Connect with us

Politika

SNSD RADIO NA DOKUMENTU! Iza kulisa Dodikove krize – NATO plan već spreman!

Napredak Komisije za saradnju s NATO, čiji su članovi i iz SNSD, na izradi ovog dokumenta, nije se uklapao u scenario haosa koji je SNSD kreirao zbog presude Miloradu Dodiku, koja je u međuvremenu postala pravosnažna i nakon koje je Dodik ostao bez mandata predsjednika RS.

Nacrt dokumenta “Program reformi Bosne i Hercegovine 2025“, koji je pripremila Komisija za saradnju s NATO BiH, upućen je na javne konsultacije i uskoro bi se mogao naći pred Savjetom ministara BiH, saznaje Raport.

Zanimljivo je da je nacrt datiran još na mjesec maj ove godine, ali da je „svjetlost dana“ ugledao tek nakon pet mjeseci otkako je sačinjen.

Izvori Raporta kažu da se ovaj akt vjerovatno „kiselio“ zbog udara SNSD na čelu s Miloradom Dodikom na ustavni poredak BiH.

Prema njihovim tvrdnjama, proteklih mjeseci za njih „nije bio trenutak“ da se u jeku brojnih blokada u zemlji izlazi u javnost s Programom reformi koji se u konačnici, nakon usvajanja u Savjetu ministara BiH šalje u NATO u Brisel, jer se jednostavno napredak Komisije, čiji su članovi i iz SNSD na izradi ovog dokumenta, nije uklapao u scenario haosa koji je SNSD kreirao zbog presude Miloradu Dodiku, koja je u međuvremenu postala pravosnažna i nakon koje je Dodik ostao bez mandata predsjednika RS.

Članstvo u MAP-u
Sada, kada se Dodik pomirio i s presudom i s gubitkom mandata i kada je podržao reformsku agendu, valjda je vrijeme i za podršku  „Programu reformi“ koji se šalje u NATO.

Tako se u ovom dokumentu Komisije za saradnju s NATO, o odnosima s NATO navodi kako je spoljna politika BiH usmjerena ka očuvanju i poboljšanju trajnog mira, bezbjednosti i stabilnog demokratskog i sveukupnog državnog razvoja i doprinosa međunarodnom miru i stabilnosti.

U aktu se podsjeća i da je saradnja BiH sa Savezom počela u decembru 2006. godine da od tada BiH preduzima korake prema dostizanju NATO standarda demokratskih vrijednosti i interoperabilnosti s NATO.

– U aprilu 2010. godine u Talinu, NATO je službeno pozvao BiH da se pridruži Akcionom planu za članstvo (MAP), ovlašćujući Sjevernoatlantski savez da prihvati prvi Godišnji državni program BiH. U decembru 2018. godine, Sjevernoatlantski savez jasno je dao do znanja da je spreman da prihvati Godišnji državni program iz BiH – stoji između ostalog u Programu reformi, gdje se „između redova“ provlači članstvo BiH u MAP, što SNSD stalno negira.

Iako se u dokumentu navodi da se on „podnosi  bez prejudiciranja konačne odluke o članstvu“ u NATO , te da će njegovim usvajanjem biti omogućen kontinuiran rad institucija BiH na utvrđivanju prioriteta u realizaciji obaveza BiH koje proizlaze iz učešća BiH u NATO programu “Partnerstvo za mir”, evidentno je da dokument sadrži sve reforme vezane za ispunjavanje NATO standarda neophodnih za članstvo u tom savezu.

Korupcija kao prioritetni problem za rješavanje
Dokument je podijeljen u pet poglavlja i to politička i ekonomska pitanja, odbrambena i vojna pitanja, pitanja resursa, bezbjedonosna pitanja, i pravna pitanja.

Iako se u njemu navodi da se konkretni reformski ciljevi i zadaci i kako ih ispuniti nalaze u uz akt priloženim tabelama, njegovom analizom dolazimo u stvari do zaključka da se u Programu reformi i za 2025. godinu uglavnom ponavljaju postojeće obaveze i načelni ciljevi bez jasnih i mjerljivih planova o konkretnim koracima koje BiH namjerava da preduzme u narednom periodu.

