Connect with us

Svijet

Otkriveno šta je Zelenski pokazivao Trampu: “PUTIN SE ISTINSKI BOJI”

Američki predsjednik Donald TrAmp i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski juče su se sastali u Bijeloj kući.

U vezi s potencijalnom isporukom američkih projektila Tomahawk Ukrajini, Zelenski je izjavio da je “realan”, da se o toj temi raspravljalo na sastanku, ali da SAD “ne žele izazvati eskalaciju” s Moskvom.

“Rusija se boji Tomahawka, istinski se boji, jer je to moćno oružje”, rekao je Zelenski na konferenciji za novinare u petak.

On je Trampu iznio i prijedlog da SAD Ukrajini da moćne Tomahawke, a da Ukrajina zauzvrat SAD isporuči dronove.

Iako je sastanak s Trampom opisao kao “produktivan”, Zelenski je rekao i da “računa na Trampa da će izvršiti pritisak na Putina”.

Takođe je još jednom pozvao na “bezbjednosne garancije” za svoju zemlju i rekao da je “otvoren” za trostrani samit s Trampom i Putinom kako bi se pokušala zaustaviti ruska invazija.

Okrivaju se detalji sastanka Trampa i Zelenskog
Prema izvoru iz ukrajinske delegacije u Vašingtonu, Zelenski je takođe predstavio Trampu “karte” koje prikazuju potencijalne ciljeve u Rusiji koje bi se moglo pogoditi.

“Na tim kartama postoje tačke pritiska u ruskoj obrani i vojnoj ekonomiji koje se mogu ‘ciljati’ kako bi se (Vladimir) Putin prisilio da okonča rat”, objasnio je taj izvor novinarima, prenosi Index.

Zelenski je otkrio i da je nakon sastanka s američkim predsjednikom telefonom razgovarao s evropskim čelnicima.

Trampov prijedlog za okončanje sukoba
Američki predsjednik Tramp na mreži Truth Social objavio je da je Zelenskom na sastanku rekao da je “vrijeme da se nađe sporazum za okončanje rata”.

“Sastanak s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim bio je vrlo zanimljiv i srdačan, ali rekao sam mu, kao što sam snažno predložio predsjedniku Putinu, da je vrijeme da se zaustavi ubijanje i pronađe dogovor”, napisao je Tramp, tvrdeći da bi dvije zaraćene strane trebale “stati tamo gdje jesu”.

Zelenski: Najteže pitanje, biće pitanje teritorije
Volodimir Zelenski izjavio je tokom brifinga za novinare nakon razgovora u Bijeloj kući sa Donaldom Trampom da će najteže pitanje tokom mirovnog procesa za Ukrajinu biti pitanje teritorije, ali je naglasio da se prvo mora postići prekid vatre, prenijeli su danas ukrajinski mediji.

“Naš stav je da prvo postignemo prekid vatre kako bismo mogli da sjednemo za pregovarački sto, razgovaramo, razumijemo naše stavove. Mislim da je ovo veoma važan prvi korak”, rekao je Zelenski i dodao da predsjednik SAD razume ovaj stav, prenosi jutros agencija Ukrinform.

Ukrajinski mediji su prenijeli da je tokom sastanka Trampa i Zelenskog ključno pitanje bilo o načinima da se izvrši pritisak na Rusiju kako bi se postigao mir.

Uoči sastanka sa Zelenskim, Tramp je razgovarao sa ruskim liderom Vladimirom Putinom i ocijenio da je razgovor bio “veoma produktivan”.

Tramp je rekao da će se sastati sa Putinom u Budimpešti kako bi razgovarali o “mogućnosti okončanja neslavnog rata između Rusije i Ukrajine”.

Ukrajinski dronovi zapalili rusku trafostanicu
Trafostanica u ruskoj Uljanovskoj oblasti gori nakon napada ukrajinskim dronom, izvijestili su ruski medijski kanali na Telegramu 18. oktobra.

