Connect with us

Svijet

OTKRIVEN “ZABORAVLJENI” HEMIJSKI POTPIS: Stijene Grenlanda i Kanade otkrivaju zagonetku prvobitne Zemlje

Naučnici su prvi put otkrili tragove rane proto-Zemlje, skrivene duboko u najstarijim stijenama naše planete.

Naučnici sa Instituta za tehnologiju u Masačusetsu (MIT) zajedno sa međunarodnim timom stručnjaka otkrili su izuzetno rijetke ostatke proto-Zemlje, koja je nastala prije oko 4,5 milijardi godina, prije nego što je sudar ogromnih razmjera nepovratno izmijenio sastav prvobitne planete i stvorio Zemlju kakvu danas poznajemo.

Njihova otkrića, objavljena u časopisu Nature Geosciences, pomoći će naučnicima da rekonstruišu prvobitne sastojke koji su oblikovali ranu Zemlju i ostatak Sunčevog sistema.

Prije više milijardi godina, rani Sunčev sistem bio je vrtlog gasa i prašine koji se postepeno skupljao i spajao u najranije meteorite. Ti meteoriti su se zatim međusobno sudarali i sjedinili, formirajući proto-Zemlju i njene susjedne planete.

U toj početnoj fazi, Zemlja je vjerovatno bila stjenovita i prekrivena ključalom lavom. Zatim, manje od 100 miliona godina kasnije, meteor veličine Marsa udario je u mladu planetu u jedinstvenom “događaju velikog udara” koji je potpuno preoblikovao i istopio njenu unutrašnjost, praktično resetujući njen hemijski sastav.

Smatralo se da je tada sav prvobitni materijal od kojeg je nastala proto-Zemlja bio u potpunosti transformisan.

Ali otkrića tima sa MIT-a sugerišu suprotno. Istraživači su identifikovali hemijski potpis u drevnim stijenama koji se razlikuje od većine materijala pronađenih na Zemlji danas. Taj potpis se ogleda u suptilnoj neravnoteži izotopa kalijuma otkrivenoj u uzorcima veoma starih i dubokih stijena. Tim je utvrdio da se ta neravnoteža kalijuma nije mogla stvoriti nijednim poznatim velikim udarom niti geološkim procesima koji se trenutno dešavaju u Zemlji.

Najvjerovatnije objašnjenje za hemijski sastav tih uzoraka jeste da predstavljaju preostali materijal iz proto-Zemlje koji je nekim čudom ostao nepromijenjen, iako je najveći dio planetarnog sastava transformisan.

“Ovo je možda prvi direktan dokaz da su sačuvani materijali iz proto-Zemlje. Vidimo dio veoma drevne Zemlje, čak iz perioda prije velikog udara. To je nevjerovatno jer bismo očekivali da će taj vrlo rani potpis s vremenom nestati kroz evoluciju Zemlje”, kaže Nikol Ni, docent na Odsjeku za nauke o Zemlji i planetama na MIT-u, prenosi RTS.

Koautori studije su i Da Vang sa Univerziteta za tehnologiju u Čengduu u Kini, Stiven Šajri i Ričard Karlson iz Karnegi instituta za nauku u Vašingtonu, Bredli Piters sa Instituta ETH u Cirihu i Džejms Dej sa Instituta za okeanografiju Skrips u Kaliforniji.

Zanimljiva anomalija
Godine 2023. Ni i njene kolege analizirale su mnoge glavne meteorite prikupljene sa različitih lokacija širom svijeta. Ti meteoriti su vjerovatno nastali u različitim dijelovima Sunčevog sistema i u različitim periodima, pa predstavljaju zapise o promjenama uslova u Sunčevom sistemu tokom vremena. Kada su istraživači uporedili hemijski sastav tih meteorita sa Zemljom, otkrili su “anomaliju izotopa kalijuma”.

Izotopi su različite verzije istog elementa, sa istim brojem protona, ali drugačijim brojem neutrona. Element kalijum postoji u tri prirodna izotopa, sa masenim brojevima 39, 40 i 41. Gdje god se kalijum pronađe na Zemlji, on ima karakterističan odnos tih izotopa – kalijum-39 i kalijum-41 preovlađuju, dok je kalijum-40 prisutan u veoma malom procentu.

Ni i njen tim otkrili su da meteoriti pokazuju odnose izotopa kalijuma koji se razlikuju od većine materijala na Zemlji. Ta anomalija ukazuje da svaki materijal sa sličnim potpisom verovatno potiče iz vremena prije formiranja današnje Zemlje.

Drugim riječima, svaki disbalans izotopa kalijuma mogao bi biti snažan pokazatelj materijala iz proto-Zemlje, prije nego što je veliki udar resetovao hemijski sastav planete.

“U tom istraživanju otkrili smo da različiti meteoriti imaju različite izotopske potpise kalijuma, što znači da se kalijum može koristiti kao trag za praćenje građevinskih blokova Zemlje”, objašnjava Ni.

