Connect with us

Društvo

NEĆETE VIŠE BRATI JABUKE “NA CRNO”! Vlada sprema zakon koji će uvesti red u RAD SEZONACA

Srpska priprema zakonsko rješenje koji će poslodavcima u oblasti poljoprivrede i turizma omogućiti jednostavnije angažovanje sezonaca i dovesti do smanjenja sive zone u ovoj oblasti, jer će radnik čak i za nekoliko sati rada biti prijavljen.

– Inicijativa za izradu ovog zakona potekla je prije svega iz sektora poljoprivrede, ali će obuhvatiti i oblast turizma – rekao je Egić, dodajući da bi sezonski poslovi u poljoprivredi, primjera radi, podrazumijevali aktivnosti poput branja jabuka, kada jedno gazdinstvo angažuje više berača u kratkom periodu.

Kada je riječ o turizmu, ministar pojašnjava da je ideja da se na jednostavan i brz način omogući prijava radnika koji bi, zbog povećanog obima posla, radili nekoliko sati dnevno ili povremeno tokom sezone.

– Ne mislimo na radnike koji su već zaposleni na tri ili četiri mjeseca po ugovoru na određeno vrijeme. Ovim zakonom ciljamo one koji bi radili nekoliko sati, recimo prilikom većih događaja, proslava ili tokom vikenda. Zamišljeno je da se angažman prijavljuje preko mobilne aplikacije, uz novi institut “usmenog dogovora” između poslodavca i radnika – objasnio je Egić.

Prema njegovim riječima, poslodavac bi prijavio radnika i uplatio paušalni iznos, kojim bi bili pokriveni doprinosi za taj kratak period rada. Razvijanje aplikacije bilo bi, dodaje, u nadležnosti Poreske uprave RS.

– Angažman bi bio vremenski ograničen, prema trenutnom prijedlogu, na najviše 90 dana tokom godine, kako bi se spriječile eventualne zloupotrebe – naglasio je ministar.

Egić je podsjetio da je ovaj zakon više puta bio dio ekonomskih reformskih programa, ali do sada nije usvojen zbog mogućnosti zloupotreba i nedovoljnog broja inspektora koji bi kontrolisali ovakve angažmane.

– Imamo želju, ideju i inicijativu, ali sve zavisi od toga da li će postojati realne mogućnosti kontrole. Potrebna je jača i brojnija inspekcija – dodao je on, naglasivši da je cilj da se prijedlog zakona što prije usaglasi sa socijalnim partnerima.

Iako je ovaj zakon uvršten u plan rada Vlade Republike Srpske kao jedna od aktivnosti u prvih 100 dana mandata i trebalo bi da bude završen do kraja godine, Egić ističe da sve zavisi od dinamike pripreme i dogovora sa partnerima.

Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS Stojan Marinković naglasio je da je nedostatak radne snage u poljoprivredi sve izraženiji.

– Možda smo malo zakasnili s ovim, ali bolje ikad nego nikad. Očekujem da će ovaj zakon olakšati pronalazak radnika koji su nam u sezoni prijeko  potrebni. Velika je prednost što će sve biti digitalno, jer su danas ljudi informatički pismeni, a poljoprivrednici nemaju vremena da okolo traže radnike – poručio je Marinković.

Sličnog stava je i predsjednik Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma RS “Horeka” Dalibor Šajić, koji ističe da bi aplikacija u velikoj mjeri olakšala poslodavcima prijavu radnika.

– U ugostiteljstvu imamo mnogo poslova koji traže radnike u određenom dijelu dana ili sedmice, bilo tokom dana, uveče ili vikendom. Poslodavac bi mogao da prijavi radnika tačno u trenutku kada mu je potreban, na primjer od osam uveče do dva ujutru, uz plaćene obaveze i doprinose. To bi znatno smanjilo rizik od kazni i neredovnih prijava – pojasnio je Šajić.

On je dodao da bi ovakav sistem bio posebno koristan za instruktore skijanja, skipere u rafting centrima i druge radnike raznih profesija koje rade u ograničenim periodima godine.

NELOJALNA KONKURENCIJA

Predsjednik Privredne komore RS Goran Račić rekao je da će Privredna komora od Vlade Srpske zatražiti da u paketu mjera za narednu godinu hitno usvoji sve dugo najavljivane propise, među kojima je i zakon o sezonskom zapošljavanju radnika.

– Usvajanje ovog zakona je neophodno kako bi se riješio problem nelojalne konkurencije i rada na crno u pojedinim sektorima – naglasio je Račić.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Temperatura do 24 stepena

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se očekuje pretežno sunčano vrijeme uz slab do umjeren razvoj oblačnosti, dok su kratkotrajna kiša ili pljusak mogući samo ponegdje u brdsko-planinskim predjelima.

