Connect with us

Društvo

POPLAVE, SUŠE, POŽARI! BiH se suočava sa RASTUĆIM KLIMATSKIM RIZICIMA!

Bosna i Hercegovina se suočava sa rastućim klimatskim rizicima, uključujući poplave, suše i šumske požare, sa značajnom posljedičnom ekonomskom štetom. To je navedeno u dokumentu “BiH i Ujedinjene nacije – Okvir saradnje za održivi razvoj za period 2026. do 2030”.

Dokument je objavilo Ministarstvo inostranih poslova BiH

Klimatske promjene

“Klimatske promjene predstavljaju značajne rizike, sa čestim katastrofama, prvenstveno poplavama i šumskim požarima, otkrivajući slabosti u pripravnosti za katastrofe i politikama koje se odnose na životnu sredinu”, navedeno je u ovom dokumentu.

Naglašeno je da degradacija vode, vazduha, šuma i poljoprivrednog zemljišta, u kombinaciji sa gubitkom biodiverziteta i klimatskim promjenama, ugrožava ekonomsku stabilnost, javno zdravlje i sigurnost hrane.

“Opasnosti povezane s klimom, kao što su poplave, klizišta i šumski požari, predstavljaju sve veći rizik za poljoprivredu, infrastrukturu i sredstva za život. Jačanje upravljanja rizicima od katastrofa, unapređenje spremnosti zajednice i ulaganje u strategije prilagođavanja i ublažavanja klimatskih promjena od ključne su važnosti za zaštitu života i ekonomskih resursa”, naglašeno je u dokumentu.

Povećan broj elementarnih nepogoda

Boris Trninić, v.d. direktora Republičke uprave civilne zaštite, kaže da je očigledno da u posljednje vrijeme imamo povećan broj elementarnih nepogoda, i to u apsolutno svakom godišnjem dobu.

“Da li su to kiše, požari, poplave, snjegovi… U zadnje dvije godine smo imali velike požare u Hercegovini, potom poplave na području Prijedora, Laktaša… U FBiH je bila velika tragedija u Jablanici. Da li moramo da se u narednom periodu dodatno posvetimo zaštiti i spasavanju, te prevenciji, odnosno smanjenju rizika? Apsolutno”, ističe Trninić za “Nezavisne novine”.

Poznato je, dodaje, koje su slabe tačke kada je riječ o Republici Srpskoj i na tome će se, uvjerava, u narednom periodu raditi.

“Što se tiče konkretno požara, moramo da uradimo posebne sisteme za rano upozoravanje od požara. Kada je riječ o poplavama, moraju da se urede korita rijeka, slivovi, te da se podigne i svijest, što je možda najbitnije”, naglašava Trninić.

Srbija je, kaže, ogromna sredstva uložila u sistem zaštite i spasavanja te imaju devet helikoptera za gašenje požara, a u jednom danu su imali registrovanih 680 požara.

U Bijeljini u jednom danu 25 požara

“U Bijeljini je u jednom danu zabilježeno 25 požara. U većini slučajeva je bio u pitanju ljudski faktor. A i kod poplava… Znate onu staru narodnu: u vodu sve što bacite voda će vam vratiti. Osnovno je da se mora podići svijest svih nas, a onda i svi mi da zajedno dodatno radimo”, naglašava Trninić.

Baš kako je naveo, u Semberiji je 7. jula ove godine buknulo 25 požara. I budimo precizniji, ne u jednom danu, već u tri i po sata – od 13.30 do 17 časova.

Toliki broj požara u tako kratkom periodu ne pamti Mile Spasojević, starješina Teritorijalne vatrogasno-spasilačke jedinice Bijeljina, koji se ovim poslom bavi 32 godine.

“Godine 2007. bilo je 16-17 požara, isto u popodnevnim satima, ali 25 nije bilo nikada”, priča Spasojević za “Nezavisne novine”.

Svake godine će, očekuje, biti sve više intervencija te dodaje da imaju dovoljno vatrogasaca, a zadovoljni su i opremom.