“Sastavljena drugačije”
U novoj studiji, tim je tražio tragove kalijumskih anomalija ne u meteoritima, već unutar same Zemlje. Njihovi uzorci uključuju prah stijena iz Grenlanda i Kanade, gdje se nalaze neke od najstarijih sačuvanih stijena na svijetu.

Takođe su analizirali lave prikupljene na Havajima, gdje vulkani izbacuju materijal iz dubokih slojeva Zemljinog omotača – najdebljeg sloja između kore i jezgra.

“Ako je ovaj kalijumski potpis zaista sačuvan, tražili bismo ga u dubokoj prošlosti i u dubokoj Zemlji”, dodaje Ni.

Tim je rastvorio uzorke u kiselini, pažljivo izolovao kalijum i pomoću specijalnog masenog spektrometra izmjerio odnos tri izotopa kalijuma. Iznenađujuće, identifikovali su izotopski potpis koji se razlikuje od onoga što se obično nalazi u materijalima na Zemlji.

Konkretno, otkrili su manjak izotopa kalijum-40. Iako je taj izotop već rijetkost, njihovi uzorci sadržali su još manji procenat, kao da ste u kanti žutog pijeska pronašli samo jedno zrno braon pijeska.

Tim je potvrdio da uzorci zaista pokazuju taj manjak kalijuma-40, što znači da su “sastavljeni drugačije” u poređenju sa većinom današnjih zemaljskih materijala.

Da bi provjerili da li bi to mogli biti ostaci proto-Zemlje, istraživači su pretpostavili da jeste. Zatim su simulirali kako bi se hemijski sastav menjao tokom velikog udara, manjih meteoritskih udara i dugotrajnih geoloških procesa poput zagrijavanja i miješanja omotača. Na kraju, simulacije su proizvele sastav sa nešto većim udelom kalijuma-40, sličan većini savremenih materijala na Zemlji.

Ovaj rad ukazuje da materijali sa manjkom kalijuma-40 verovatno predstavljaju preostali, originalni materijal iz proto-Zemlje.

Zanimljivo je da potpis tih uzoraka ne odgovara nijednom poznatom meteoritu u kolekcijama geologa. Iako su meteoriti iz prethodnih istraživanja pokazivali kalijumske anomalije, nijedan ne sadrži baš isti deficit kao proto-Zemljini uzorci. To znači da meteoriti i materijali od kojih je prvobitno nastala proto-Zemlja još uvijek nisu pronađeni.

“Naučnici godinama pokušavaju da razumiju prvobitni hemijski sastav Zemlje kombinujući sastave različitih grupa meteorita. Ali naše istraživanje pokazuje da trenutni inventar meteorita nije potpun i da još mnogo toga treba otkriti o tome odakle naša planeta zapravo potiče”, ističe Ni.

Related Topics:

Svijet

DIREKTOR CIA O OBJAVI TAJNIH DOKUMENATA: Cilj jačanje povjerenja u izbore

Direktor američke Centralne obavještajne agencije (CIA) Džon Retklif izjavio je danas da je cilj objavljivanja dokumenata o američkim izborima, sa kojih je administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa skinula oznaku tajnosti, jačanje povjerenja javnosti u izborni proces, dok su kritičari ocijenili da bi taj potez mogao da proizvede suprotan efekat.

Retklif je na društvenoj mreži Iks naveo da zaštita američke demokratije i integriteta izbora od stranog uticaja i miješanja ostaje jedan od najvažnijih prioriteta.

“Ta pitanja zaslužuju javnu provjeru kako bi temelji naše demokratije, bezbjednost i povjerenje javnosti u izbore bili neupitni”, poručio je Retklif, prenio je CNN.

CIA je bila jedna od nekoliko američkih agencija koje su učestvovale u objavljivanju dokumenata na sajtu Bijele kuće.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je prethodno danas, u obraćanju naciji, da je Kina nezakonito pribavila podatke o oko 220 miliona američkih birača i pokušala da utiče na predsjedničke izbore 2020. godine, pozivajući se na dokumenta sa kojih je administracija skinula oznaku tajnosti i objavila ih na sajtu Bijele kuće.

Retklif je tokom prvog mandata Donalda Trampa obavljao funkciju direktora Nacionalne obavještajne službe (ODNI), kada je američka obavještajna zajednica zauzela stav koji se razlikovao od tvrdnji koje je Tramp iznio u svom obraćanju.

Nastavi čitati

Svijet

VELIKI POŽAR U ŠPANIJI: Vatra guta hiljade hektara šume, vatrogasci daju sve od sebe da ugase vatru

Šumski požar u opštini Ores u sjevernoj španskoj regiji Aragon izgorjelo je više od 7.600 hektara, a najmanje 1.000 ljudi je evakuisano dok vatrogasci pokušavaju obuzdati požar.

Požar, koji je izbio u blizini Oresa u sjeveroistočnoj španskoj regiji Aragon 15. jula tokom intenzivnog toplotnog talasa, brzo se proširio preko suve vegetacije, što je izazvalo preventivnu evakuaciju najmanje pet sela.

