugogodišnjoj borbi za prava osoba sa invaliditetom.

Ona i sama pripada ovoj manjinskoj kategoriji, ali ponovo je kao i nebrojeno puta do sada na konkursu ostala na drugom mjestu, dok je prvoplasirana Aleksandra Račić koja je na konkursu dobila maksimalnih 50 bodova.

Uprkos još jednom razočarenju na konkursu, Kotur Erkić kaže da je rezultat ne čudi, ali da više ne želi da prećutkuje očigledne stvari.

„Rezultat me ne čudi, ali je strašno da apsolutno niko ne shvata ozbiljnost situacije. Negdje se moglo pretpostaviti kome je mjesto namijenjeno, jer se takve stvari čuju po hodnicima i ja zaista ne želim više da prećutkujem zato što sam vječito druga na konkursima“, kaže ona za CAPITAL.

Ona ističe da u Ministarstvu saobraćaja i veza, koliko joj je poznato, trenutno nema nijedna zaposlena osoba sa invaliditetom.

„Imamo konkurs za posao koji zahtijeva znanje i specifikacije i novinara i pravnika, a ja sam radila i jedno i drugo u različitim fazama života, ali imamo komisiju koja vrlo subjektivno ocjenjuje, jer ne možemo da utičemo na to kako će se ko kome svidjeti, a ja sam vrlo svjesna da ljudi u susretu sa osobama sa invaliditetom imaju određenu dozu zadrške i uzdržanosti, ako ne i predrasuda i nedovoljno znanja i na kraju imamo ponovo ovakve rezultate konkursa“, kaže Kotur Erkić.

Prema njenim riječima, neko ko je urednik ili rukovodilac medija koji mora da poznaje široku postavku stvari nije smio biti isključen iz konkursa poput ovog.

„Iako je posao na ovom radnom mjestu primarno pitanje regulative, rukovodilac ili urednik svojim postupanjem replicira regulativu i kreira kurs da se ona mijenja onoliko koliko je potrebno. Ja sam o tome govorila na samom intervjuu. Sumnju mi budi i 50 bodova, jer ako niste unaprijed dobili postavku stvari ili ako niste ranije radili na tom radnom mjestu, teško možete dobiti 50 bodova“, kaže ona.

Pogotovo se moralo uzeti u obzir, zaključuje ona nakraju, koliko dugo prati medijsku zajednicu, koliko dugo je njen dio i koliko dugo se bavi medijskim pravom.

Nastavi čitati

Politika

SAVO MINIĆ UVEO MAFIJAŠKI MRAK! Obećavao „čiste račune“, a sad krije mutne dilove! Ko se to debelo ugrađuje u tajne poslove vlasti?!

Kada je postao predsjednik Vlade Republike Srpske, Savo Minić je najavljivao maksimalnu transparentnost u radu njegovog kabineta, posebno resornih ministarstava.

Nakon što je ostvario prednost na izborima za predsjednika Republike Srpske, Minić će uskoro otići sa premijerske funkcije, pa smo provjerili da li je ta transparentnost zaista i ostvarena?

Ili je ona dozvoljena samo tamo gdje ne ugrožava brojne čudne i sumnjive dogovore vrha SNSD-a, koji su često sklapani izvan institucija Republike Srpske?

Tri mandata premijera Save Minića za period od samo 13 mjeseci. Na početku svakog, Minić je najavljivao da će rad Vlade biti javan i kako će sve bitne informacije biti dostupne medijima i građanima. Godinu dana nakon što je postao premijer određen pomak jeste napravljen, kaže Siniša Vukelić, urednik portala Kapital, međutim ključne afere i dalje se skrivaju od javnosti.

“Gospodin Minić je najavio transparentniji rad izvršne vlasti i to je učinio pomakom samim tim što je natjerao ministre i članove svog kabineta da češće održavaju konferencije za novinare, on daje intervjue čak i kritički nastrojenim medijima, ali s druge strane ne vidimo suštinske promjene upravo oko tih tajnovitih ugovora koji su sklapani da li sa kineskim partnerima, sa mađarskim oko elektrana, ne vidimo šta je sa preostalim finansijskim dijelom ugovora oko autoputa Banjaluka – Prijedor i brojne druge ugovore koji su sklapani”, kaže Vukelić.

