Connect with us

Politika

“20 GODINA SLUŠAMO JEDNU TE ISTU PJESMU”: Vrijeme je da lošeg dirigenta i njegov orkestar zamijenimo

“To je zapravo jedan orkestar koji svira, a tim orkestrom diriguje jedan dirigent, ali vrlo loše diriguje. Mi 20 godina slušamo jednu istu pjesmu”, jasan je Blanuša.

„Vlast na čelu sa SNSD-om je u Republici Srpskoj stvorila nakaradni sistem koji je Srpsku osiromašio i raselio. Stvorila je sistem u kom sve odluke donosi samo jedan čovek, a u kom su javna preduzeća i resursi bankomat iz kog se nemilice uzima narodni novac“, rekao je profesor doktor Branko Blanuša u emisiji MAT BN televizije.

– Republika Srpska je opljačkana i to je rezultat 20-godišnje vladavine ovog režima. Javna preduzeća, u kojima vlada partokratija, grcaju u dugovima jer nema strategije razvoja i domaćinskog poslovanja. Vršioci dužnosti direktora su kontrolisani iz centara moći sa jednim jasnim ciljem, kaže Blanuša.

„To su ljudi iz struktura vlasti koji su međusobno povezani sa određenim tajkunima i koji prvenstveno kroz proces javnih nabavki koriste javna preduzeća kao svoj bankomat. Za svoje potrebe i potrebe stranke, grupe oko njih, izvlače novac iz javnih preduzeća.

Evo primjer „Ekektroprivrede Republike Srpske“ koja je za dvije godine dala četiri miliona KM za medijsko predstavljanje i marketinska oglašanjavanja. Toliki novac, a ERS ima monopolski položaj na tržištu Republike Srpske“, navodi Blanuša.

– Institucije Republike Srpske su zloupotrebljene, u rukama su jednog čovjeka i djeluju u njegovim ili interesu male grupe ljudi, ističe Blanuša, navodeći primjer Narodne Supštine koja se, kako kaže, ne bavi politikom nego politikanstvom.

„Skupština se ne bavi donošenjem zakona koji će biti u interesu naroda Srpske. Već duže vrijeme donosi zakone koji se ne provode, pa onda zakone koji su zapravo nezakoniti jer ih ukida Ustavni sud. Sledeći slučaj je da Skupština donosi zakone koji na nekoj sljedećoj sjednici bivaju promijenjeni odnosno ukinuti.

Pogledajte kako se ponašaju pojedini poslanici u Skupštini Republike Srpske. Oni su postali taster koji samo realizuje nalog koji dolazi iz jednog centra.

Kako nam rade tužilaštva i sudovi u Republici Srpskoj kada su u pitanju slučajevi krupne korupcije i kriminala. Koji takav slučaj je do sada procesuiran? Koji slučaj je dobio sudski epilog?“, upitao je Blanuša.

– Trenutna vlast je u poslednje dvije decenije prenijela veliki broj nadležnosti sa Republike Srpske na BiH glasovima svojih funkcionera u zajedničkim institucijama.

Posebno zabrinjava prenos nadležnosti u oblasti obrazovanja i energetike usvajanjem Reformske agende, bez rasprave i zauzimanja jasnog stava u Narodnoj skupštini, te zaštite interesa Srpske, navodi Blanuša.

“Da li je to trgovina, snishodljiv položaj, nije važno. Važno je šta smo dobili kao posljedicu. To je inaćenje i stavljanje pojedinca u centralni položaj.

“Ne, ja to neću da prihvatim, ja to a priori odbijam”. Nema reformskog puta, nema Reformske agende jer je to došlo iz jednog centra, od jednog čovjeka, zbog njegovog interesa da to ne može.

Odjednom, dolazimo da se to mijenja, preko noći je sve prihvaćeno, prihvaćena je Reformska agenda. Strašno je da, bez obzira o kom pojednicu se radi, jedan naš ministar u Savjetu ministara BiH kaže da je Reformska agenda prihvaćena zato što je to rekao Milorad Dodik”, smatra Blanuša.

– Republika Srpska je zbog vlasti SNSD-a potpuno izolovana od međunarodne zajednice, naglašava Blanuša, navodeći primjer protjerivanja stranih diplomata, verbalnih napada i vrijeđanja. Posljedice su, kaže, vidljive na svakom koraku, prije svega na polju investicija.

