Connect with us

Društvo

Delegacije BiH i Hrvatske danas u Ženevi o TRGOVSKOJ GORI

Delegacije Bosne i Hercegovine i Hrvatske će danas, 14. maja, suočiti stavove u Ženevi pred Sekretarijatom Espoo konvencije u vezi sa izgradnjom odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori.

Ugroženo oko 250.000 ljudi u slivu rijeke Une u BiH

Inače, ovo mjesto koje je predviđeno za lokaciju odlagališta nuklearnog otpada je oko 800 metara vazdušne linije udaljeno od Novog Grada te direktno ugrožava oko 250.000 ljudi u slivu rijeke Une u BiH.

Mario Crnković, predsjednik Udruženja “Green Team” iz Novog Grada i član Ekspertskog tima BiH koji će biti član delegacije BiH u Ženevi, rekao je za “Nezavisne novine” da s obzirom na to da napokon imamo posložene stvari, sa optimizmom se iščekuje prilika u Ženevi.

“Nakon ‘okršaja’, ključno je da Bosna i Hercegovina zadrži kontinuitet djelovanja, institucionalnu mobilnost i međunarodnu aktivnost. Napokon smo preuzeli inicijativu, koja će neminovno biti održana, a dužnost svih nas je da damo svoj maksimum”, istakao je Crnković.

Suočavanje delegacija u Ženevi

Prema njegovim riječima, suočavanje delegacija u Ženevi je praktično najvažniji događaj do sada kada je u pitanju Trgovska gora.

“Riječ je o izuzetno važnom procesu u kojem će se pred Inplementacionim komitetom Espoo konvencije otvoriti sva ona pitanja koja godinama opterećuju stanovništvo uz granicu i izazivaju opravdanu zabrinutost građana BiH, ali i regije”, kazao je Crnković.

Suočavanje je najavljeno da počne u 10 časova, a očekuje se da bi moglo trajati do 16 ili 17 časova.

Delegacije će činiti predstavnici institucija BiH i Hrvatske

Delegacije će činiti predstavnici institucija BiH i Hrvatske, stručnjaci iz oblasti nuklearne sigurnosti, zaštite životne sredine, međunarodnog prava, prekograničnih procedura, kao i predstavnici Ekspertskog tima BiH za predmetni slučaj.

“Moramo biti svjesni i šire slike, a to je da će slučaj ‘Trgovska gora’ predstavljati jedan od najozbiljnijih testova za primjenu Espoo konvencije, baš zbog načina na koje je Hrvatska, svjesno, planski i, rekao bih, strateški postupala sa ciljem da Trgovska gora postane mjesto za radioaktivni otpad iz Slovenije, ali i drugi opasni otpad sa teritorije cijele Hrvatske”, naglasio je Crnković.

Bojan Vipotnik, ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, istakao je da će delegacija BiH argumentovano ukazati na to da Hrvatska krši međunarodno pravo namjerom da gradi odlagalište nuklearnog otpada na Trgovskoj gori.

“Naša istraživanja pokazuju da bi objekat na Čerkezovcu, na Trgovskoj gori, imao daleko veći uticaj na Republiku Srpsku i Federaciju BiH nego na Hrvatsku. Oni se nisu bavili izvorištima pitke, mineralne i termomineralne vode na području BiH, građom i propusnošću stijena, Une kao zaštićenog područja. Argumenti delegacije BiH zasnovani su na istraživanjima, pravno su utemeljeni, te Hrvatskoj neće biti dozvoljeno da krši naša prava. Osim Espoo konvencije, Hrvatska krši i Bernsku, Arhušku i Helsinšku konvenciju. Ministarstvo je iniciralo podnošenje predstavki i žalbi prema sekretarijatima ovih konvencija, jer je primjena njihovih odredaba ocijenjena kao značajno sredstvo za rješavanje slučaja ‘Trgovska gora'”, istakao je Vipotnik, koji će predvoditi delegaciju BiH.