Sumnjivi ugovori i dogovoreni poslovi, često veoma štetni za Republiku Srpsku i dalje ostaju nedostupni. Tako je Rašidu Serdarovu plaćeno preko 240 miliona maraka novca iz budžeta za otkup koncesionog preduzeća Komsar enerdži Republika Srpska.

Novinar Centra za istraživačko novinarstvo Renata Radić – Dragić je međutim otkrila da je sve to urađeno na čudan i tajnovit način i da je veći dio novca uplaćen i prije nego što je potpisan ugovor.

“Tražila sam pojašnjenje od Vlade Republike Srpske na osnovu čega su odluke o isplati donesene i nisam dobila nikakav odgovor. Pokušala sam o tome razgovarati sa Savom Minićem. Iskoristila sam priliku kada je bio jedan predizborni skup SNSD-a u Loparama i gospodin Minić je bio iznenađen da je uopšte došlo do isplate većeg dijela novca prije ugovora. E sad, ako je on odglumio iznenađenje to je problematično, a ako zaista nije znao onda je to samo po sebi opet problematično da premijer ne zna detalje u vezi isplate”, kaže Radić – Dragić.

Oblast gdje je u najvećoj mjeri nastavljeno skrivanje informacija je lobiranje. Na ove namjene, posebno u Sjedinjenim Američkim Državama su potrošene desetine miliona maraka novca građana Republike Srpske.

Kabinet premijera Minića o većini dogovora nije informisao javnost, pa se mnogo toga saznalo tel kada su o svemu počeli da izvještavaju američki mediji.

“Da, imamo ugovor i šta je sporno? Nismo htjeli da to radimo kao Dino Konaković da peremo prozore za 350 hiljada dolara i izmišljamo nešto.. nama treba istina o Republici Srpskoj, ništa nije sporno. Taj ugovor ima oznaku tajnosti”, rekao je nedavno Minić.

Nedostatak transparentnosti je primjetan i kod brojnih zaduženja, što je nastavak prakse prethodnog premijera Radovana Viškovića. Posebna priča su pojedina ministarstva i javna preduzeća koja nisu napravila nikakav pomak ka otvorenosti prema medijima.

Tako je uprkos većoj dostupnosti Save Minića i dalje vidljivo da je ovo Vlada SNSD-a gdje se brojni dokovori sklapaju daleko od ove institucije.

(BN)

Nastavi čitati

Politika

KO ĆE FORMIRATI VLAST U BIH? SDA povukla prvi potez i poslala ljude za pregovarački sto!

Predsjedništvo Stranke demokratske akcije (SDA) održalo je danas sjednicu na kojoj je imenovalo Pregovarački tim koji će voditi razgovore o formiranju vlasti na državnom i federalnom nivou.

Utom procesu će se, kako je istaknuto, voditi izbornim legitimitetom SDA, programskim principima i interesima države Bosne i Hercegovine.

Predsjedništvo SDA je uputilo čestitku stranačkoj strukturi na izbornoj pobjedi, kao i izraze zahvalnosti svim članovima, aktivistima, simpatizerima i biračima na podršci.

Istakli su da je SDA na svim nivoima vlasti povećala izborni rezultat za 25 do 30 posto u odnosu na prethodne Opšte izbore, čime je ostvarila najveću izbornu pobjedu od 2002. godine.

– Ovakav izborni rezultat daje pravo i obavezu Stranci demokratske akcije da, u skladu s povjerenjem koje su joj ukazali građani, preuzme odgovornost i predvodi zakonodavnu i izvršnu vlast na nivou države Bosne i Hercegovine, Federacije BiH i u većini kantona, sa ciljem osiguranja političke stabilnosti, efikasnog funkcionisanja institucija, provođenja neophodnih reformi i unapređenja kvaliteta života građana – poručeno je iz SDA nakon sjednice Predsjedništva stranke, prenosi Klix.

Nastavi čitati

Aktuelno