Connect with us

Društvo

Delegacije BiH i Hrvatske danas u Ženevi o TRGOVSKOJ GORI

Delegacije Bosne i Hercegovine i Hrvatske će danas, 14. maja, suočiti stavove u Ženevi pred Sekretarijatom Espoo konvencije u vezi sa izgradnjom odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori.

Ugroženo oko 250.000 ljudi u slivu rijeke Une u BiH

Inače, ovo mjesto koje je predviđeno za lokaciju odlagališta nuklearnog otpada je oko 800 metara vazdušne linije udaljeno od Novog Grada te direktno ugrožava oko 250.000 ljudi u slivu rijeke Une u BiH.

Mario Crnković, predsjednik Udruženja “Green Team” iz Novog Grada i član Ekspertskog tima BiH koji će biti član delegacije BiH u Ženevi, rekao je za “Nezavisne novine” da s obzirom na to da napokon imamo posložene stvari, sa optimizmom se iščekuje prilika u Ženevi.

“Nakon ‘okršaja’, ključno je da Bosna i Hercegovina zadrži kontinuitet djelovanja, institucionalnu mobilnost i međunarodnu aktivnost. Napokon smo preuzeli inicijativu, koja će neminovno biti održana, a dužnost svih nas je da damo svoj maksimum”, istakao je Crnković.

Suočavanje delegacija u Ženevi

Prema njegovim riječima, suočavanje delegacija u Ženevi je praktično najvažniji događaj do sada kada je u pitanju Trgovska gora.

“Riječ je o izuzetno važnom procesu u kojem će se pred Inplementacionim komitetom Espoo konvencije otvoriti sva ona pitanja koja godinama opterećuju stanovništvo uz granicu i izazivaju opravdanu zabrinutost građana BiH, ali i regije”, kazao je Crnković.

Suočavanje je najavljeno da počne u 10 časova, a očekuje se da bi moglo trajati do 16 ili 17 časova.

Delegacije će činiti predstavnici institucija BiH i Hrvatske

Delegacije će činiti predstavnici institucija BiH i Hrvatske, stručnjaci iz oblasti nuklearne sigurnosti, zaštite životne sredine, međunarodnog prava, prekograničnih procedura, kao i predstavnici Ekspertskog tima BiH za predmetni slučaj.

“Moramo biti svjesni i šire slike, a to je da će slučaj ‘Trgovska gora’ predstavljati jedan od najozbiljnijih testova za primjenu Espoo konvencije, baš zbog načina na koje je Hrvatska, svjesno, planski i, rekao bih, strateški postupala sa ciljem da Trgovska gora postane mjesto za radioaktivni otpad iz Slovenije, ali i drugi opasni otpad sa teritorije cijele Hrvatske”, naglasio je Crnković.

Bojan Vipotnik, ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, istakao je da će delegacija BiH argumentovano ukazati na to da Hrvatska krši međunarodno pravo namjerom da gradi odlagalište nuklearnog otpada na Trgovskoj gori.

“Naša istraživanja pokazuju da bi objekat na Čerkezovcu, na Trgovskoj gori, imao daleko veći uticaj na Republiku Srpsku i Federaciju BiH nego na Hrvatsku. Oni se nisu bavili izvorištima pitke, mineralne i termomineralne vode na području BiH, građom i propusnošću stijena, Une kao zaštićenog područja. Argumenti delegacije BiH zasnovani su na istraživanjima, pravno su utemeljeni, te Hrvatskoj neće biti dozvoljeno da krši naša prava. Osim Espoo konvencije, Hrvatska krši i Bernsku, Arhušku i Helsinšku konvenciju. Ministarstvo je iniciralo podnošenje predstavki i žalbi prema sekretarijatima ovih konvencija, jer je primjena njihovih odredaba ocijenjena kao značajno sredstvo za rješavanje slučaja ‘Trgovska gora'”, istakao je Vipotnik, koji će predvoditi delegaciju BiH.

Studija uticaja na životnu sredinu

Dodao je da nisu obaviješteni o tome da je Fond za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva nuklearne elektrane Krško podnio zahtjev i dostavio studiju uticaja na životnu sredinu.

“To smo pronašli na zvaničnoj stranici njihovog ministarstva. Slučaj Trgovske gore je bez presedana u svijetu, jer nije zabilježeno da jedna zemlja gradi objekat ovakvog tipa u pograničnom pojasu sa nenuklearnom zemljom, koja se, pritom, protivi tome”, kazao je Vipotnik.

Emir Dizdarević, predsjedavajući Ekspertskog tima BiH za Trgovsku goru, istakao je da će se u Ženevi raspravljati o pitanjima na koja su obje strane odgovorile, te eventualno o nekim dodatnim.

“BiH je dobila tri pitanja, a Hrvatska 13. Zaključci Komiteta bi mogli biti u decembru”, naveo je Dizdarević.

Miroslav Drljača, načelnik opštine Novi Grad, rekao je da je suočavanje delegacija u Ženevi veoma važno za sve građane u slivu rijeke Une, a posebno za stanovništvo ove lokalne zajednice.

“Kao oštećena strana daćemo argumentaciju zašto je taj projekat neodrživ na Trgovskoj gori. Do sada je sve bilo na način da smo se mi sastajali, usvajali dokumente, međutim, nije bilo direktnog kontakta na način da se daju primjedbe, niti da tražimo odgovore”, rekao je Drljača.

