Connect with us

Politika

NEOBIČNO MIRNO, GDJE JE KAMPANJA? Mjesec dana do izbora, a tišina u Srpskoj

Nešto više od mjesec dana pred prijevremene izbore na kojima će građani birati predsjednika Republike Srpske, na političkoj sceni vlada neuobičajeno mirna atmosfera, ali će se, kako prognoziraju analitičari, sve to promijeniti kako se budemo približavali danu odluke – 23. novembru, kada će birališta biti otvorena.

Navikli smo, te se tokom prethodnih redovnih izbornih ciklusa uvjerili, pretkampanja zna biti jednako usijana kao i sama kampanja, tako da se mjesecima pred izbore ne biraju riječi pri napadima na političke protivnike.

Sada je to izostalo – na sceni ne vidimo ni otrovne strelice, ni agresivan terenski rad, tokom kojeg je, doslovno, bitan svaki sakupljeni glas.

Novinar Darko Momić Čkalja ističe da postoji nekoliko razloga zbog kojih se mjesec dana pred izbore apsolutno ne osjeti predizborna atmosfera. Osnovni je, smatra on, to što je narod prezasićen politikom, a prezasićen je zato što se apsolutno sve pretvorilo u politiku i što je politika ušla u sve pore društva, a onda na sve to dodavati predizbornu kampanju je, kaže, stvarno previše.

“Drugi razlog je to što svakoj vlasti odgovara takva vrsta letargije i apatije zato što su glasači vladajuće strukture uvijek disciplinovaniji i lakše ih je animirati i dovući na biračka mjesta nego glasače opozicije”, naglašava Momić u izjavi za “Nezavisne novine”.

Sljedeći razlog je, dodaje, to što je narod sluđen, izvaran, “biće referendum, neće biti referendum, priznajem sud, ne priznajem sud, danas jedno, sutra drugo, tako da je i zbog toga digao ruke od politike”.

“Dalje, vlast je uspjela da u javnosti delegitimiše predstojeće privremene izbore tvrdnjama da predsjednički mandat svakako pripada SNSD-u, da je izjašnjavanje birača na ovim izborima iznuđeno, da je jedino prirodno da kandidat te stranke ostane stanar Palate Republike do opštih izbora naredne godine i da opozicioni birači ne treba ni da izlaze na izbore zato što je to, najblaže rečeno, politički nekorektno. Na kraju, trvenja u opoziciji kojima svojom isključivošću najviše doprinosi najljući opozicionar Nebojša Vukanović svakako ne doprinose pridobijanju podrške građana i animiranju birača da izađu na izbore”, kaže Momić.

Politički analitičar Velizar Antić smatra da je manji pritisak u javnosti u vezi sa ovim izborima prije svega zbog činjenice da se radi o prijevremenim izborima.

“Ovo nisu oni opšti izbori koje bismo mogli nazvati i ‘glavnim’, jer se na njima biraju i poslanici koji poslije biraju Vladu kod koje je koncentrisana sva moć. Ovi izbori će nam samo donijeti novog predsjednika Srpske, pri čemu će i njegov mandat biti okrnjen, jer nas već za godinu dana čekaju redovni izbori za predsjednika Srpske”, kaže Antić za “Nezavisne novine”.

Prema njegovim riječima, iako sa te strane posmatrano jesu manje bitni, ovi izbori su ipak značajni i za vlast i za opoziciju, jer će ona strana koja osvoji mjesto predsjednika na sljedeće izbore izaći sa određenom prednošću.

“Zato se vlast boji da ne izgubi mjesto predsjednika, jer će to značiti početak gubljenja i vlasti. Dok se opozicija bori za što bolji rezultat na izborima i što bolju startnu poziciju za sljedeće izbore. Takođe, još zvanično nije počela ni izborna kampanja, pa je intenzitet predstavljanja kandidata slabiji. Vjerujem da će sa zvaničnim početkom izborne kampanje biti mnogo veće prisustvo kandidata u javnosti”, ističe Antić.

Politička analitičarka Tanja Topić smatra da u praksi, zapravo, imamo pokušaj stvaranja privida o tome da predstojeći prijevremeni izbori nisu značajni.

“Mislim da se ovdje nastoji stvoriti privid kako ovi izbori nisi bitni, iz ugla vlasti, jer se stalno naglašava kako entitet ima predsjednika i da su izbori nametnuti silom, što visokog predstavnika, što državnih institucija koje entitetski politički vrh osporava”, kaže Topićeva.

Prema njenim riječima, stvara se slika “izbora pod moranje” i “kao da se očekuje neko čudo prema kojem bi se RS vratila na fabrička podešavanja prije pravosnažne presude Miloradu Dodiku”.

“To pak ne znači da se strasti neće rasplamsati, jednostavno sami kandidati nisu osobe koje javno blate i ponižavaju druge, a koplja će lomiti stranačke perjanice. Ima vremena, pa se ne bih unaprijed radovala ‘čistoti’ političke bitke”, poručuje Topićeva u izjavi za “Nezavisne novine”.

Zvanično, izborna kampanja za prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske počinje 8. novembra, odnosno duplo je kraća od kampanje pred redovne izbore.

Related Topics:

Politika

PAŽNJA BIRAČI: CIK objavio kako pravilno popuniti glasački listić, JEDNA STVAR POSEBNO VAŽNA

Centralna izborna komisija BiH objavila je video priloge namjenjene za informisanje birača “Kako pravilno označiti glasačke listiće?” i to posebno za birače iz Republike Srpske, FbiH za birače iz Brčko Distrikta BiH sa entitetskim državljanstvom FBiH i za birače Brčko Distrikta.