Jer, iako je ‘Program reformi BiH 2025“ obiman i sveobuhvatan dokument koji pokriva širok spektar političkih, bezbjednosnih i društvenih oblasti, suštinska slabost dokumenta leži u njegovom deklarativnom karakteru.

Naime, niti je naveden vremenski okvir i mjerni kriterijum za konkretne reformske ciljeve, niti glavni kočničari reformi. Korupcija i organizovani kriminal prepoznati su kao prioritetni problemi za riješavnje, a dokument se poziva na postojeće strategije i akcione planove za period 2024–2028.

Međutim, ni u ovom segmentu nisu navedeni konkretni pokazatelji uspjeha, rokovi, niti odgovorne institucije koje bi osigurale sprovođenje mjera.

Bez mjerljivih ciljeva i javno dostupnih izvještaja o napretku, ostaje nejasno kako će BiH ostvariti napredak u borbi protiv korupcije, jednom od ključnih prepreka na putu ka EU.

U dijelu koji se tiče saradnje s međunarodnim finansijskim institucijama, dokument ponavlja poznate stavove o važnosti saradnje sa Svjetskom bankom, MMF i EBRD.

Naglašava se potreba za „dobrim upravljanjem“ i „razvojem investicionog okruženja“, ali bez navođenja konkretnih fiskalnih ili strukturnih reformi koje bi obezbjedile održiv rast.

Takav pristup ukazuje na nedostatak jasne razvojne vizije, posebno u kontekstu rastućih ekonomskih izazova i socijalnih potreba unutar zemlje. Program reformi potvrđuje opredjeljenje BiH za zaštitu ljudskih prava, manjina i povratnika, te za jačanje rodne ravnopravnosti.

Preniska potrošnja za odbranu
Ipak, navedene aktivnosti ostaju u okviru načelnih obećanja bez konkretnih planova implementacije, što je posebno vidljivo u segmentima zaštite medijskih sloboda i borbe protiv govora mržnje.

U Programu se navodi i da će kroz planiranje odbrane, BiH stvoriti preduslove da odbrambene institucije i OS BiH budu u mogućnosti da obavljaju zadatke definisane zakonom i podržavati ispunjavanje državnih ciljeva u području bezbjednosti i obrane, obezbjeđujući kontinuiranog razvoja vlastitih odbrambenih sposobnosti primjerenih okolini i omogućavanje ispunjavanja dodijeljenih zadataka.

Prije svega, obezbjeđivanje visokog nivoa saradnje s NATO i EU i ispunjavanje obaveza BiH u vezi s evropskim i evroatlantskim procesima, osiguravanje učinkovitog planiranja i upravljanja raspoloživim nacionalnim odbrambenim resursima, razvoj strukture snaga kompatibilne s NATO u skladu s nacionalnim potrebama i sposobnostima, obezbjeđuje interoperabilnosti sa snagama NATO, razvijanje sposobnosti za raspoređivanje u misijama u inostranstvu, učinkovitog zapovijedanja i kontrole te odgovarajućih sposobnosti za podršku operacijama, kao i podržavanje sposobnosti snaga kroz sistem obuke i doktrine za upotrebu oružanih snaga.

Iako je u dokumentu , očekivano, značajna pažnja posvećena aktivnostima i projektima u Oružanim snagama BiH, ipak se konstatuje da je trenutna potrošnja na odbranu u BiH i dalje preniska da bi omogućila odgovarajući nivo održavanja opreme i infrastrukture i ne podržava programe modernizacije potrebne za razvoj upotrebljivih vojnih sposobnosti, piše Raport.

Politika

OD OBIČNOG SUKOBA DO KRIVIČNE PRIJAVE! Tužilaštvo formiralo predmet, direktor ŠG „Borja“ u velikim problemima!

Slučaj radnika Šumskog gazdinstva „Borja“ Aleksandra Stevića dobio je novu, mnogo ozbiljniju verziju. Nakon pravosnažne sudske odluke kojom je ŠG “Borja” naloženo da Stevića vrate na njegovo radno mjesto, te upozorenja da bi zbog neizvršenja mogla uslijediti i drakonska kazna od 100.000 maraka za “Šume RS”, u cijelu priču sada je uključeno i Okružno javno tužilaštvo Doboj.

