Connect with us

Društvo

TROŠKOVI RASTU A PLATE NE: Iz Saveza sindikata Srpske zahtjevaju povećanje prosječnih i minimalnih primanja

Savez sindikata traži povećanja minimalnih plata ali i plata kvalifikovanih radnika, istakao je predsjednik Sindikata Republike Srpske Goran Stanković u obraćanju medijima povodom Svjetskog dana dostojanstvenog rada.

On je naveo da će u Sindikati insistirati na povećanju prosječne plate, kako bi porastao generalni životni standard radnika.

“Prosječna plata u Srpskoj iznosi 1.556 maraka a nju prima samo svaki treći radnik. Imali smo najave da je cilj da prosječna plata do 2026. godine bude 2000 maraka, pozdravljamo to ali nam je cilj da većina radnika prima taj iznos”, istkao je Stanković.

Osim prosječne plate, iz Sindikata upozoravaju da je u Srpskoj trenutno najniži minimalac regionu i on za nekvalifilovane radnike iznosi 900 maraka.

“U razgovori sa socijalnim partnerima ćemo iznijeti ove zahtjeve, povećanje minimalca koji nije rastao dvije godine, te povećanje prosječne plate koju će primati većina radnika”, dodaje on.

Upozoravaju da je, za razliku od povećanja plata, ove godine nastavljen talas poskupljenja uz rast inflacije.

“Kilogram kupusa kod poljoprivrednika košta 20 feninga a u marketima je 1,6 maraka”, objasnio je poskupljenja na primjeru osnovnih životnih namirnica i takođe dodao primjere jabuka i brašna.

Zbog ovakvih primjera iz Sindikata poručuju da bi se mogao slijediti primjer Srbije koja je uvela ograničenja marži na određene proizvode, što je ograničilo rast inflacije.

“Samo u 2024. godini trgovački lanci su ostvarili neto dobit od 840 miliona maraka a cijene rastu”, objasnio je Stanković.

Uz rast cijena upozorio je i na računanje minimalne i prosječne potrošačke korpe u Srpskoj.

“Imamo najave o modelu računanja od strane institucija, a podsjećam da mi u Sindikatu vršimo računanje koje se bazira na troškovima za četvoročlanu radničku porodicu. Dok vidimo najave da oni planiraju da te troškove računaju za 2,7 ili 2,8 članova. Kako to, kako nekoga mogu prepoloviti”, upitao je on.

Komentarisao je i optužbe da je sindikalna potrošačka korpa prenapuhana, a naveo je primjer troškova prehrane.

“Prema našim izračunima porodica od 4 člana mjesečno za prehranu ima 1272 marke, kada to podijelite sa brojem dana i obroka po danu, jedan član porodice po obroku u prosjeku ima nešto preko 3 marke, je li to prenapuhano”, upitao je ponovo.

Istakao je i da se ne smije dozvoliti da ovakve stvari postanu standardna mjera tokom računanja korpe.

Rast troškova na primjeru odnosa cijena 2021. I 2025. godine objasnila je i Božana Radomir, stručni saradnik za ekonomska pitanja.

“Inflacija iznnosi preko 47 odsto kada je prehrana koja prednjači u poskupljenjima, a generalna inflacija je na nivou od 27 odsto”, poručila je ona.

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano i još toplije

U BiH se očekuje sunčano i toplije vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost.

Jutro će biti hladno i pretežno vedro, a oko rijeka i po kotlinama može biti magle, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha od dva do sedam, na jugu do 11, a u višim predjelima od minus tri, a maksimalna dnevna od 16 do 22, a u višim predjelima od 12 stepeni Celzijusovih. Duvaće slab do umjeren vjetar sjevernih smjerova, u Hercegovini pojačana i jaka bura, koja će tokom dana slabiti.

Nastavi čitati

Društvo

POTVRĐENO: RiTE Ugljevik van pogona!

Rudnik i termoelektrana Ugljevik zvanično je van pogona od ponoći, potvrđeno je BN TV u tom preduzeću.

Prema ranijim najavama direktora preduzeća Žarka Novakovića pogon termoelektrane isključen je sa mreže i prestao proizvodnju električne energije, jer nema dovoljno uglja za rad.

“Razlog za to su nedovoljno riješeni imovinsko-pravni odnosi u eksploatacionom polju `Istok dva`, gdje smo obustavili radove i iskop uglja, jer se ispred nas nalazi privatna svojina”, kazao je Novaković.

Prema njegovim riječima, vrijeme povratka na mrežu zavisi od brzine rješavanja ovih imovinsko-pravnih odnosa.

Za sada niko ne može tvrditi kada će se to i desiti.

Nastavi čitati

Društvo

DVORANA U PRIJEDORU POSTALA „SKADAR NA BOJANI“: Nakon 15 godina još 4,2 miliona KM

Sportska dvorana na Urijama u Prijedoru ni nakon gotovo deceniju i po od početka gradnje nije završena, a Grad Prijedor planira da u ovaj projekat uloži dodatnih 4,2 miliona KM.

