Connect with us

Politika

Primiče se rasprava o budućnosti EUFOR-a u BiH: RUSIJA NEĆE STAVITI VETO?

Iako se proteklih sedmica mnogo spekulisalo da bi Rusija mogla uložiti veto na misiju EUFOR “Althea” u BiH, Igor Kalabuhov, ambasador Rusije u BiH, otklonio je ovu mogućnost.

On je, naime, u emisiji FACE TV rekao da je u javnosti bilo pokušaja provokacija u vezi s odnosom Rusije prema “Althei”, ali da neće doći do promjene ruskog stava.

“Što se tiče našeg odnosa prema ‘Althei’, mi kao odgovoran član procesa implementacije Dejtonskog mirovnog sporazuma mislimo da ovdje moraju biti neke garancije sigurnosti. Nemamo ništa protiv da ostane ‘Althea'”, rekao je Kalabuhov.

Podsjećanja radi, Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, rekao je da će na sastancima u Rusiji tražiti od Vladimira Putina, predsjednika Rusije, da ta zemlja na sjednici Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija krajem oktobra o stanju u BiH stavi veto na vojnu misiju EU.

Na pitanje voditelja šta ako bi u slučaju odlaska “Althee” u BiH mogao doći NATO odgovorio je da je to hipotetička situacija i dodao da “to ne bi bilo baš jednostavno”.

“‘Althea’ je bolji izbor jer ima saglasnost Savjeta bezbjednosti. Mislim da će sjednica biti samo potvrda mandata na još jednu godinu 31. oktobra i naravno kao i uvijek biće spomenuta situacija s nelegitimnim visokim predstavnikom. Ali vidjećemo kako će to biti formalno”, rekao je Kalabuhov.

O razlozima zašto ne bi bilo realno da Rusija stavi veto na EUFOR više smo puta pisali. Jedan od njih se odnosi na mogućnost da u BiH dođe NATO, ali drugi razlog, o kojem se manje govori, je da bi uskraćivanjem mandata EUFOR-u Rusija sama sebi sklonila stolicu u međunarodnim odnosima jer se, kako tvrdi samo rusko rukovodstvo, ta zemlja zalaže za poštovanje međunarodnog prava, a vojna misija u BiH je pokrenuta u dogovoru i sa Rusijom. Osim toga, Rusija želi od Zapada da se poštuju njeni bezbjednosni interesi na području bivšeg Varšavskog pakta, a Jugoslavija nije nikad bila dio tog bloka.

Aleksandar Radić, vojni analitičar iz Beograda, ističe da Rusiji nije u interesu da se u BiH uspostavi vojna misija NATO.

“Bez obzira na to što bi i dalje ostale iste zemlje i što se ne bi desila suštinska promjena, očigledno je da Moskva ne želi još jednu misiju NATO. Vojnici EUFOR-a koji su tu ne bi čak ni uniforme promijenili, samo bi se promijenio lanac komandovanja. Sve bi ostalo isto, ali bi se to politički drugačije gledalo jer bi to tada bio NATO”, ističe Radić.

On podsjeća da je poslana jasna poruka time što je nedavno KFOR-ova rezerva, koji je NATO misija na Kosovu, vježbala u BiH.

I Dean Džebić, vojni analitičar, smatra da nije realno da Rusija stavi veto na vojnu misiju EU, iako se, kako kaže, svake godine između Dodika i ruskih zvaničnika vode razgovori o tome. U tom slučaju bi, kako ističe, umjesto EUFOR-a u BiH došao NATO. Džebić, naime, podsjeća da je u Dejtonskom sporazumu definisano da prisustvo međunarodnih vojnih snaga u BiH mora postojati sve dok garanti mirovnog sporazuma ne konstatuju da za tim više nema potrebe, odnosno da se ne može dozvoliti da dođe do bezbjednosnog vakuuma.

“EUFOR ima rezervne snage koje bi u slučaju vakuuma imale ključnu ulogu da popune tu prazninu. To bi bila druga misija i druga namjena i jednostavno puno toga bi se zaista promijenilo u tom nekom funkcionalnom smislu, ali možemo reći da bi na neki način zaista vojnici samo skinuli ambleme EUFOR-a i stavili ambleme misije koju bi imenovao NATO”, rekao je Džebić za “Nezavisne”.

On je podsjetio da je tokom krize u vezi sa hapšenjem Dodika došlo do raspoređivanja dijela rezervnih snaga, te da su u roku od 72 časa u BiH došle padobranske jedinice iz Češke, kao i da bi se u tom slučaju desio sličan scenario. Prema njegovom mišljenju, te jedinice bi u slučaju povlačenja EUFOR-a došle u sklopu misije NATO, a ostalo bi se nastavilo kao i do sada u smislu sprovođenja mandata.

Mandat EUFOR-a je održavanje sigurnog i stabilnog okruženja u BiH kroz implementaciju vojnog dijela Dejtonskog sporazuma.