“Za njih je izolacija način ostanka na vlasti, a izolacija za stanovnike Srpske znači siromaštvo i nestabilnost. Zato se mora sve učiniti da se što prije izađe iz takvog stanja, iz te izolacije. Šta to znači? Razgovarati i pregovarati sa svim relevantnim međunarodnim faktorima”, objašnjava Blanuša.

Komentarišući kandidata SNSD-a na prijevremenim izborima, Blanuša je jasan: Siniša Karan je samo eksponent vlasti koja je Srpsku dovela u stanje u kojem se nalazi.

“Sasvim sigurno da je sa njim, ili sa nekim drugim, to nastavak jedne iste politike, jednog istog djelovanja. To je zapravo jedan orkestar koji svira, a tim orkestrom diriguje jedan dirigent, ali vrlo loše diriguje. Mi 20 godina slušamo jednu istu pjesmu”, jasan je Blanuša.

– Zato je Srpskoj potrebna promjena “ploče”, a to znači reforma sistema iz korjena, vraćanje dostojanstva institucijama, sposobni kadrovi na svim pozicijama, obračun sa kriminalom i korupcijom, dijalog sa svima unutar BiH i van zemlje.

Samo tako ćemo stvoriti državu iz koje mladi neće odlaziti, bez želje da se ikada vrate, poručio je Blanuša.

Related Topics:

Politika

OTVORENA POBUNA U VIŠEGRADU! HE na Drini u gubitku od 1,48 miliona KM, za sve krive maćehinski odnos ERS-a

U izvještaju koji su napisali u preduzeću HE na Drini a u koji ATV ima uvid stoji da ovi pogoni proizvode najviše struje po radniku, ali je prodaju po najnižoj cijeni.

Hidroelektrana na Drini poslovala je sa neto gubitkom od 1,48 miliona maraka u prvih devet mjeseci ove godine, iako je prema uporednoj analizi poslovanja tri hidroelektrane iz sistema Elektroprivrede Republike Srpske imala najveću proizvodnju po radniku i najniže poslovne rashode po jedinici proizvedene električne energije.

Kao ključni razlog negativnog poslovanja u ovom preduzeću navode nisku prodajnu cijenu električne energije, koja iznosi 35 KM po megavat-času, što je značajno manje u odnosu na cijene po kojima struju prodaju hidroelektrane na Vrbasu i Trebišnjici.

Prema analizi koju su „Hidroelektrane na Drini“ dostavile 12. novembra, cijena električne energije za HE na Vrbasu iznosi 69,6 KM po megavat-času, dok je za HE na Trebišnjici 58 KM.

U dokumentu se navodi da zbog neusaglašenosti sa Matičnim preduzećem u vezi sa prodajnom cijenom nisu usvojeni planovi poslovanja HE na Drini, zbog čega je ovo preduzeće prinuđeno da proizvedenu električnu energiju fakturiše po osnovnoj cijeni iz 2022. godine.

Čak ni cijena od 36,6 KM po megavat-času, koja je usvojena na nivou Elektroprivrede Republike Srpske, prema ovoj analizi ne bi bila dovoljna da HE na Drini izbjegne gubitak. U tom slučaju prihod bi bio veći za 1,14 miliona maraka, ali bi preduzeće i dalje poslovalo sa minusom od oko 336.000 maraka.

Zanimljivo je da je HE na Drini u prvih devet mjeseci proizvela 712,62 gigavat-časa električne energije, što je 4,8 odsto više od planiranog. Istovremeno, HE na Trebišnjici ostvarila je 103,3 odsto plana proizvodnje, dok je HE na Vrbasu ostvarila svega 80,6 odsto planiranog.

Ukupna proizvodnja tri hidroelektrane iznosila je 1.775,71 gigavat-čas električne energije.

Uprkos proizvodnim rezultatima, finansijski pokazatelji značajno se razlikuju. HE na Trebišnjici ostvarila je neto dobit od 6,34 miliona maraka, što je 2,5 puta više nego u istom periodu prošle godine. HE na Vrbasu zabilježila je dobit od 4,94 miliona maraka, dok je HE na Drini završila period sa gubitkom od 1,48 miliona maraka.

Analiza pokazuje da HE na Drini ima najniže poslovne rashode po jedinici proizvedene energije – 4,14 KM, u poređenju sa 5,53 KM u HE na Trebišnjici i 6,49 KM u HE na Vrbasu.