Vlasti su premjestile stanovnike na sigurno dok je gust dim prekrio područje, a brzo napredujući plamen prijetio domovima, poljoprivrednom zemljištu i kritičnoj infrastrukturi.

Vojne jedinice za hitne slučajeve, uključujući špansku specijaliziranu Unidad Militar de Emergencias (UME), bile su raspoređene zajedno s civilnim vatrogasnim ekipama, radeći danonoćno u izazovnim uslovima. Timovi na terenu koristili su crijeva visokog pritiska i tehnike probijanja požara, dok je zračna podrška iz helikoptera i aviona za bacanje vode vršila ponovljena ispuštanja kako bi usporila napredovanje požara preko neravnog i teško pristupačnog terena, prenosi Klix.

Regionalni zvaničnik Roberto Bermudez de Kastro opisao je incident kao jednu od najozbiljnijih požarnih vanrednih situacija u Aragonu posljednjih godina.

Premijer Pedro Sančez obećao je punu podršku vlade tekućim operacijama u hitnim slučajevima i pomoć pogođenim zajednicama, dok nacionalne i regionalne vlasti ostaju u stanju visoke pripravnosti.

Prema Evropskom sistemu za informisanje o šumskim požarima (EFFIS), skoro 400.000 hektara izgorjelo je širom Španije tokom prošlogodišnje rekordne sezone šumskih požara. Stručnjaci upozoravaju da sve češći toplotni talasi, produžena suša i promjenjivi klimatski obrasci pogoršavaju rizike od šumskih požara, posebno u južnoj Evropi, gdje sezone požara postaju duže, intenzivnije i teže ih je kontrolisati.

Nastavi čitati

Svijet

SZO UPOZORAVA: Vještačka inteligencija već odlučuje o zdravlju miliona Evropljana, a većina zemalja nema nikakva pravila

Vještačka inteligencija već je postala dio svakodnevnog rada bolnica širom Evrope – pomaže u postavljanju dijagnoza, organizaciji lečenja i komunikaciji s pacijentima.

Samo 8 odsto zemalja u evropskom regionu Svetske zdravstvene organizacije ima strategiju za primenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto država nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.

Evropa mora da sustigne ubrzani razvoj primjene veštačke inteligencije u bolnicama, upozorava Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).

Rješenja zasnovana na vještačkoj inteligenciji sve se više primjenjuju u evropskim bolnicama, ali samo mali broj zemalja ima jasna pravila koja uređuju njihovu upotrebu, što može dovesti pacijente u rizik, upozorio je regionalni direktor SZO za Evropu, Hans Henri P. Kluge.

Alati zasnovani na vještačkoj inteligenciji iz korena menjaju zdravstvenu zaštitu i ulivaju nadu zdravstvenim radnicima koji rade pod velikim opterećenjem.

Od dijagnostičkih sistema do unapređenja organizacije rada, vještačka inteligencija pomaže zdravstvenim sistemima širom Evrope. Međutim, iako se ovi alati već koriste, u većini zemalja ne postoje odgovarajući propisi koji bi uređivali njihovu primenu.

„Najveći izazov danas predstavlja jaz između primjene vještačke inteligencije i njenog odgovarajućeg regulisanja”, rekao je Kluge na konferenciji za novinare održanoj 15. jula u Lisabonu.

On je upozorio da će, što taj jaz bude duže postojao, posledice po ljude biti ozbiljnije.

„Pristrasan algoritam može dovesti do pogrešne dijagnoze stvarnog pacijenta, sa stvarnim i ozbiljnim posljedicama”, naglasio je Kluge.

Već dvije trećine od ukupno 53 zemlje evropskog regiona SZO koristi veštačku inteligenciju u dijagnostici, dok polovina država ima čet-botove za komunikaciju s pacijentima zasnovane na vještačkoj inteligenciji. Ipak, samo svaka dvanaesta zemlja ima strategiju koja definiše način upravljanja i nadzora nad njenom primenom.

Samo osam odsto zemalja evropskog regiona SZO ima posebnu strategiju za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.

Situacija nije bolja ni kada je riječ o obrazovanju. Samo svaka peta zemlja uključuje obuku iz oblasti vještačke inteligencije u obrazovanje budućih zdravstvenih radnika, dok tek svaka četvrta organizuje dodatne obuke za zaposlene u zdravstvenom sistemu.

Kluge je ocijenio da je ovakvo stanje „zabrinjavajuće” i upozorio da može imati ozbiljne posljedice po zdravlje ljudi.

„Sve to dodatno narušava poverenje građana u zdravstvene sisteme u cjelini”, rekao je on.

SZO planira da 2028. godine predstavi Mapu puta za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, koja bi trebalo da posluži kao smernica državama za bezbjednu, etičku i odgovornu upotrebu ove tehnologije.

Nastavi čitati

Aktuelno