Kako pravilno označiti glasački listić Republika Srpska – Opšti izbori 2026

Kako pravilno označiti glasački listić – Federacija Bosne i Hercegovine – Opšti izbori 2026

Kako pravilno označiti glasački listić – Brčko distriktu BiH – Opšti izbori 2026 – entitetsko državljanstvo FBiH

Kako pravilno označiti glasački listić – Brčko distriktu BiH – Opšti izbori 2026 – entitetsko državljanstvo Republike Srpsk

 

Nastavi čitati

Politika

BASARA “Četvrto dijete ne smije biti manje vrijedno od trećeg, ZAŠTO SISTEM SMANJUJE podršku višečlanim porodicama?”

Ovlašteni potpisnik u Odjeljenju za brigu o porodici i demografiju Grada Banja Luka, Adriana Basara, upozorila je na nelogične razlike u naknadama i dodacima za djecu, poručivši da društvo koje se suočava sa demografskim padom mora mijenjati sistemski odnos prema porodicama.

Ona je istakla da trenutni sistem šalje pogrešnu poruku roditeljima, jer finansijska podrška na republičkom nivou umjesto da raste, opada nakon trećeg rođenog djeteta.

Poređenje novčane podrške na republičkom nivou:

Vrsta podrške Treće dijete Četvrto dijete
Pronatalitetna naknada 600 KM 450 KM
Dječiji dodatak 169 KM 117 KM

„Društvo u kojem je evidentan pad demografske slike iz godine u godinu ne može dopustiti da je četvrto dijete po redu rođenja manje vrijedno nego treće. Ako nam je cilj više djece, onda ne možemo četvrto dijete podržavati manje nego treće. A gdje su peto, šesto, sedmo dijete?“, upitala je Basara.

Kao majka četvoro djece i dugogodišnja aktivistkinja u udruženjima višečlanih porodica, naglasila je da roditelji ne traže nikakve privilegije, već sistemsko uvažavanje.

„To ne govorim samo o porodicama sa četvoro i više djece, već i o roditeljima jednog djeteta koji danas razmišljaju mogu li uopšte imati drugo. Svako dijete mora biti posmatrano kao najveći kapital Republike Srpske. Zato se zalažem za konkretnu demografsku, a ne samo socijalnu politiku. Ne možemo imati društvo iz kojeg odlaze mladi bračni parovi, čitave porodice i djeca, a istovremeno imati sistem koji nakon trećeg djeteta smanjuje podršku“, istakla je ona.

Basara je zaključila da je Republici Srpskoj potrebna dugoročna vizija koja podstiče širenje porodice.

„Ne treba nam politika koja porodici poručuje: ‘Treće je dovoljno’. Treba nam politika koja kaže: svako sljedeće dijete je dobrodošlo, svaka porodica je važna i što je porodica veća, podrška mora biti veća, a ne manja. Ne rađamo djecu da očekujemo pomoć države, ali država treba da prepozna šta je njen kapital. To je demografska politika koja gleda u budućnost — za više djece, za jače porodice i za Republiku Srpsku koja raste“, poručila je Basara.

Nastavi čitati

Politika

DIZEL SKUPLJI NEGO U SLOVENIJI! Kresojević “Nemamo evropske plate, ALI IMAMO EVROPSKE CIJENE”

Narodni poslanik Bojan Kresojević upozorio je na drastičan pad životnog standarda građana usled konstantnog rasta cijena energenata i osnovnih namirnica, poručivši da nadležni svjesno ignorišu krizu dok dodatno pune budžet preko leđa naroda.

Narodni poslanik PDP-a / PSS-a Bojan Kresojević oštro je kritikovao ekonomsku politiku vlasti, ističući da građani Republike Srpske plaćaju gorivo po cijenama višim nego u pojedinim zemljama Evropske unije sa značajno višim standardom.

„Cijene gore kao na benzin, a Vlada se češlja. Nemamo evropske plate, ali imamo evropske cijene goriva! Cijena dizela kod nas je prešla 3,90 KM odnosno 2 evra, dok je, na primjer, u Sloveniji 1,85 evra. Prosječna plata u Sloveniji iznosi oko 1.700 evra, a u Srpskoj oko 850 evra“, poručio je Kresojević.

On upozorava da se efekat poskupljenja naftnih derivata neće zaustaviti samo na pumpama, već da slijedi lančana reakcija koja će dodatno pogoditi kućne budžete.

„Rast cijena goriva neće ostati na benzinskoj pumpi, već će se proširiti na pekaru, market, ali i struju koju ova vlast želi poskupjeti odmah poslije izbora. Dok narodu daju mrvice, u posljednjih 5 godina hljeb je poskupio 100%“, istakao je Kresojević.

Kresojević se osvrnuo i na budžetske prihode, navodeći da država koristi krizu za ostvarivanje ekstra profita kroz poreze.

„Za to vrijeme država zarađuje na PDV-u — samo od povećanja cijene uzme 20 feninga po litri, a narodu vrati samo 10. Da budžet nije rezervisan za Serdarova i slične, vlast bi ukinula akcizu na gorivo od 30 feninga dok traje kriza. Ovako, budžet je prazan“, naveo je on.

Na kraju je poručio da donosioci odluka ne osjećaju teret krize jer troškove prebacuju na javni sektor i građane.

„Oni voze službena auta, njima je gorivo jeftino. Na izborima 4. oktobra birate da li će gorivo biti jeftino njima ili narodu“, zaključio je Kresojević.

Nastavi čitati

Aktuelno