Posebno se izdvaja podatak o produktivnosti zaposlenih. Jedan radnik HE na Drini u prosjeku je proizveo 1.921 megavat-čas električne energije, što je 41 odsto više nego u HE na Trebišnjici i 56 odsto više nego u HE na Vrbasu.

Ipak, finansijski položaj HE na Drini dodatno opterećuje rast zaduženosti. Finansijske obaveze ovog preduzeća na kraju septembra iznosile su 46,4 miliona maraka, dok su na kraju prošle godine bile 27,22 miliona. To predstavlja povećanje od oko 70,5 odsto.

U istom periodu HE na Drini povukla je 23 miliona maraka kredita, od čega 20 miliona za projekat izgradnje hidroelektrane „Bistrica“ kod Foče, a tri miliona za potrebe tekuće likvidnosti.

Negativan je i podatak o novčanom toku iz poslovnih aktivnosti, koji je u prvih devet mjeseci iznosio minus 8,15 miliona maraka, dok je u istom periodu prošle godine bio pozitivan i iznosio 1,97 miliona.

U zaključku analize iz HE na Drini koja je u posjedu ATV-a ističu da je neophodno hitno pristupiti potpisivanju novog ugovora koji bi omogućio nesmetano poslovanje ovog preduzeća.

Ova analiza iz Višegrada danas je poslata Elektroprivredi Republike Srpske, resornom ministarstvu i republičkim čelnicima.

Nastavi čitati

Politika

STOPIRANA PRODAJA TEŠKA 153 MILIONA KM! Pravobranilaštvo RS blokiralo odluku o imovini „Nove Ljubije“, traže dokaze o vlasništvu!

Skupština povjerilaca u stečajnom postupku nad rudnikom „Nova Ljubija“ nije se danas izjašnjavala o popisu i prodaji cjelokupne imovine  procjenjene na preko 150 miliona maraka jer je Pravobranilaštvo Republike Srpske zatražilo dokaz o vlasništvu stečajnog dužnika nad imovinom.

Da se kompletna imovina rudnika ,,Nova Ljubija” u stečaju  proda za 153 miliona maraka, čiji je većinski vlasnik Gordan Pavlović fočanski biznismen , saglasni su povjerioci i stečajna upravnica, ali je protiv te odluke Pravobranilaštvo Republike Srpske koje je na izvještajnom ročištu tražilo dopunu nalaza procjene imovine.

Kako je objasnila Marija Bosančić iz Pravobranilaštva Republike Srpske ne mogu biti privatizovane zgrada rudničke direkcije i zgrada u kojoj se nalaze Rudarski institut i Rudarski fakultet u Prijedoru jer kako ona ističe postoje indicije da su te zgrade imovina Republike Srpske.

“Evidentno je bilo da ne postoje nikakvi dokazi da je stečajni dužnik vlasnik imovine i da ona može u ovom momentu sačinjavati stečajnu masu. Tražimo da se dostavi knjižna evidencija koja će na jasan način ukazati da je stečajni dužnik vlasnik imovine” – rekla je Bosančićeva.

Iz Odbora povjerilaca rudnika Nove Ljubije kažu da su nezadovoljni postupkom Pravobranilaštva navodeći da svako odugovlačenje stečajnog postupka nanosi štetu povjeriocima.

Prema riječima Ljiljane Mandić stečajne upravnice Nove Ljubije potraživanja povjerilaca su 31 milion maraka te da je ostavljen rok za dodatna potraživanja do 21. novembra. Istakla je da će se 8. decembra održati prvo ročišta nad Novom Željezarom Zenica od koje rudnik Nova Ljubija potražuje 82 miliona maraka. Jedina jednoglasna odluka koja je donesena na današnjem izvještajnom ročištu jeste produženje ugovora za radnike.

“Što se tiče radnika, njih 48, produžiće se ugovor o radu do kraja godine. Kop neće biti potopljen i još uvijek to održavamo. Imamo problem sa branom Međeđa koja je služila za odlaganje mulja. Ona će biti vjerovatno predata Vodama Srpske, ministarstvu ili starim rudnicima. Elaborat o popisu je kao takav usvojen samo što treba još neka dopuna zbog nekretnika”- rekla je Mandićeva.