Studija uticaja na životnu sredinu

Dodao je da nisu obaviješteni o tome da je Fond za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva nuklearne elektrane Krško podnio zahtjev i dostavio studiju uticaja na životnu sredinu.

“To smo pronašli na zvaničnoj stranici njihovog ministarstva. Slučaj Trgovske gore je bez presedana u svijetu, jer nije zabilježeno da jedna zemlja gradi objekat ovakvog tipa u pograničnom pojasu sa nenuklearnom zemljom, koja se, pritom, protivi tome”, kazao je Vipotnik.

Emir Dizdarević, predsjedavajući Ekspertskog tima BiH za Trgovsku goru, istakao je da će se u Ženevi raspravljati o pitanjima na koja su obje strane odgovorile, te eventualno o nekim dodatnim.

“BiH je dobila tri pitanja, a Hrvatska 13. Zaključci Komiteta bi mogli biti u decembru”, naveo je Dizdarević.

Miroslav Drljača, načelnik opštine Novi Grad, rekao je da je suočavanje delegacija u Ženevi veoma važno za sve građane u slivu rijeke Une, a posebno za stanovništvo ove lokalne zajednice.

“Kao oštećena strana daćemo argumentaciju zašto je taj projekat neodrživ na Trgovskoj gori. Do sada je sve bilo na način da smo se mi sastajali, usvajali dokumente, međutim, nije bilo direktnog kontakta na način da se daju primjedbe, niti da tražimo odgovore”, rekao je Drljača.

Related Topics:

Društvo

DODATNI NOVAC NA PLATU ZA BUDUĆU PENZIJU? Saša Trivić otkriva detalje novog plana koji spremaju poslodavci!

Poslodavci u Republici Srpskoj razmatraju uvođenje novog obaveznog stuba penzionog sistema u koji bi, uz redovnu platu, dodatna sredstva za penziju radnika uplaćivali poslodavci, a novac bi bio lično evidentiran za svakog radnika. Nastavak je to analiza koje su pokazale da se radnici iseljavaju i zbog nesigurnosti u pogledu buduće penzije, ističe za BL portal Saša Trivić, potpredsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske.

Osvrćući se na trenutno stanje, Trivić naglašava da Republika Srpska već ima prvi državni i treći dobrovoljni stub, ali da se razmatra i uvođenje dodatnog, obaveznog stuba.

“Analizirajući razloge odlaska radnika, vidjeli smo da se mnogi iseljavaju zbog nesigurnosti u pogledu penzije. Zato smo došli na ideju da se uvede drugi obavezni stub gdje bi poslodavci uplaćivali dodatna sredstva za penziju radnika, tako da to bude njihov lični i vidljivi novac, čime bi vratili povjerenje u penzijski sistem”, objašnjava Trivić za BL portal. Prema njegovim riječima, iza ovog projekta morala bi da stane država koja bi, kako kaže, od toga i sama imala koristi.

“Iza tog sistema Republika Srpska treba da stoji kao garant, a ta sredstva bi se u isto vrijeme mogla koristiti i za finansiranje sadašnjih penzija, jer bi fond mogao posuđivati novac državi uz odgovarajuću kamatu”, dodaje Trivić.

Govoreći o tome kako bi sistem funkcionisao u praksi i na koji način bi uticao na svijest radnika, Trivić ističe da je ključ u transparentnosti i edukaciji. “Suština priče je u tome da čovjek na aplikaciji vidi kolika mu je penzija i koliko ima novca. Danas svi misle da je penzija socijalna pomoć i niko ne razumije da je treba zaraditi, pa bi ovo bila i edukacija i jačanje povjerenja u sistem”, objašnjava Trivić.

Govoreći o razgovorima sa nadležnim institucijama i mogućnostima da država obezbijedi dodatne poreske olakšice za ove uplate, Trivić otkriva da je ova ideja već razmatrana na najvišem nivou.

