Politika
NATO OSTAJE BEZ MUNICIJE! Hoće li BiH spasiti alijansu?
Nedostatak municije kod Sjedinjenih Američkih Država i njihovih saveznika otvorio je novu priliku — ali i niz pitanja — za Bosnu i Hercegovinu.
Dok NATO traži da poveća zalihe i poziva članice na veće izdvajanje za odbranu, domaća namjenska industrija nudi proizvodne kapacitete i stručni potencijal. Stručnjaci i političari ističu da BiH ima fabrike, znanje i istoriju proizvodnje, ali i ozbiljne organizacione i političke prepreke koje bi morale biti riješene da bi zemlja zaista postala pouzdan snabdjevač municijom po NATO standardima.
Obnova zaliha
Sjedinjene Američke Države i njihovi saveznici suočavaju se s ozbiljnom nestašicom municije. Dokaz tome je obustava isporuke određenog oružja Ukrajini, kako bi se sačuvale zalihe. Lideri NATO upozorili su da su zalihe zemalja članica i dalje daleko ispod zahtjeva za dugoročne odbrambene obaveze.
U međuvremenu, Bosna i Hercegovina je prepoznata kao potencijalni proizvođač naoružanja za NATO, no pitanje je kako iskoristiti tu šansu.
Oritisak NATO za stvaranje većih zaliha i obavezu izdvajanja za odbranu od pet posto BDP-a do 2035. godine naglašava napore Saveza da pojačaju proizvodnju naoružanja. S bogatom industrijskom istorijom i strateškim položajem na Balkanu, Bosna i Hercegovina ima odlične temelje da postane ključni dobavljač municije NATO standarda, smatra osnivač i većinski vlasnik kompanije Regulus Global i suvlasnik Pretisa Will Somerindyke. Linker
“Sistemska mreža oko Pretisa bila je duboka i raznolika i već je pokazala kako bosanska industrija može proizvoditi složene izvozne proizvode prema svjetskim standardima. Taj industrijski DNK i dalje postoji u tehničarima, u alatnicama i u kulturi stvaranja. Binas u Bugojnu čini drugu polovinu bosanskog industrijskog sklopa, Igman – proizvođač malokalibarskog oružja, GINEX za kapisle i detonatore, te BNT za minobacačke i artiljerijske podsisteme – to je sistem utemeljen na ljudima i procesima”, dodao je Somerindyke.
Ogroman potencijal
Namjenska industrija je ogroman domaći potencijal, dioničari investiraju i možemo biti ozbiljna konkurencija na tržištu, kaže ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez (SDP).
“Spremni smo da pređemo u potpunosti na NATO standarde. Još uvijek jedan dio namjenske industrije radi po istočnim standardima jer imamo potraživanja za proizvodima. Irak i neke države koje se naoružavaju imaju tu istočnu varijantu – neke vrste haubica, topova i još uvijek naše kompanije to proizvode”, kaže Helez. Linker
Iako je BiH politički turbulentno područje, sigurnosno nije ugroženo, dodaje ministar Helez. U slučaju da Bosna i Hercegovina postane strateški proizvođač, pitanje je kome se okrenuti od evropskih partnera.
“Ne bježimo ni od koga, što se tiče stranih ulagača, svima su vrata otvorena od evropskih država. EU je izdvojila 800 milijardi eura za naoružanje i opremu. U tom dijelu imat će jedan udio i kompanije namjenske industrije iz naše zemlje”, poručuje Helez.
“Nama te šanse mogu propasti iz činjenice da nemamo politiku namjenske proizvodnje na nivou države, nešto što objedinjuje namjensku industriju, osim nekoliko ministarstava koja daju saglasnost da se nešto proda”, ističe vojnopolitički analitičar Hamza Višća.
Nedostatak vizije
A bez saradnje i zajedničkog strateškog cilja teško će privredna i finansijska komponenta biti jaka, kaže Višća i dodaje kako bi ova šansa za Bosnu i Hercegovinu značila i kolektivnu sigurnost.
“Trideset godina proizvodimo municiju, a ne pada nam na pamet da proizvodimo barut. Rekao bih da našoj namjenskoj industriji trenutno nedostaje jedan Emerik Blum ili Jole Musa – ljudi koji razmišljaju na daljinu, a reaguju promtno u realnom vremenu. Da biste prošili proizvodnju, morate školovati kadar. Bojim se da ga ne školujemo. Ako imamo ulaganja od drugih, a ona su, uglavnom, od trgovaca naoružanjem koji bi htjeli da mogu utjecati na to kome će se, kada i koliko prodati, a u samu prouzvodnju teško. Moramo ići na to da uzimamo strateškog partnera”, dodaje Višća, prenosi Federalna.
Politika
OD OBIČNOG SUKOBA DO KRIVIČNE PRIJAVE! Tužilaštvo formiralo predmet, direktor ŠG „Borja“ u velikim problemima!