Stečaj u rudniku Nova Ljubija otvoren je 12. juna ove godine na zahtjev Gordana Pavlovića, inače bliskog saradnika vlasti Republike Srpske,  koji je zapečatio sudbinu na stotine radnika i ozvaničio kraj rudarenju.

(BN) Foto BN

Nastavi čitati

Politika

KO ĆE BITI PREMIJER? Dodik poručio da je njegov sin Igor najperspektivniji u SNSD-u, ali da ne želi da ga „potroši“

Mjesto predsjednika Vlade Republike Srpske pripašće SNSD-u, a u najužem izboru za novog mandatara nalaze se svega dva imena – lider stranke Milorad Dodik i njegov sin, organizacioni sekretar SNSD-a Igor Dodik. Ovakva poruka predsjednika SNSD-a, iznesena tokom gostovanja u podkastu portala Provjereno, ponovo je u fokus javnosti stavila pitanje kadrovske politike vladajuće stranke, pri čemu kritičari ukazuju na koncentraciju političke moći unutar jedne porodice, dok Dodik tvrdi da su presudni isključivo izborni rezultati i političko iskustvo.

Govoreći o suženoj listi kandidata za predsjednika Vlade RS, Dodik je naveo da stranka čeka još neko vrijeme kako bi razmotrila sve okolnosti prije konačne odluke. Na pitanje da li je na toj listi i njegov sin Igor, lider SNSD-a je ocijenio da je on trenutno najperspektivnije ime u toj partiji.

„Pošto je on moj sin, da ne ispadne da nešto kočim oko toga. On je dobio najviše glasova pojedinačno. Njemu to nije bilo važno, jer je on organizacioni sekretar stranke za čitavu Republiku Srpsku. Obično mi funkcioneri ne možemo da vodimo svoje individualne bitke na listama naše partije, nego smo uvijek u pozicijama da podržavamo samo partiju. Tako i Igor, kad je glasao, glasao je samo za partiju. Čak nije glasao ni za sebe da se ne bi spekulisalo kako se zloupotrebljava i koristi ta priča“, rekao je Dodik za Provjereno.

Predsjednik SNSD-a dodao je da Igor posjeduje sposobnosti, ali i emociju koja bi mogla predstavljati izazov kakav je i sam proživljavao na početku političke karijere. Ipak, naglasio je da se unutar partije konačno pozicioniranje uvijek vezuje za njegovo ime.

„On je nesumnjivo dobro rješenje za budućnost. Ali ono što želim da kažem jeste da se u partiji uvijek čeka pozicioniranje oko imena Milorad Dodik, da vidimo kako i šta. I tu će, nažalost, za neke koji to gledaju iz opozicije, kojima se kosa diže na glavi, odlučivati između ta dva imena“, poručio je Dodik, dodajući da lično nema ambiciju, ali ima odgovornost, te da ne želi da Igor Dodik bude „potrošen“ u teškom vremenu u kojem će se rješavati pitanja statusa BiH.

Potvrđen ostanak Budimira i imena za Dom naroda

Pored priče o mandataru, predsjednik SNSD-a potvrdio je i prvo kadrovsko rješenje u budućem sastavu Vlade Republike Srpske, navodeći da će Željko Budimir ostati na poziciji ministra unutrašnjih poslova RS.

Kada je riječ o izboru delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, Dodik je istakao da je njegova želja da Radovan Kovačević bude član Kolegijuma tog doma, te otkrio imena još dvoje potencijalnih kandidata iz redova SNSD-a.

„Obaviću razgovor i sa Dušicom Šolajom, mislim da bi ona dobro predstavljala Republiku Srpsku. A moj prijedlog biće i Sredoje Nović, koji već dugo godina dobro zastupa interese Republike Srpske“, naveo je Dodik.

Prozivke na račun Stanivukovića zbog kumovskih veza

Dodik se osvrnuo i na razgovore koje je o izboru delegata vodio sa predsjednikom Pokreta Sigurna Srpska (PSS) Draškom Stanivukovićem, iskoristivši priliku da odgovori na ranije optužbe opozicije o nepotizmu i postavljanju kumova na javne funkcije.

„Prijedlog je bio da to bude Nikola Dronjak. Sada on predlaže svog kuma Miloša Stanišića. Eto, a ja sam optuživan da postavljam kumove…“, zaključio je Dodik.

Nastavi čitati

Aktuelno