“I sada postoje olakšice koje se mogu iskoristiti i to jesu bili naši predlozi. To je razmatrano na sjednici Savjeta za razvoj Republike Srpske i to je ostavljeno kao ideja da se razrađuje za iduću godinu, a i Fond PIO je u tim razgovorima podržao takvu varijantu”, kaže Trivić.

Kada je riječ o rokovima i mogućnosti da novi sistem zaživi u praksi, Trivić napominje da je pred nama proces koji zahtijeva pripremu zakonskih akata i digitalizaciju. “Ne može da zaživi od naredne godine, ali bi se dogodine mogao donijeti zakon, pronaći rješenja i uraditi digitalizacija. Treba urediti i odnose između prvog i novog stuba, ali u principu je to, po meni, izvodljivo”, zaključuje Trivić.

Takav koncept nije nepoznat u regionu, s obzirom na to da Hrvatska i Sjeverna Makedonija već godinama imaju obavezni drugi stub penzijskog osiguranja zasnovan na individualnoj kapitalizovanoj štednji.

Sistem u Hrvatskoj uveden je još 2002. godine i funkcioniše tako što se od ukupnih 20 odsto izdvajanja za doprinose, 15 odsto usmjerava u prvi stub međugeneracijske solidarnosti, dok pet odsto ide na lični račun radnika u obaveznim penzijskim fondovima. Za razliku od hrvatskog modela gdje se redistribuiraju postojeći doprinosi, prijedlog poslodavaca u Republici Srpskoj otvara mogućnost da poslodavci uplaćuju potpuno nova, dodatna sredstva iznad redovne plate.

Najveća prednost drugog stuba u Hrvatskoj je stvaranje kapitala i lične imovine radnika. Podaci pokazuju da neto imovina hrvatskih fondova iznosi oko 27 milijardi evra, a novac se kontinuirano investira na tržištu kapitala ostvarujući prinose koji dugoročno uvećavaju penzijsku uštedu. Sa druge strane, najveća mana i rizik ovog modela pokazali su se kada su prvi osiguranici počeli odlaziti u penziju. Zbog kratkog perioda uplate i relativno niskih plata, kombinovane penzije su u početku bile manje povoljne od onih iz prvog stuba, pa je Hrvatska 2019. godine morala izmijeniti zakon i omogućiti radnicima da pri odlasku u penziju biraju povoljniju opciju, zbog čega se čak tri četvrtine novih penzionera vraća u prvi stub.

Iskustvo iz komšiluka pokazuje da kapitalizovana štednja ne može preko noći riješiti problem niskih plata i brzog odlaska u penziju, ali može stvoriti jak investicioni fond. Da li bi ovakav model mogao u potpunosti da zaživi u Republici Srpskoj zavisiće od toga da li će poslodavci dobiti adekvatne poreske olakšice od države, ali i od spremnosti sistema da digitalizuje podatke i garantuje sigurnost novca koji bi radnici u svakom trenutku mogli da prate.

BL portal

Nastavi čitati

Društvo

„KAKVA JE OVO CIVILIZACIJA?“ Potresna priča srpskih povratnika koji TRI DECENIJE žive u mraku! (VIDEO)

Dok se svijet ubrzano tehnološki razvija, od ratovanja dronovima do sve veće upotrebe vještačke inteligencije u različitim oblastima, postoji i ona druga, tamnija strana.

Iako se dio mještana vratio svojim kućama, ovdje se i dalje živi bez električne energije. Struje nema gotovo tri decenije.

Roditelji nisu dočekali struju

“I ja donesem ocu taj televizor, nažalost, on je umro već 10 godina. Živio je nekih 17 godina bez struje, čekajući da upali taj TV, nikad nije doživio taj momenat. Majka je nakon oca živjela još 10 godina, ni ona nije dočekala struju”, ističe Mile Rodić, povratnik u selo Očijevo.

Za stanovnike Očijeva nedostatak struje nije samo problem osvjetljenja. Bez električne energije ne mogu koristiti osnovne kućanske uređaje, a svakodnevni život prilagođavaju uslovima koji su za većinu ljudi nezamislivi.