Naime, Tužilaštvo je potvrdilo za Srpskainfo da je zaprimilo krivičnu prijavu protiv direktora ŠG “Borja” Gorana Jovića zbog sumnji u neizvršenje pravosnažne sudske presude.

– Ovom tužilaštvu podnesena je navedena krivična prijava i na osnovu iste formiran je predmet– navode u odgovoru iz dobojskog tužilaštva.

Ovim je slučaj iz radnog spora ušao u fazu provjera koje mogu imati krivičnopravne posljedice.

Tužilaštvo je kako je potvrđeno, već uputio zahtjev Policijskoj stanici Teslić za prikupljanje potrebnih obavještenja kako bi se provjerila osnovanost navoda iz krivične prijave.

Tek nakon što policija dostavi izvještaj o preduzetim mjerama i radnjama, Tužilaštvo će odlučiti o daljem toku postupka i i donošenju tužilačke odluke u ovom predmetu.

Istovremeno, Jović odbacuje bilo kakvu namjeru da se presuda opstruiše i tvrdi da je preduzeće već preduzelo ono što je bilo moguće.

– Mi smo dio presude proveli, koji smo bili u mogućnosti. Tužilac Stević odbija da potpiše aneks ugovora o radu i mi smo od suda tražili da nam objasne na koji način da provedemo presudu. Znamo da je moramo provesti i ne bježimo od presude- rekao je Jović za Srpskainfo.

Direktor ŠG „Borja“ ističe i da on nije bio na čelu preduzeća kada je cijeli radni spor pokrenut.

– Ja sam došao prije godinu dana, a taj proces je pokrenut u vrijeme mog prethodnika- rekao je Jović.

Prema njegovom ranijem objašnjenju, Steviću je u više navrata ponuđeno potpisivanje aneksa ugovora, a nakon što ga nije prihvatio, dokument mu je poslat preporučenom poštom.

Stević, sa druge strane, insistira na izvršenju pravosnažne presude kojom je utvrđeno da je njegov ugovor iz juna 2024. godine bio nezakonit i naloženo je njegovo vraćanje na poslove saradnika za informatiku.

U međuvremenu je Osnovni sud u Tesliću zakazao ročište radi odlučivanja o prigovoru izvršenika, koje je održano danas.

U cijeloj priči posebno je značajno da se prema rješenju o izvršenju ŠG “Borja” suočava sa mogućom kaznom od 100.000 maraka ukoliko ne postupi po sudskoj odluci.

(Srpskainfo)

Nastavi čitati

Politika

KRIJU TRAGOVE O MILIONIMA SA JAHORINE?! Tužilaštvo naprasno zatvorilo vrata za javnost u slučaju Eleka i Ljevnaića!

Okružno javno tužilaštvo u Istočnom Sarajevu odlučilo je da zatvori vrata za javnost u slučaju koji se vodi protiv Nedeljka Eleka i Dejana Ljevnaića, kao i u slučaju sumnjivih nabavki Olimpijski centar “Jahorina”, potvrđeno je za CAPITAL u ovom tužilaštvu.

U Tužilaštvu neotkrivanje informacija pravdaju osjetljivošću postupka i zaštitom učesnika u postupku.

“Radi se o predmetu koji je u fazi u kojoj bi otkrivanje pojedinosti o preduzetim i planiranim radnjama, kao i drugih informacija koje se odnose na sadržaj i tok postupanja, moglo ugroziti provođenje odnosno svrhu istrage“, tvrde u Tužilaštvu.

Dodali su da, imajući u vidu prirodu i osjetljivost predmetnog postupka, Tužilaštvo u ovom trenutku nije u mogućnosti javnosti saopštavati informacije čije bi objavljivanje moglo uticati na nesmetano i efikasno provođenje postupka, zaštitu učesnika u postupku ili druge zakonom zaštićene interese.

Obećavaju da će javnost o novim informacijama biti blagovremeno obaviještena kada za to prestanu postojati zakonske prepreke.

