Connect with us

Društvo

ZABRINUTOST SE POJAČAVA: Uskoro grade skladište za radioaktivni otpad?

Prije nekoliko dana završeno je rušenje osam građevina na lokaciji bivše vojne kasarne Čerkezovac na Trgovskoj gori, kako bi se oslobodio prostor za izgradnju skladišta radioaktivnog otpada.

Ovo je zvanična informacija koja je objavljena u hrvatskim medijima.

Podsjećamo, Hrvatska namjerava svoj radioaktivni otpad iz nuklearne elektrane Krško skladištiti na granici sa BiH, na Trgovskoj gori, koja je vazdušnom linijom udaljena od Novog Grada manje od kilometra.

Ranije su stručnjaci govorili da ovo ugrožava 13 lokalnih zajednica u slivu rijeke Une te oko 250.000 stanovnika Bosne i Hercegovine.

Iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma saopštili su da je ova vijest izazvala veliku zabrinutost kod stanovništva u pograničnom području sa Hrvatskom, kao i zbunjenost cjelokupne javnosti u BiH zbog pripreme lokacije za sprovođenje projekta izgradnje dugoročnog skladišta, a da projekat nije prošao proceduru procjene uticaja na životnu sredinu.

“Nismo dobili nikakvo zvanično obavještenje preko Ministarstva spoljnjih poslova BiH, od institucija Republike Hrvatske u vezi s rušenjem navedenih objekata, niti ima bilo kakve zvanične informacije o statusu, odnosno spremnosti studije uticaja na životnu sredinu, kao i načinu na koji će ista biti pružena na uvid javnosti BiH “, naveli su iz nadležnog ministarstva.

Napomenuli su da rušenje ne može biti povezano sa izgradnjom centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, jer centar još nema potrebne dozvole za početak rada, zato što još nije objavljena studija uticaja na životnu sredinu.

“Takođe, još nismo dobili povratnu informaciju od strane Hrvatske u kojoj mjeri su usvojeni prijedlozi dati na dokument o sadržaju studije. Prema mišljenju Pravnog tima za Trgovsku goru datog u Strategiji pravne zaštite interesa BiH u vezi s pitanjima odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na lokaciji Trgovske gore, formalne konsultacije koje suštinski ne uzimaju u obzir primjedbe suprotne strane predstavljaju kršenje obaveza ESPOO konvencije. Stav eksperata je da se studija ne može uraditi bez zajedničkog rada i istraživanja eksperata sa obje strane, koje se mora odvijati u obezbijeđenim terenskim uslovima od svake opasnosti, koja može nastati usljed prisustva minsko-eksplozivnih sredstava”, naveli su iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma.

Mario Crnković, predsjednik Udruženja “Green Team” iz Novog Grada, kaže za “Nezavisne novine” da su građevinski radovi na Trgovskoj gori čisto kršenje međunarodnih konvencija.

“Poseban nivo tragikomedije su objašnjenja zašto se u Hrvatskoj odvijaju građevinski radovi na Trgovskoj gori. Kažu kako, oni samo ruše objekte da mogu graditi skladište za radioaktivni otpad, a ne jer grade skladište za radioaktivni otpad. I još kažu ‘samo’, a Evropa ćuti li ćuti. U građevinskim radovima su, a nisu ni okončali sve potrebne procedure za objekat tog tipa. Da to BiH radi, imali bismo sankcija više nego Rusija, ali očigledno su u pitanju dupli aršini. Pozitivno je u tome svemu što sada imamo dovoljno formalno-pravnog materijala za tužbe, ali ono što nije dobro, da uprkos pisanjima medija, francuskoj pravnoj kući koju je BiH angažovala prošle godine još nije uplaćena ni marka”, istakao je Crnković.

Dodao je da je Trgovska gora klasičan primjer da i institucije u Hrvatskoj, koja je član EU, mogu biti taoci loših ljudi i loših odluka.

“Slučaj ‘Trgovska gora’ nije samo priča o radioaktivnom otpadu na granici dvije zemlje, globalno gledano, to je najmanje bitno, to je uspostavljanje nove prakse, da li se radioaktivni i drugi opasni otpadi mogu na silu gurati na granice zemalja ili želimo nešto normalnije ponašanje. Često nas ubjeđuju da smo mi u BiH mjerna jedinica za loše prakse, da treba da slijedimo EU, pa se postavlja pitanje da li i BiH treba da gura raspoložive otpade na granice. Možda su to nove prakse održivog razvoja koje nismo usvojili ili je u pitanju licemjerstvo prema zemlji kojoj treba ruka pomoći, a ne evropska radioaktivna burad uz rijeku koju pije”, zaključio je Crnković.