Tokom noći i ranih jutarnjih časova biće promjenljivo do pretežno oblačno, na jugu pretežno vedro, a na sjeveru je mjestimično moguća slaba kiša.

U nastavku dana preovladavaće sunčano vrijeme, uz lokalni razvoj oblačnosti koji će samo izolovano usloviti kratkotrajne padavine. U večernjim časovima očekuje se razvedravanje i pretežno vedro vrijeme, saopšteno je iz Republičkog meteorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha kretaće se od pet do 13 stepeni, na jugu do 15, dok će maksimalna iznositi od 17 do 24 stepena, a u višim predjelima oko 13 stepeni.

Duvaće slab do umjeren sjeveroistočni vjetar, dok će u Hercegovini u jutarnjim i večernjim časovima bura biti pojačana.

Nastavi čitati

Društvo

SVE O JUŽNOJ INTERKONEKCIJI: Gas, struja i milijarde za BiH

Usvajanjem Zakona o Južnoj gasnoj interkonekciji Bosna i Hercegovina je napravila ključni korak ka realizaciji jednog od najvećih energetskih projekata u svojoj novijoj istoriji.

Ono što se godinama najavljivalo kao gasovod, sada se jasno profiliše kao mnogo širi i kompleksniji sistem koji će značajno promijeniti energetsku sliku zemlje, prenosi Biznisinfo.

Riječ je o projektu koji ne podrazumijeva samo dopremu gasa iz pravca Hrvatske i LNG terminala na Krku, već i izgradnju potpuno nove energetske infrastrukture koja povezuje gasni i elektroenergetski sektor u jedinstvenu cjelinu.

Gas stiže u veći dio BiH

Iako se Južna interkonekcija najčešće opisuje kroz dva glavna pravca – hercegovački i srednjobosanski – njen stvarni domet je znatno širi.

Ključna tačka povezivanja biće u Travniku, gdje će se novi gasovod spojiti na postojeći sistem koji ide od Zvornika preko Sarajeva. Time će se omogućiti da gas stigne i do glavnog grada, ali i drugih dijelova zemlje koji su već povezani na postojeću mrežu.

Posebno važnu ulogu u tome imaće dionica Zenica – Travnik, izgrađena prije više od decenije, ali nikada puštena u funkciju. Upravo će ovaj gasovod konačno dobiti svoju svrhu i postati dio šireg sistema.

Dvosmjerni tok gasa

Jedna od najvažnijih tehničkih promjena predviđena usvojenim zakonom jeste prilagodba postojećeg sistema za tzv. reverzibilan rad.

To znači da gas više neće teći samo u jednom pravcu, već će biti moguće njegovo kretanje u oba smjera, u zavisnosti od potreba tržišta. Ova promjena značajno povećava sigurnost snabdijevanja i fleksibilnost sistema.

U praksi, to znači da će gas iz pravca Hrvatske moći dolaziti ne samo u Hercegovinu i Srednju Bosnu, već i u Sarajevo, Tuzlu i druge gradove.

Direktna konkurencija ruskom gasu

Bosna i Hercegovina trenutno je u potpunosti ovisna o jednom izvoru – ruskom gasu. Južna interkonekcija donosi prvi ozbiljan alternativni pravac snabdijevanja.

Time se uvodi konkurencija na tržište, što bi dugoročno moglo uticati i na stabilnost cijena, ali i na energetsku sigurnost zemlje.

Novi krakovi i širenje mreže

Usvojeni zakon predviđa i dodatno proširenje gasne mreže same Južne interkonekcije u odnosu na raniji plan. U Hercegovini se sistem širi uključivanjem Gruda i izgradnjom odvojka prema Čapljini, dok se u Srednjoj Bosni dodaje novi pravac prema Donjem Vakufu.

Posebno važan segment je i planirani gasovod Tuzla – Kladanj, kojim će se ovaj veliki industrijski centar povezati na mrežu.

Gas kao temelj za proizvodnju struje

Suština projekta, međutim, ide mnogo dalje od samog snabdijevanja gasom. Planirani kapacitet Južne interkonekcije iznosi oko 1,5 milijardi kubnih metara godišnje – višestruko više od trenutne potrošnje u BiH. Razlog za to je činjenica da će se značajan dio gasa koristiti za proizvodnju električne energije.

Planirana je izgradnja tri moderne gasne elektrane u Tuzli, Kaknju i Mostaru, ukupne snage oko 1.200 megavata. Ova postrojenja mogla bi proizvoditi približno polovinu ukupne električne energije u zemlji.

Gasne elektrane imaju ključnu prednost jer se brzo uključuju i isključuju, što ih čini idealnim partnerom obnovljivim izvorima poput vjetra i sunca.

