Pritisak zbog ocjena, osjećaj da nisu dovoljno dobri, da ne mogu ispuniti očekivanja, kao i poređenje sa drugima sve češći su teret na leđima mališana koji ih pritišće, a koji, kako kažu stručnjaci, može imati velike razvojne posljedice.

Djeca u BiH trpe sve veći pritisak zbog ocjena i poređenja,
Psiholozi upozoravaju na dugoročne posljedice stresa,
Perfekcionizam i društvene mreže dodatno pojačavaju pritisak,
Stručnjaci pozivaju roditelje na razvijanje podrške i razumijevanja,
Centar modernih znanja pomaže porodicama kroz savjetovalište.
Prema riječima Tamare Babić, mastera psihologije, neuronauke i nauke o čovjeku i KBT psihoterapeuta pod supervizijom iz banjalučkog Centra modernih znanja, u našem društvu stvara se generacijski začarani krug u kojem se osjećaj sopstvene vrijednosti vrednuje na osnovu eksternih mjerila postignuća, nasuprot razvoju dječjeg unutrašnjeg svijeta i radoznalosti.

“Dakle, u pitanju je jedan sistemski problem gdje su svi faktori u uzajamnom odnosu i djelovanju. S jedne strane, imamo školski sistem koji u većini slučajeva naglasak stavlja na ocjene kao pokazatelje uspjeha u učenju i školi, dok s druge strane imamo društvene mreže koje povećavaju i potkrepljuju poređenje i težnju ka perfekcionizmu koji često poprimi nezdravi oblik. Roditelji, kao još jedna karika u lancu, najčešće nesvjesno asimiluju ove društvene pritiske i prenesu ih svojoj djeci upravo kroz visoka očekivanja sa posebnim fokusom na školski uspjeh. U svemu tome imamo djecu koja u tom periodu razvijaju konceptualno ja, i kako se obično kaže da ‘upijaju kao spužve’, podložniji su da i oni asimiluju u svoj sistem vrijednosti iste te spoljašnje uticaje”, objašnjava ona za “Nezavisne novine”, dodajući da su u čitavom tom sistemu djeca najmanje kriva.

Psihološke i fiziološke posljedice hroničnog stresa
Na naše pitanje kako sve to utiče na djecu, Babićeva ističe da prolongirani stres dovodi do raznih i fizioloških, ali i psiholoških posljedica, te da nošenje tereta može imati velike razvojne posljedice koje se mogu odraziti i u odraslom dobu.

“Sa fiziološke strane, kada pričamo o stresu, neizostavna je uloga ose hipotalamus – hipofiza – nadbubrežna žlijezda ili, skraćeno, HPA osa. S obzirom na to da ona ima ulogu u regulaciji stresa, a činjenica je da hronični stres narušava njeno normalno funkcionisanje, posljedice se mogu ogledati u kognitivnom domenu kao što je smanjena koncentracija i problemi sa pamćenjem, disrupcija emotivne regulacije, što dovodi do poremećaja raspoloženja poput depresije, ali i smetnji u normalnom radu našeg imunološkog sistema, kao i hronične iscrpljenosti”, navodi ona i dodaje da su određena istraživanja pokazala da stres tokom srednjeg djetinjstva može značajno da oblikuje funkciju HPA ose i da utiče na to kako se nosimo sa stresnim situacijama u odraslom dobu.

Šta može povećati anksioznost kod djece
Takođe, Babićeva u razgovoru za “Nezavisne novine” ukazuje i na to da narušeni odnos roditelj – dijete, ali i loši vršnjački odnosi, mogu povećati anksioznost djece u vezi sa školskim uspjehom, pogoršati akademski pritisak, te smanjiti samopouzdanje djece i otežati im prilagođavanje u školi.

Centar modernih znanja u Banjaluci pomaže djeci i roditeljima
Pomoć za rješavanje problema koji se javljaju kod djece roditelji mogu pronaći u Centru modernih znanja u Banjaluci, a kako nam priča Tamara, u savjetovalište roditelji i djeca najčešće dolaze zbog problema u učenju i motivaciji, pretjerane upotrebe mobilnih telefona, poremećaja u pažnji i koncentraciji, odbacivanja škole i školskih obaveza, vršnjačkog nasilje, socijalne isključenosti djece iz vršnjačkih grupa, kao i raznih strahova.

“Pedagoško-psihološko savjetovalište u okviru Centra modernih znanja pomaže u obnavljanju komunikacije i gradnji sigurnog saveza roditelj – dijete, kao i vraćanju osjećaja sigurnosti i samopouzdanja, izgradnji zdravije rutine i navika, ali i pruža tehnike pomoću kojih i djeca i roditelji mogu lakše da se nose sa izazovima svakodnevnice. Naposljetku, svaka osoba, a naročito djeca, cvjetaju onda kada se osjećaju viđeno, prihvaćeno, i da vrijede, bez obzira na ocjene ili neke druge eksterne mjere ‘uspjeha’”, kaže Babićeva za “Nezavisne novine”, dodajući da je jedno od rješenja i redefinisanje značenja uspjeh, a zatim da njegujemo mentalnu higijenu.

Nezavisne novine