Related Topics:

Društvo

NAFTA JURI KA 100 DOLARA: Ormuski moreuz se otvara, ali strah od novog šoka ne jenjava

Iako je kroz Ormuski moreuz ponovo počeo da prolazi veći broj tankera, cijene nafte nastavljaju da rastu. Tržište strahuje da bi novi sukobi SAD i Irana mogli ponovo ugroziti ključnu rutu kojom prolazi značajan dio svjetske trgovine naftom.

Brent već iznad 96 dolara

Cijene nafte nastavile su rast i u petak, uprkos znatnom povećanju saobraćaja kroz Ormuski moreuz.

Brent je poskupio 0,6 odsto, na 96,06 dolara po barelu, dok je američki WTI porastao 0,9 odsto, na 92,10 dolara.

Oba referentna tipa nafte na putu su ka snažnom sedmičnom rastu. Brent je ove sedmice ojačao oko 7,6 odsto, dok je WTI zabilježio rast od čak 10,4 odsto.

Time se cijena nafte sve više približava psihološkoj granici od 100 dolara za barel.

Moreuz ponovo prohodan, ali rizik ostaje

Jedan od ključnih razloga zbog kojih cijene ne padaju jeste nepovjerenje tržišta u trajnost normalizacije saobraćaja kroz Ormuski moreuz.

Američka vojska je u utorak kroz ovaj strateški prolaz sprovela 40 komercijalnih brodova, koji su prevozili oko 18 miliona barela nafte. Bio je to najveći dnevni obim transporta od početka sukoba.

Ipak, tržište ostaje oprezno.

Novi iranski napadi na američke baze u Kuvajtu i Ujedinjenim Arapskim Emiratima pokazuju da bezbjednosna situacija nije stabilizovana, dok svaki novi incident može ponovo ugroziti prolazak tankera.

Prije izbijanja sukoba kroz Ormuski moreuz prolazilo je oko 20 miliona barela dnevno. Procjena američke Uprave za energetske informacije pokazuje koliko je poremećaj bio ozbiljan – prosječan dnevni protok tokom drugog kvartala pao je na svega 4,9 miliona barela.

Da li Brent može do 100 dolara?

Dio analitičara već očekuje da bi cijena Brenta mogla preći granicu od 100 dolara.

Capital Economics procjenjuje da bi Brent do kraja ove godine mogao dostići upravo 100 dolara po barelu, prije nego što se pritisak na tržištu smanji i cijena tokom 2027. godine počne spuštati prema 70 dolara.

S druge strane, postoje i procjene da bi stabilizacija saobraćaja kroz Ormuski moreuz mogla relativno brzo promijeniti raspoloženje na tržištu.

Strateg Julius Baera Norbert Riker smatra da bi poboljšanje transporta kroz ovaj prolaz moglo vratiti cijenu nafte prema 70 dolara još tokom 2026. godine.

Ključni problem je što tržište trenutno ne trguje samo stvarnim količinama nafte koje prolaze kroz moreuz, već prije svega rizikom da bi snabdijevanje moglo ponovo biti prekinuto.

Američke zalihe dodatno podgrijavaju tržište

Na rast cijena utiče i stanje američkih zaliha sirove nafte.

U sedmici zaključno sa 28. avgustom, zalihe su pale za oko 4,5 miliona barela, na 424,5 miliona barela.

Manje zalihe znače i manji prostor za ublažavanje eventualnog novog poremećaja u snabdijevanju, pa svaki novi geopolitički incident može imati snažniji uticaj na cijene.

Rekord oborio i američki dizel

Naftni šok se ne vidi samo na tržištu sirove nafte.

Cijena američkog dizela u četvrtak je dostigla rekordnih 5,82 dolara po galonu, čime je premašen prethodni maksimum iz juna 2022. godine.

Na tržište dodatno utiču ukrajinski napadi na ruske rafinerije, nestabilnost na Bliskom istoku i relativno niske zalihe destilata pred početak sezone grijanja na sjevernoj hemisferi.

To povećava rizik da bi energetski šok mogao ponovo izvršiti pritisak na inflaciju.

Tržište gleda prema 100 dolara – ali i prema 70

Situacija na tržištu nafte trenutno je neobična: saobraćaj kroz ključni energetski koridor se povećava, ali cijene istovremeno nastavljaju da rastu.

Razlog je strah da bi normalizacija mogla biti kratkog daha.