Investicija od oko 1,5 milijardi eura

Vrijednost same Južne interkonekcije procjenjuje se na oko 350 miliona evra. Kada se tome dodaju tri planirane elektrane i dodatni gasovodi, ukupna investicija dostiže oko 1,5 milijardi evra, prema procjenama koje su ranije za ovaj portal iznosili stručnjaci iz ove oblasti.

To ovaj projekat svrstava među najveće infrastrukturne poduhvate u BiH u posljednjih nekoliko decenija.

Investitor kao presedan

Zakon donosi i jedno neuobičajeno rješenje – direktno definisanje investitora. Kao nosilac projekta navodi se američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy.

Ovakav pristup predstavlja presedan u domaćoj praksi, jer se investitor unosi direktno u zakon, čime se ubrzava realizacija projekta, ali i otvaraju pitanja o standardnim procedurama.

Šta slijedi

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić poručio je da je usvajanje zakona ključan korak ka realizaciji projekta.

Prema njegovim riječima, u narednom periodu slijedi objava zakona, potpisivanje međudržavnog sporazuma s Hrvatskom, te zaključivanje ugovora s investitorom. Nakon toga dolazi faza izdavanja dozvola, rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i početak izgradnje.

Energetski zaokret

Južna interkonekcija više nije samo gasovod – ona postaje temelj nove energetske arhitekture Bosne i Hercegovine.

Ako se realizuje u planiranom obimu, ovaj projekat mogao bi označiti najveći energetski zaokret u zemlji, donijeti veću sigurnost snabdijevanja i otvoriti prostor za razvoj moderne i održive energetike.

Nastavi čitati

Društvo

BIH GUBI RADNU SNAGU: Nezaposlenost pada zbog odlaska građana u evropske zemlje

BiH građani čine značajnu radnu snagu u evropskim zemljama.

Iako se broj nezaposlenih u BiH blago smanjuje, to je uglavnom rezultat iseljavanja, a ne otvaranja novih radnih mjesta. Bh. građani čine značajnu radnu snagu u evropskim zemljama. No, najviše zabrinjava što je riječ o mladim kadrovima.

Vješte zanatlije, trgovci, kuvari i konobari i dalje su među najtraženijim zanimanjima u BiH. No, do njih je sve teže doći, jer se većina za egzistenciju bori van države.

-Jako je teško pronaći ugostiteljske radnike, stariji radnici ne žele da rade u manjim ugostiteljskim objektima, oni traže ozbiljnije objekte, mladi ljudi i koji žele da se bave time, odlaze u susjedne zemlje da rade, a ne žele da rade kod nas – poručuje ugostitelj, Miljan Lale.

A u drugim zemljama čine značajnu radnu snagu.

-Pa je prošle godine preko 30 hiljada naših ljudi radilo u Hrvatskoj i Srbiji, čak 30% od ukupnog broja stranih radnika bilo je iz BiH, veoma loši pokazatelji za BiH i naše tržište rada – ističe Mario Nenadić, Udruženje poslodavaca FBiH.

Koje i dalje ostaje opterećeno visokom stopom nezaposlenosti, iako određenih promjena ima. Krajem januara registrovano je više od 316 hiljada nezaposlenih osoba, a mjesec dana kasnije 315 hiljada. Od toga, skoro 190 hiljada nezaposlenih žena. Na godišnjem nivou, broj nezaposlenih smanjen je za 8.660 osoba, odnosno 2,67%. Rezultat je to odlaska, a ne zapošljavanja kažu ekonomisti.

-Kao što je i prethodnih godina dobar dio smanjenja nezaposlenosti isključivo rezultat iseljavanja i odjava sa biroa iz evidencije, a ne stvarnog zapošljavanja novih. Naprotiv imamo smanjenje broja zaposlenih u posljednjim mjesecima i godinama iz različitih razloga – pojašnjava Igor Gavran, ekonomski analitičar.

Dodatno zabrinjava što su bez posla, prema podacima Ankete o radnoj snazi, upravo oni radno najsposobniji.

-Najveći broj nezaposlenih nalazi se u dobnoj grupi od 25 do 49 godina, gdje je u 2025. godini evidentirano oko 110 hiljada osoba, što čini najveći udio u ukupnoj nezaposlenosti. Slijede osobe starosti od 50 do 64 godine sa oko 35 hiljada, te mladi od 15 do 24 godine sa oko 28 hiljada nezaposlenih – navodi Lejla Aganović, Agencija za statistiku.

Novih radnih mjesta, po svemu sudeći, nema za sve. Analitičari upozoravaju da bi broj nezaposlenih mogao biti daleko veći, zbog problema koji se dešavaju u industrijskom sektoru.

Nastavi čitati

Aktuelno