“Koja je ovo civilizacija. Vi u 21. vijeku živite pod lampom. To je za mene kao da mi je neko kaznu stavio pod grlo”, kaže Ljubica Tankosić, povratnica u selo Očijevo.

U selu živi dvadesetak ljudi

U selu danas živi dvadesetak ljudi. Vodu koriste iz bunara, a tokom zime dodatni problem predstavljaju loši putevi.

Solarni paneli koje su dobili pomažu tek djelimično.

“To je jednostavno nebriga o ljudima. Zar je moguće, Martin Brod ima struju, Boboljušci, Trubar, Cvjetnić, Očigrije, Ruborski naslonac, sve je to tu okolo”, dodaje Mile Rodić, povratnik u selo Očijevo.

Za elektrifikaciju potrebno više od dva miliona KM

Povratnici kažu da su se za rješavanje ovog problema obraćali na više adresa.

Za elektrifikaciju sela potrebno je izgraditi novu infrastrukturu, a procijenjena vrijednost projekta danas iznosi više od dva miliona maraka.

“Procjena te investicije je oko 2 miliona i 1.400 KM. Što se tiče elektrifikacije, procedura je definisana Memorandumom o razumijevanju i saradnji u elektrifikaciji povratnika”, pojašnjava Dženat Pjanić, direktor Podružnice Elektrodistribucije Bihać.

Prije nekoliko godina elektrifikacija Očijeva bila je skoro upola jeftinija. Danas su troškovi veći, a broj stanovnika manji.

Ipak, struja nije pitanje komfora, već osnovni uslov za normalan život, navodi BHRT.

Inače, o ovom, kao i mnogim drugim povratničkim selima koje tada nisu imala struju, Nezavisne su pisale još 2007. godine.

Nastavi čitati

Društvo

SPREMITE SE ZA NOVI ŠOK NA PUMPAMA! Cijene goriva ponovo skaču, STIGLO ALARMANTNO UPOZORENJE!

Međunarodna agencija za energetiku (IEA) je u danas objavljenom izveštaju značajno pogoršala prognozu za svjetsko tržište nafte, upozorivši da bi u trećem kvartalu ove godine potražnja mogla da bude za čak 1,8 miliona barela dnevno (mb/d) veća od ponude.

Agencija je u julu očekivala minus od oko 800.000 barela dnevno, što znači da je novu prognozu pogoršala za oko milion barela dnevno, navodi se u izvještaju.

Pomorske blokade, napadi na brodove i manjak izvoza
Proizvodnja nafte na Bliskom istoku u julu bila je za 8,3 mb/d dnevno ispod nivoa pre rata, a glavni razlog je nastavak poremećaja u snabdijevanju izazvanih otežanim prolaskom kroz Ormuski moreuz. Pored problema u Ormuskom moreuzu, na globalnu ponudu utiču i američka blokada iranskog izvoza, napadi na brodove u moreuzu Bab el-Mandeb i smanjen izvoz kazahstanske nafte, dodaje se u izvještaju.

IEA sada očekuje da će globalna potražnja za naftom ove godine pasti za 1,6 miliona barela dnevno, a globalna ponuda za 4,3 mb/d.

Globalna prerada sirove nafte u julu bila je za pet miliona barela dnevno manja nego godinu ranije, dok je rad ruskih rafinerija pao na najniži nivo u gotovo dvije decenije zbog ukrajinskih napada.

Šta u slučaju da dođe do smirivanja situacije na Bliskom istoku?
Svjetske zalihe nafte su od početka rata na Bliskom istoku pale za oko 410 miliona barela, upozorava agencija u izvještaju.

Ako dođe do smirivanja sukoba na Bliskom istoku i normalizacije izvoza, ponuda bi mogla da premaši potražnju u 2027. za čak 4,6 miliona barela dnevno, dodaje IEA u izvještaju na svojoj veb stranici, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Aktuelno