Ako se prolaz kroz Ormuski moreuz nastavi stabilizovati i izvoz ponovo približi uobičajenim nivoima, cijene bi mogle značajno pasti. Međutim, novi američko-iranski sukob ili napad na energetsku infrastrukturu mogao bi u kratkom roku gurnuti Brent preko 100 dolara.

Zato se na tržištu trenutno vode dvije potpuno različite priče – jedna vodi prema 70 dolara, a druga prema novom skoku iznad 100 dolara.

Nastavi čitati

Društvo

POTOP „BOKSITA“: Gubitak 1,4 miliona KM, prihodi pali za skoro polovinu, desetine radnika otišle

Kompanija „Boksit“ iz Milića u prvih šest mjeseci ove godine poslovala je sa gubitkom od 1,4 miliona KM, dok su prihodi pali za čak 45,41 odsto. Istovremeno, broj zaposlenih smanjen je za 36 u odnosu na isti period prošle godine.

Od 4,66 miliona dobiti do gubitka od 1,4 miliona KM

„Boksit“ je za samo godinu dana prešao put od višemilionske polugodišnje dobiti do poslovanja u minusu.

Prema podacima iz finansijskog izvještaja objavljenog na berzi, kompanija je u prvih šest mjeseci ove godine ostvarila gubitak od oko 1,4 miliona KM.

Za poređenje, u istom periodu 2025. godine „Boksit“ je poslovao sa dobiti od približno 4,66 miliona KM.

Istovremeno je došlo do snažnog pada poslovnih prihoda. Od januara do juna ove godine prihodi su iznosili oko 8,2 miliona KM, dok su u prvom polugodištu prošle godine bili veći od 15 miliona KM.

To predstavlja pad od oko 6,82 miliona KM, odnosno čak 45,41 odsto za samo godinu dana.

Rashodi smanjeni, ali minus ostao

Podaci pokazuju da je kompanija u međuvremenu smanjila rashode za oko 800.000 KM.

Međutim, uštede nisu bile dovoljne da nadomjeste veliki pad prihoda, pa je poslovni rezultat na kraju prvog polugodišta ostao duboko u minusu.

Razlika između prošlogodišnje dobiti i ovogodišnjeg gubitka tako iznosi više od šest miliona KM.

Podaci iz finansijskog izvještaja ukazuju na značajan pad obima poslovne aktivnosti kompanije, što se poklopilo i sa smanjenjem broja zaposlenih.

Za godinu dana 36 radnika manje

Posebno je upadljiv podatak o broju zaposlenih.

U prvom polugodištu 2025. godine „Boksit“ je imao 173 zaposlena, dok ih je na kraju juna ove godine bilo 137.

Dakle, za godinu dana broj radnika smanjen je za 36, odnosno za više od petine.

Dugoročnije poređenje pokazuje još drastičniju promjenu.

Još 2018. godine u „Boksitu“ su bila zaposlena čak 864 radnika. U odnosu na taj period, kompanija danas ima gotovo 84 odsto manje zaposlenih.

Pavlović preuzeo kompaniju 2024. godine

Podsjećamo, fočanski biznismen Gordan Pavlović preuzeo je „Boksit“ u maju 2024. godine, nakon što je preko kompanije „Pavgord“ kupio većinski paket akcija.

Pavlović trenutno kontroliše 89,18 odsto akcija „Boksita“.

Najnoviji finansijski podaci sada pokazuju značajan pad prihoda i prelazak u gubitak, dok istovremeno kompanija nastavlja da smanjuje broj zaposlenih.

Ostaje pitanje šta je dovelo do tako velikog pada poslovne aktivnosti i da li će uprava „Boksita“ uspjeti da preokrene negativan trend u drugoj polovini godine.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Nastavlja se toplotni talas, temperatura do 38 stepeni

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti pretežno sunčano i vruće vrijeme, uz prolaznu oblačnost i i temperaturu vazduha do 38 stepeni Celzijusovih.

Uveče i u noći na nedjelju očekuje se jače naoblačenje na sjeveru, koje će se širiti ka istoku, te će u široj regiji oko rijeke Save usloviti prolaznu kišu i pljuskove, a biće i vjetrovito, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Duvaće slab do umjeren vjetar, ponegdje na jugu Krajine i pojačan, zapadni do jugozapadni, a poslije podne i uveče u skretanju na sjeverne smjerove, ali umjeren, na sjeveru i jak. Minimalna temperatura vazduha biće od 12 na jugoistoku do 18 na sjeveroistoku, na jugu do 22, a maksimalna od 33 na istoku do 38 stepeni Celzijusovih u Krajini.

Nastavi čitati

Aktuelno