Slučaj radnika Šumskog gazdinstva „Borja“ Aleksandra Stevića dobio je novu, mnogo ozbiljniju verziju. Nakon pravosnažne sudske odluke kojom je ŠG “Borja” naloženo da Stevića vrate na njegovo radno mjesto, te upozorenja da bi zbog neizvršenja mogla uslijediti i drakonska kazna od 100.000 maraka za “Šume RS”, u cijelu priču sada je uključeno i Okružno javno tužilaštvo Doboj.
Naime, Tužilaštvo je potvrdilo za Srpskainfo da je zaprimilo krivičnu prijavu protiv direktora ŠG “Borja” Gorana Jovića zbog sumnji u neizvršenje pravosnažne sudske presude.
– Ovom tužilaštvu podnesena je navedena krivična prijava i na osnovu iste formiran je predmet– navode u odgovoru iz dobojskog tužilaštva.
Ovim je slučaj iz radnog spora ušao u fazu provjera koje mogu imati krivičnopravne posljedice.
Tužilaštvo je kako je potvrđeno, već uputio zahtjev Policijskoj stanici Teslić za prikupljanje potrebnih obavještenja kako bi se provjerila osnovanost navoda iz krivične prijave.
Tek nakon što policija dostavi izvještaj o preduzetim mjerama i radnjama, Tužilaštvo će odlučiti o daljem toku postupka i i donošenju tužilačke odluke u ovom predmetu.
Istovremeno, Jović odbacuje bilo kakvu namjeru da se presuda opstruiše i tvrdi da je preduzeće već preduzelo ono što je bilo moguće.
– Mi smo dio presude proveli, koji smo bili u mogućnosti. Tužilac Stević odbija da potpiše aneks ugovora o radu i mi smo od suda tražili da nam objasne na koji način da provedemo presudu. Znamo da je moramo provesti i ne bježimo od presude- rekao je Jović za Srpskainfo.
Direktor ŠG „Borja“ ističe i da on nije bio na čelu preduzeća kada je cijeli radni spor pokrenut.
– Ja sam došao prije godinu dana, a taj proces je pokrenut u vrijeme mog prethodnika- rekao je Jović.
Prema njegovom ranijem objašnjenju, Steviću je u više navrata ponuđeno potpisivanje aneksa ugovora, a nakon što ga nije prihvatio, dokument mu je poslat preporučenom poštom.
Stević, sa druge strane, insistira na izvršenju pravosnažne presude kojom je utvrđeno da je njegov ugovor iz juna 2024. godine bio nezakonit i naloženo je njegovo vraćanje na poslove saradnika za informatiku.
U međuvremenu je Osnovni sud u Tesliću zakazao ročište radi odlučivanja o prigovoru izvršenika, koje je održano danas.
U cijeloj priči posebno je značajno da se prema rješenju o izvršenju ŠG “Borja” suočava sa mogućom kaznom od 100.000 maraka ukoliko ne postupi po sudskoj odluci.
(Srpskainfo)
Politika
KRIJU TRAGOVE O MILIONIMA SA JAHORINE?! Tužilaštvo naprasno zatvorilo vrata za javnost u slučaju Eleka i Ljevnaića!
Okružno javno tužilaštvo u Istočnom Sarajevu odlučilo je da zatvori vrata za javnost u slučaju koji se vodi protiv Nedeljka Eleka i Dejana Ljevnaića, kao i u slučaju sumnjivih nabavki Olimpijski centar “Jahorina”, potvrđeno je za CAPITAL u ovom tužilaštvu.
U Tužilaštvu neotkrivanje informacija pravdaju osjetljivošću postupka i zaštitom učesnika u postupku.
“Radi se o predmetu koji je u fazi u kojoj bi otkrivanje pojedinosti o preduzetim i planiranim radnjama, kao i drugih informacija koje se odnose na sadržaj i tok postupanja, moglo ugroziti provođenje odnosno svrhu istrage“, tvrde u Tužilaštvu.
Dodali su da, imajući u vidu prirodu i osjetljivost predmetnog postupka, Tužilaštvo u ovom trenutku nije u mogućnosti javnosti saopštavati informacije čije bi objavljivanje moglo uticati na nesmetano i efikasno provođenje postupka, zaštitu učesnika u postupku ili druge zakonom zaštićene interese.
Obećavaju da će javnost o novim informacijama biti blagovremeno obaviještena kada za to prestanu postojati zakonske prepreke.
Takođe, smatraju da su ovakvim odgovorom u potpunosti udovoljili zahtjevu portala CAPITAL.
Podsjetimo, CAPITAL je nedavno saznao i objavio da su se istrage o sumnjivim milionskim nabavkama u Olimpijskom centru “Jahorina”, kao i predmet protiv ključnih ljudi Nedeljka Eleka i Dejana Ljevnaića, konačno pomaknuli s mrtve tačke.