Related Topics:

Politika

ŽESTOKA PORUKA TRIVIĆEVE: Zašto SNSD ne može da sakrije naklonost prema kandidatu za visokog predstavnika?

„Bivšoj neustavnoj v.d. predsjednici Republike, Ani Trišić Babić, koja je na to mjesto postavljena po diktatu stranaca, ponovo postavljam pitanje zašto SNSD ne može da sakrije svoju želju i naklonost prema nekom od kandidata koji će biti birani na PIK-u za nešto što se zove pozicija visokog predstavnika“, navela je prof. dr Jelena Trivić, predsjednica Narodnog fronta u svom odgovoru Ani Trišić Babić.

Trivićeva je ponovo upitala i Trišić Babić, a i cijeli SNSD, zašto nemaju principijelan stav o izboru nečeg što se zove visoki predstavnik, kada će i narednog da bira PIK bez odobrenja Savjeta bezbjednosti.

„Zar i taj, ko god da bude izabran, nije nelegalan i nelegitiman? Ili je SNSD-u naređeno da ga priznaju?! Zašto Ana Trišić Babić jednostavno ne kaže da moraju tako jer su dužni dužni strancima zbog skidanja sankcija“, pitala je Trivićeva.

Trivićeva dodaje da neće Anu Trišić Babić podsjećati na aferu o korona-ugovorima, jer je to posao pravosudnih institucija, ali da će je podsjetiti na 18. oktobar prošle godine, kada je struktura vlasti, kojoj ona pripada, klekla pred stranim interesima, te stavila van snage sve odluke, zakone i zaključke i povukla Zakon o nepokretnoj imovini čime je imovinu predala na odlučivanje strancima, a samo zato da se njima skinu sankcije.

„Ani Trišić Babić, kao i cijeloj vladajućoj strukturi, poručujem da taj 18. oktobar ne mogu ničim da izbrišu kao svoju najveću bruku i izdaju srpskih nacionalnih interesa, ma koliko za to optuživali druge“, poručila je Trivićeva na kraju.

(BN) Foto: NF

Nastavi čitati

Politika

SASTANAK SA MISIJOM OEBS-a U BANJALUCI: Drinić poručio da je dijalog ključ demokratskih procesa

Generalni sekretar Pokreta Sigurna Srpska (PSS) Nebojša Drinić sastao se danas u Banjaluci sa predstavnicima Misije OEBS-a u Bosni i Hercegovini.

Tokom sastanka razgovarano je o aktuelnim političkim prilikama, funkcionisanju demokratskih procesa, kao i značaju institucionalnog dijaloga u savremenom društvu.

Drinić je istakao da otvorena razmjena mišljenja i stavova doprinosi boljem razumijevanju različitih perspektiva i jačanju demokratskih vrijednosti.

– Vjerujem da je otvorena razmjena stavova uvijek korisna, bez obzira na različite uloge i perspektive – poručio je Drinić nakon sastanka.

Sastanak je protekao u konstruktivnoj atmosferi, uz razmjenu mišljenja o izazovima i mogućnostima za unapređenje demokratskih procesa i institucionalne saradnje u Bosni i Hercegovini.

Nastavi čitati

Politika

ČOVIĆ: OHR mora nestati

Dragan Čović, predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i predsjednik HDZ-a, rekao je da OHR mora nestati i da dalje idemo sami.

On je naglasio da je došlo vrijeme za odlazak OHR-a, i ukidanje bonskih ovlaštenja te da je to što tri sjednice PIC-a nisu dale rezultate pokazatalj ambijenta oko BiH.

“Na kraju je došlo vrijeme da mi kažemo – evropski put i nekakav specijalni visoki predstavnik koji ima neka ovlašćenja u BiH, nema više svoje mjesto ovdje. Bolje da mi to kažemo nego da se ovi prijatelji iz PIC-a nadmudruju koliko im treba, da pokušaju nešto napraviti oko toga. Јa sam uvjeren, to smo komunicirali u posljednje vrijeme, da je došlo vrijeme da vrlo jasno definišemo i mandat te osobe koja će imati neki prelazni karakter, da definišemo ovlašćenja, koja ne mogu biti bonska, jer sva dosadašnja bonska ovlašćenja su napravila štetu BiH”, naveo je Čović za RTV HB.

Govoreći o Kristijanu Šmitu, istakao je da nije ništa dobro uradio, te kako je izazvao štetu stalnim djelovanjima i, kako je to definisao lider HDZ-a, uvjeravanjima da on bolje razumije odnose u BiH od samih Hrvata.

“Zato sam i ovih dana rekao, to ponavljam već u zadnjih 10 godina, dao Bog da jednog dana neko dođe sa ovlašćenjima da poništi sve odluke visokog predstavnika. Niko drugi to ne može uraditi nego opet takva nekakva institucija i da se okrenemo sebi, da razumijemo da je BiH sastavljena od tri konstitutivna naroda i da moramo naći mjeru za ta tri konstitutivna naroda”, rekao je Čović.

Nastavi čitati

Aktuelno