Videozapisi objavljeni na društvenim mrežama navodno prikazuju dronove kako noću pogađaju trafostanicu Veškaima u regiji, što je dovelo do požara na mjestu napada,

Meta napada ključna energetska infrastruktura
Trafostanica Veškaima je elektroenergetsko postrojenje od 500 kilovolta u vlasništvu podružnice Rossetija, najveće ruske kompanije za prenos električne energije.

Ukrajina je pojačala napade na daljinu protiv ruske naftne, gasne i energetske infrastrukture, što predstavlja ključni izvor prihoda Moskve koji pomaže u finansiranju invazije na Ukrajinu. Trafostanica Veškaima nalazi se više od 900 kilometara istočno od rusko-ukrajinske granice.

Nastavak napada na rusku energetsku mrežu
U noći 16. oktobra, ukrajinski dronovi pogodili su sličnu trafostanicu u ruskoj Volgogradskoj oblasti, izvijestio je regionalni guverner Andrej Bočarov.

Krajem septembra, guverner Belgorodske oblasti Vjačeslav Gladkov izvijestio je o napadu na kritičnu infrastrukturu i “značajnim nestancima struje” nakon što su ukrajinske rakete HIMARS navodno pogodile termoelektranu.

Related Topics:

Svijet

DIREKTOR CIA O OBJAVI TAJNIH DOKUMENATA: Cilj jačanje povjerenja u izbore

Direktor američke Centralne obavještajne agencije (CIA) Džon Retklif izjavio je danas da je cilj objavljivanja dokumenata o američkim izborima, sa kojih je administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa skinula oznaku tajnosti, jačanje povjerenja javnosti u izborni proces, dok su kritičari ocijenili da bi taj potez mogao da proizvede suprotan efekat.

Retklif je na društvenoj mreži Iks naveo da zaštita američke demokratije i integriteta izbora od stranog uticaja i miješanja ostaje jedan od najvažnijih prioriteta.

“Ta pitanja zaslužuju javnu provjeru kako bi temelji naše demokratije, bezbjednost i povjerenje javnosti u izbore bili neupitni”, poručio je Retklif, prenio je CNN.

CIA je bila jedna od nekoliko američkih agencija koje su učestvovale u objavljivanju dokumenata na sajtu Bijele kuće.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je prethodno danas, u obraćanju naciji, da je Kina nezakonito pribavila podatke o oko 220 miliona američkih birača i pokušala da utiče na predsjedničke izbore 2020. godine, pozivajući se na dokumenta sa kojih je administracija skinula oznaku tajnosti i objavila ih na sajtu Bijele kuće.

Retklif je tokom prvog mandata Donalda Trampa obavljao funkciju direktora Nacionalne obavještajne službe (ODNI), kada je američka obavještajna zajednica zauzela stav koji se razlikovao od tvrdnji koje je Tramp iznio u svom obraćanju.

Nastavi čitati

Svijet

VELIKI POŽAR U ŠPANIJI: Vatra guta hiljade hektara šume, vatrogasci daju sve od sebe da ugase vatru

Šumski požar u opštini Ores u sjevernoj španskoj regiji Aragon izgorjelo je više od 7.600 hektara, a najmanje 1.000 ljudi je evakuisano dok vatrogasci pokušavaju obuzdati požar.

Požar, koji je izbio u blizini Oresa u sjeveroistočnoj španskoj regiji Aragon 15. jula tokom intenzivnog toplotnog talasa, brzo se proširio preko suve vegetacije, što je izazvalo preventivnu evakuaciju najmanje pet sela.

Vlasti su premjestile stanovnike na sigurno dok je gust dim prekrio područje, a brzo napredujući plamen prijetio domovima, poljoprivrednom zemljištu i kritičnoj infrastrukturi.

Vojne jedinice za hitne slučajeve, uključujući špansku specijaliziranu Unidad Militar de Emergencias (UME), bile su raspoređene zajedno s civilnim vatrogasnim ekipama, radeći danonoćno u izazovnim uslovima. Timovi na terenu koristili su crijeva visokog pritiska i tehnike probijanja požara, dok je zračna podrška iz helikoptera i aviona za bacanje vode vršila ponovljena ispuštanja kako bi usporila napredovanje požara preko neravnog i teško pristupačnog terena, prenosi Klix.