Takođe, smatraju da su ovakvim odgovorom u potpunosti udovoljili zahtjevu portala CAPITAL.

Podsjetimo, CAPITAL je nedavno saznao i objavio da su se istrage o sumnjivim milionskim nabavkama u Olimpijskom centru “Jahorina”, kao i predmet protiv ključnih ljudi Nedeljka Eleka i Dejana Ljevnaića, konačno pomaknuli s mrtve tačke.

Prema riječima našeg dobro upućenog sagovornika, u Okružnom javnom tužilaštvu Istočno Sarajevo započeta su vještačenja u ovim predmetima – i to sa zapanjujuće tri godine zakašnjenja.

Zanimljivo je da je do ovog iznenadnog pomaka došlo upravo u trenutku kada SNSD, po direktnom nalogu Milorada Dodika, pokušava skloniti Eleka sa svih funkcija.

Podsjećamo, Nedeljko Elek je predsjednik Nadzornog odbora OC “Jahorina”, dok je Dejan Ljevnaić bivši direktor ovog centra.

Saga oko Elekove smjene traje od 12. jula, kada je objavljeno da je smijenjen s čela “Sarajevo-gasa”, nakon što su svi članovi Upravnog odbora glasali po Dodikovom nalogu. Mediji bliski vlasti tada su pompozno najavili i njegovo izbacivanje iz SNSD-a, kao i ekspresnu smjenu s pozicije u OC “Jahorina”. Do danas nijedna od tih smjena nije formalno sprovedena u djelo, što je podijelilo javnost u stavu da to pokazuje koliko je Elek jak ili koliko je Dodik slab.
Capital

Nastavi čitati

Politika

RECEPT ZA OSTANAK NA VLASTI! Milioni iz budžeta pljušte baš u izbornim godinama

Vladajući SNSD je juče, dva dana prije zvanične izborne kampanje, odlučio da se osnovcima, srednjoškolcima i studentima isplati jednokratna pomoć od 100 i 150 maraka, što će budžet Republike Srpske koštati oko 16,5 miliona maraka.

Prosta računica zasnovana na podacima Ministarstva prosvjete i kulture RS pokazuje da će 80.370 osnovaca dobiti nešto preko osam miliona maraka dok će za 33.886 srednjoškolaca biti isplaćeno oko pet miliona KM.

U Srpskoj prema procjenama studira oko 23.000 studenata, što na javnim što na privatnim fakultetima što znači da će po ovom osnovu biti isplaćeno 3,45 miliona KM.

Da podsjetimo, prethodno je Vlada donijela odluku da se penzionerima isplati jednokratna novčana pomoć koja je, u zavisnosti od visine penzije iznosila 80 ili 120 KM što je budžet opteretilo za dodatnih 31,4 miliona KM.

Kada se podvuče crta, ukupno će biti isplaćeno oko 48 miliona maraka koje prethodno nisu planirane budžetom već su došle kao naprasne odluke Vlade Republike Srpske i vrha SNSD-a koji je vodi.

Kada su penzioneri u pitanju, novčanu pomoć su dobijali i u ranijim izbornim godinama što jasno ukazuje da postoji obrazac koji je napravljen u cilju postizanja što boljeg izbornog rezultata.

Tako im je 2018. godine u septembru podijeljeno skoro 18 miliona maraka.

Četiri godine kasnije, odnosno 2022. godine novčanu pomoć su dobile i boračke kategorije i mladi od 16 do 29 godina za šta je izdvojeno 52,5 miliona KM.

Ovo dijeljenje novca se može smatrati kao svojevrsni odgovor na poteze gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića koji takođe dijeli novac Banjalučana mimo plana i po svojoj volji.

Tako je 1.898 prvačića u ovom gradu dobilo pravo na po 100 maraka jednokratne pomoći, što će u zbiru biti oko 200.000 maraka.

Zanimljivo je da je Stanivuković kritikovao činjenicu da je SNSD donio odluku prije sjednice Vlade iako i sam raspoređuje gradski novac često ignorišući mišljenje odbornika u Skupštini grada.
Capital

Nastavi čitati

Aktuelno