Prema riječima našeg dobro upućenog sagovornika, u Okružnom javnom tužilaštvu Istočno Sarajevo započeta su vještačenja u ovim predmetima – i to sa zapanjujuće tri godine zakašnjenja.
Zanimljivo je da je do ovog iznenadnog pomaka došlo upravo u trenutku kada SNSD, po direktnom nalogu Milorada Dodika, pokušava skloniti Eleka sa svih funkcija.
Podsjećamo, Nedeljko Elek je predsjednik Nadzornog odbora OC “Jahorina”, dok je Dejan Ljevnaić bivši direktor ovog centra.
Saga oko Elekove smjene traje od 12. jula, kada je objavljeno da je smijenjen s čela “Sarajevo-gasa”, nakon što su svi članovi Upravnog odbora glasali po Dodikovom nalogu. Mediji bliski vlasti tada su pompozno najavili i njegovo izbacivanje iz SNSD-a, kao i ekspresnu smjenu s pozicije u OC “Jahorina”. Do danas nijedna od tih smjena nije formalno sprovedena u djelo, što je podijelilo javnost u stavu da to pokazuje koliko je Elek jak ili koliko je Dodik slab.
Capital
Politika
RECEPT ZA OSTANAK NA VLASTI! Milioni iz budžeta pljušte baš u izbornim godinama
Vladajući SNSD je juče, dva dana prije zvanične izborne kampanje, odlučio da se osnovcima, srednjoškolcima i studentima isplati jednokratna pomoć od 100 i 150 maraka, što će budžet Republike Srpske koštati oko 16,5 miliona maraka.
Prosta računica zasnovana na podacima Ministarstva prosvjete i kulture RS pokazuje da će 80.370 osnovaca dobiti nešto preko osam miliona maraka dok će za 33.886 srednjoškolaca biti isplaćeno oko pet miliona KM.
U Srpskoj prema procjenama studira oko 23.000 studenata, što na javnim što na privatnim fakultetima što znači da će po ovom osnovu biti isplaćeno 3,45 miliona KM.
Da podsjetimo, prethodno je Vlada donijela odluku da se penzionerima isplati jednokratna novčana pomoć koja je, u zavisnosti od visine penzije iznosila 80 ili 120 KM što je budžet opteretilo za dodatnih 31,4 miliona KM.
Kada se podvuče crta, ukupno će biti isplaćeno oko 48 miliona maraka koje prethodno nisu planirane budžetom već su došle kao naprasne odluke Vlade Republike Srpske i vrha SNSD-a koji je vodi.
Kada su penzioneri u pitanju, novčanu pomoć su dobijali i u ranijim izbornim godinama što jasno ukazuje da postoji obrazac koji je napravljen u cilju postizanja što boljeg izbornog rezultata.
Tako im je 2018. godine u septembru podijeljeno skoro 18 miliona maraka.
Četiri godine kasnije, odnosno 2022. godine novčanu pomoć su dobile i boračke kategorije i mladi od 16 do 29 godina za šta je izdvojeno 52,5 miliona KM.
Ovo dijeljenje novca se može smatrati kao svojevrsni odgovor na poteze gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića koji takođe dijeli novac Banjalučana mimo plana i po svojoj volji.
Tako je 1.898 prvačića u ovom gradu dobilo pravo na po 100 maraka jednokratne pomoći, što će u zbiru biti oko 200.000 maraka.
Zanimljivo je da je Stanivuković kritikovao činjenicu da je SNSD donio odluku prije sjednice Vlade iako i sam raspoređuje gradski novac često ignorišući mišljenje odbornika u Skupštini grada.
Capital
-
Hronika3 dana agoZATAŠKAN INCIDENT U DOBOJU? Policijski motocikl udario biciklistu, otvorena brojna pitanja
-
Politika1 dan agoPORESKA U SLUŽBI PARTIJE! Direktor Maričić nagrađuje aktiviste SNSD-a dok „češljaju“ teren i uzimaju podatke građana!
-
Politika3 dana agoDRINIĆ “Srpska je vječna dok su joj djeca vjerna, u IMLJANIMA BISTA GENERALU RATKU MLADIĆU” (VIDEO)
-
Politika2 dana ago„Otpustite ministre, a ne trudnice“! HITNA ZAŠTITA žena zaposlenih na određeno
-
Politika1 dan agoSTANIVUKOVIĆ NIKAD OŠTRIJI! “Da li se o parama građana odlučuje u DNEVNOM BORAVKU JEDNE PORODICE?!”
-
Region2 dana agoVučić o Tompsonovom koncertu u Vukovaru “NACIZAM JE U DIJELU EVROPE POVAMPIREN!
-
Društvo2 dana agoLidija Vukićević iz Sarajeva “ŽALIM RATKA MLADIĆA i svakog našeg generala koji je ubijen u Hagu”
-
Banjaluka2 dana agoVIŠE OD 500 POKLONA! Sutra centralni događaj „Velikog početka“ u Banjaluci