Prema dosadašnjim procjenama, gradnja je Grad i Vladu Republike Srpske do sada koštala oko 7,7 miliona KM, što znači da bi ukupna vrijednost projekta, sa novim ulaganjima, mogla premašiti 11,9 miliona KM.

I dalje, međutim, nema odgovora na dva ključna pitanja – kada će objekat biti završen i čemu će na kraju služiti.

Od dvorane do zatvorenog bazena

Dodatnu neizvjesnost donijela je ideja gradonačelnika Prijedora Slobodana Javora da se objekat preprojektuje u zatvoreni olimpijski bazen.

Javor je još u maju rekao da Grad ima obezbijeđena dva miliona KM kreditnih sredstava, dok je od republičke vlasti trebalo da dobije još tri miliona KM.

Tada je poručio da bi raspoloživi novac mogao biti iskorišten za raspisivanje tendera za završetak dvorane, ali da prije toga želi provjeriti mogućnost preprojektovanja objekta u bazen, zbog brojnih zahtjeva građana.

Od tada, međutim, nema novih zvaničnih informacija o tome da li će objekat ostati sportska dvorana ili će njegova namjena biti promijenjena.

Na pitanja o sudbini projekta nije odgovarao ni gradonačelnik, dok odgovor nije stigao ni iz Gradske uprave.

Istovremeno, najnovijim izmjenama plana javnih nabavki Grad Prijedor je predvidio dodatnih 4,2 miliona KM za ovaj objekat iz budžeta za 2026. godinu.

Vlada Srpske daje još tri miliona

Vlada Republike Srpske je u maju za kapitalne projekte u Prijedoru odobrila ukupno 9,5 miliona KM, a od tog iznosa tri miliona KM namijenjena su završetku sportske dvorane.

Gradonačelnik Javor je tada govorio o mogućnosti da se kombinacijom gradskih kreditnih sredstava i novca iz republičkog budžeta konačno riješi sudbina objekta.

Međutim, projekat koji je počeo još 2012. godine do danas nije priveden kraju.

Dvoranu je tadašnja gradska vlast, predvođena Markom Pavićem, najavljivala kao značajan sportski objekat, a završetak je bio planiran još za 2016. godinu.

Umjesto toga, deset godina nakon prvobitno najavljenog roka, Prijedor i dalje nema završenu dvoranu.

„Zidaju kao Skadar na Bojani“

Poslanica u Narodnoj skupštini Republike Srpske Maja Dragojević Stojić smatra da je ovaj projekat postao još jedan primjer višegodišnjih obećanja koja nikako da budu realizovana.

„Mi već dugi niz godina imamo priliku da vidimo obećanja o završetku dvorane, kako gradske tako i republičke vlasti. Zidaju to kao Skadar na Bojani“, rekla je Dragojević Stojić.

Ona dovodi u pitanje iskrenost novih najava, s obzirom na to da se ponovo izdvajaju milioni, dok objekat ni nakon 15 godina nije stavljen u funkciju.

Kada je riječ o mogućem pretvaranju dvorane u bazen, smatra da bi takav objekat Prijedoru bio potreban, posebno zbog Vaterpolo kluba koji nema adekvatne uslove za trening.

Milioni uloženi, a dvorana gotovo prazna

Paradoks je da objekat vrijedan milione trenutno praktično nema funkciju.

Prema riječima Dragojević Stojić, najveći dio dvorane ne koristi se, dok je u funkciji samo manji dio koji koristi prijedorski Kuglaški klub „Rudar“.

Projektom je predviđeno da objekat, osim glavnog terena, ima šest sportskih svlačionica, svlačionice za sudije i delegate, ambulantu i dvije sale za zagrijavanje sportista.

Planirani su i dodatni sadržaji – takmičarska kuglana sa četiri staze i ugostiteljskim prostorom, velnes centar, manja sala za borilačke sportove sa dvije svlačionice, kao i poslovni prostori.

Od svega toga, prema dostupnim informacijama, završen je samo dio sa kuglanom i ugostiteljskim objektom.

Koliko će na kraju koštati?

Najveće pitanje sada je koliko će građane Prijedora i Republike Srpske na kraju koštati objekat čija je gradnja počela još 2012. godine.

Dosadašnja ulaganja procjenjuju se na oko 7,7 miliona KM, dok je novim planom predviđeno još 4,2 miliona KM.

To bi ukupni račun podiglo na najmanje 11,9 miliona KM, pod uslovom da se dodatna ulaganja zaista zadrže na planiranom nivou.

A ukoliko se objekat bude preprojektovao iz sportske dvorane u zatvoreni bazen, cijena bi mogla dodatno rasti.

Tako se projekat koji je prvobitno trebalo da bude završen prije gotovo deset godina danas ponovo nalazi na početku nove dileme: završiti dvoranu ili je pretvoriti u bazen – i koliko će građani još morati da plate da bi objekat konačno dobio svrhu.

Nastavi čitati

Aktuelno