Related Topics:

Društvo

ŠKOLE OSTAJU PRAZNE! Gimnazija u Kalinoviku upisala samo dva đaka

Čak 22 srednje škole u Republici Srpskoj, od kojih je šest muzičkih ili umjetničkih, upisale su manje od 50 đaka, a Gimnazija u Kalinoviku ponajmanje – samo dva.

Pokazuju to podaci “eUpisa” nakon junskog roka, čije su rang-liste konačne, i julskog roka za koji su one još preliminarne.

Gimnazija u Kalinoviku, koja je prema planu upisa planirala od septembra imati 16 đaka u prvom razredu, ako se nešto ne promijeni, od jeseni imaće samo dva, koliko ih je upisano u prvom upisnom roku.

U drugom upisnom roku u ovu školu nije se niko upisao.

Mali broj đaka upisali su i Srednjoškolski centar Petrovo (devet od 32 planiranih), Srednjoškolski centar Rudo (11 od 32), Gimnazija u Novom Gradu (12 od 16), Srednjoškolski centar “Lazar Đukić” Ribnik (20 od 32), Srednjoškolski centar “Jovan Dučić” Kneževo (23 od 32), Srednjoškolski centar Kostajnica (25 od 32), kao i Gimnazija u Mrkonjić Gradu (26 od 32).

Po 32 đaka upisala su se u Srednjoškolski centar “Petar Petrović Njegoš” u Čajniču, a planirali su 48, kao i Srednjoškolski centar “Petar II Petrović Njegoš” u Šekovićima, koji je planirao upis 36 učenika.

Srednjoškolski centar “Vuk Karadžić” u Loparama planirao je upisati 48 učenika, a na kraju je upisao 33.

Iako su planirali upisati po 48 đaka, Srednjoškolski centar “Nikola Tesla” u Vukosavlju i Srednjoškolski centar “Svetozar Ćorović” u Ljubinju upisali su samo po 38.

Prnjavorska Gimnazija upisala je 42 od 52 planirana đaka, Gimnazija u Gradišci 43 od 64, a Srednjoškolski centar “Ivo Andrić” 44 od 48.

(BN/Nezavisne)

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Toplo, moguća slaba kiša

Pretežno sunčano uz slab do umjeren razvoj dnevne oblačnosti. Vjetar slab i umjeren, zapadni i sjeverozapadni.

Najviša temperatura od dvadeset sedam do trideset stepeni Celzijusa, piše Republički hidrometeorološki zavod.

 

 

Za vikend promjenljivo oblačno i toplo sa sunčanim intervalima. U subotu poslije podne i uveče tek ponegdje je moguća sasvim slaba kiša, dok će u nedjelju na sjeveru biti suvo, u ostalim krajevima djelimično sa kišom, a poslije podne i lokalnim kratkotrajnim pljuskovima sa grmljavinom

Nastavi čitati

Društvo

VRHOVNI SUD PONIŠTIO KONCESIJU ZA BUKOVU KOSU: Presedan za zaštitu životne sredine i ljudskih prava!

Vrhovni sud Republike Srpske donio je presudu kojom je poništio rješenje Vlade Republike Srpske o dodjeli koncesije za istraživanje uglja na ležištu „Bukova kosa“ kod Prijedora.

Presuda je donesena u postupku vanrednog preispitivanja odluka nižestepenog suda, kojima su tužbe Centra za životnu sredinu (Centar) i mještana Bukove kose, podnesene u 2023. godini protiv rješenja o dodjeli koncesije za istraživanje uglja, odbijene kao neosnovane.

Podsjećamo, Centar i mještani su kod Okružnog suda u Banjoj Luci podnijeli tužbe protiv spornog rješenja Vlade o izboru najpovoljnijeg ponuđača i dodjeli koncesije za istraživanje uglja na lokalitetu „Bukova kosa“.

Razlozi tužbe su, između ostalog, bili nepostojanju legitimne javne politike, odnosno izostanku adekvatnog uključivanja zainteresovane javnosti kako u postupku dodjele koncesije, tako i postupku obaveznog ažuriranje koncesione politike.

Kako smo ranije ukazivali, Dokument o politici dodjele koncesija u Republici Srpskoj, prvi i zadnji put je usvojen 2006. godine, na period od tri godine. Ipak, novi dokument nije usvojen ni nakon 20 godina.

Tužbama se stoga isticalo da Vlada nije imala adekvatno pravno uporište za dodjelu koncesije – niti je, uprkos tome, javnosti omogućen pristup odlučivanju prilikom dodjele ove koncesije. O svemu je održana i konferencija za medije, što ipak nije spriječilo realizaciju istraživanja, a potom i otvaranje rudnika u Bukovoj kosi.

Danas, tri godine poslije, Vrhovni sud je preinačio negativnu odluku nižeg suda, i odlučio je u korist tužioca. Po stavu Vrhovnog suda, javnost je imala legitiman pravni interes da ospori odluku Vlade koja nije u skladu sa materijalnim propisom, a koja, uz to, nosi i rizik po pravo građana na zdravu životnu sredinu.

Nastavi čitati

Aktuelno