Regionalni zvaničnik Roberto Bermudez de Kastro opisao je incident kao jednu od najozbiljnijih požarnih vanrednih situacija u Aragonu posljednjih godina.

Premijer Pedro Sančez obećao je punu podršku vlade tekućim operacijama u hitnim slučajevima i pomoć pogođenim zajednicama, dok nacionalne i regionalne vlasti ostaju u stanju visoke pripravnosti.

Prema Evropskom sistemu za informisanje o šumskim požarima (EFFIS), skoro 400.000 hektara izgorjelo je širom Španije tokom prošlogodišnje rekordne sezone šumskih požara. Stručnjaci upozoravaju da sve češći toplotni talasi, produžena suša i promjenjivi klimatski obrasci pogoršavaju rizike od šumskih požara, posebno u južnoj Evropi, gdje sezone požara postaju duže, intenzivnije i teže ih je kontrolisati.

Nastavi čitati

Svijet

SZO UPOZORAVA: Vještačka inteligencija već odlučuje o zdravlju miliona Evropljana, a većina zemalja nema nikakva pravila

Vještačka inteligencija već je postala dio svakodnevnog rada bolnica širom Evrope – pomaže u postavljanju dijagnoza, organizaciji lečenja i komunikaciji s pacijentima.

Samo 8 odsto zemalja u evropskom regionu Svetske zdravstvene organizacije ima strategiju za primenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto država nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.

Evropa mora da sustigne ubrzani razvoj primjene veštačke inteligencije u bolnicama, upozorava Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).

Rješenja zasnovana na vještačkoj inteligenciji sve se više primjenjuju u evropskim bolnicama, ali samo mali broj zemalja ima jasna pravila koja uređuju njihovu upotrebu, što može dovesti pacijente u rizik, upozorio je regionalni direktor SZO za Evropu, Hans Henri P. Kluge.

Alati zasnovani na vještačkoj inteligenciji iz korena menjaju zdravstvenu zaštitu i ulivaju nadu zdravstvenim radnicima koji rade pod velikim opterećenjem.

Od dijagnostičkih sistema do unapređenja organizacije rada, vještačka inteligencija pomaže zdravstvenim sistemima širom Evrope. Međutim, iako se ovi alati već koriste, u većini zemalja ne postoje odgovarajući propisi koji bi uređivali njihovu primenu.

„Najveći izazov danas predstavlja jaz između primjene vještačke inteligencije i njenog odgovarajućeg regulisanja”, rekao je Kluge na konferenciji za novinare održanoj 15. jula u Lisabonu.

On je upozorio da će, što taj jaz bude duže postojao, posledice po ljude biti ozbiljnije.

„Pristrasan algoritam može dovesti do pogrešne dijagnoze stvarnog pacijenta, sa stvarnim i ozbiljnim posljedicama”, naglasio je Kluge.

Već dvije trećine od ukupno 53 zemlje evropskog regiona SZO koristi veštačku inteligenciju u dijagnostici, dok polovina država ima čet-botove za komunikaciju s pacijentima zasnovane na vještačkoj inteligenciji. Ipak, samo svaka dvanaesta zemlja ima strategiju koja definiše način upravljanja i nadzora nad njenom primenom.

Samo osam odsto zemalja evropskog regiona SZO ima posebnu strategiju za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.

Situacija nije bolja ni kada je riječ o obrazovanju. Samo svaka peta zemlja uključuje obuku iz oblasti vještačke inteligencije u obrazovanje budućih zdravstvenih radnika, dok tek svaka četvrta organizuje dodatne obuke za zaposlene u zdravstvenom sistemu.

Kluge je ocijenio da je ovakvo stanje „zabrinjavajuće” i upozorio da može imati ozbiljne posljedice po zdravlje ljudi.

„Sve to dodatno narušava poverenje građana u zdravstvene sisteme u cjelini”, rekao je on.

SZO planira da 2028. godine predstavi Mapu puta za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, koja bi trebalo da posluži kao smernica državama za bezbjednu, etičku i odgovornu upotrebu ove tehnologije.

Nastavi čitati

Aktuelno