“Ali, hoću da vam kažem – ne možemo mi nabaviti, pa i da smo radili neki plan, ne bismo mogli predvidjeti da će u tri sata biti 25 aktivnih požara. U tom momentu ja sam digao kompletnu jedinicu, sva vozila. Ljudi zovu, a ja kažem: ‘Nemam šta poslati’. Sreća je što niko nije nastradao. Ali je takav vjetar duvao da je vatru nosilo prema kućama i autima. Naravno, bude panike”, prisjeća se Spasojević.

Česte poplave

Pored požara, česte su i poplave, pogotovo u nekim lokalnim zajednicama. Poplave u oktobru 2024. godine, kako je istaknuto u spomenutom dokumentu, dodatno su naglasile potrebu za smanjenjem rizika od katastrofa i mjerama klimatskog prilagođavanja, a koje treba usvojiti na različitim nivoima vlasti.

Podsjetimo, u noći sa 3. na 4. oktobar 2024. godine u kataklizmi koja je u Donju Jablanicu sa sobom donijela bujicu kamenja i vode stradalo je 19 osoba, pišu Nezavisne novine.

Društvo

Islamski propovijednik iz BiH “MUSLIMANI NE SMIJU ČESTITATI BOŽIĆ HRIŠĆANIMA”!?

Izjava islamskog propovjednika Elvedina Pezića da muslimani ne bi trebali obilježavati Novu godinu, niti čestitati Božić hrišćanima, ponovno je izazvala burne reakcije na društvenim mrežama. Pezić, poznat po svojim izrazito konzervativnim i često kontroverznim tumačenjima vjere, još jednom je pokazao koliko pogubne mogu biti riječi onih koji se predstavljaju kao duhovni autoriteti.

No, takav stav potpuno zanemaruje činjenicu da je Nova godina međunarodni, svjetovni praznik, koji nema vjersku pozadinu. Ona simbolizira nadu, nove početke i zajedništvo među ljudima, bez obzira na vjeru ili narodnost.

 

 

Još veći problem izazvala je njegova izjava da muslimanima nije dopušteno čestitati Božić hrišćanima, jer to, prema njegovim riječima, predstavlja grijeh. Takve poruke nisu samo pogrešne u teološkom kontekstu, nego i društveno štetne. U vremenu kada se svijet suočava s izazovima koji traže više razumijevanja, dijaloga i saradnje, Pezićeve izjave djeluju kao poziv na podjele i nepovjerenje.

Zabrinjava i činjenica da dio javnosti Pezića i dalje doživljava kao vjerodostojnog tumača islama. Internet mu pruža platformu i publiku, ali i razotkriva do koje mjere ovakva retorika može odjeknuti među ljudima koji ne propituju izvor i smisao poruka koje slušaju.

Vjera bi trebala biti prostor mira, duhovnosti i tolerancije – ne sredstvo poticanja međuljudskih sukoba. Elvedin Pezić svojim javnim istupima sve češće pokazuje da je tanka linija između vjerskog nauka i opasne ideološke isključivosti – a tu granicu, čini se, odavno je prešao.

Naime, valja napomenuti i kako su službene muslimanske vjerske vlasti u BiH zanemarile Pezićev poziv, te je Reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Husein-ef. Kavazović, uputio čestitku nadbiskupu metropolitu vrhbosanskom, mons. Tomi Vukšiću, te svim katolicima u Bosni i Hercegovini

 

 

U svojoj čestitki, reisul-ulema je, između ostalog, naveo:

“Vama osobno, Vašoj časnoj obitelji, svećenicima i svim katolicima u Bosni i Hercegovini upućujem najiskrenije čestitke povodom velikog blagdana Božića. Želim da ove blagdanske dane provedete u duhu ljubavi, mira i blagostanja, dijeleći radost sa svojim najbližima, susjedima i prijateljima.

Vrijeme blagdana prilika je da se prisjetimo univerzalnih vrijednosti koje nas povezuju – međusobnog poštovanja, solidarnosti i suživota u našoj zajedničkoj domovini. Neka radost ovog blagdana ispuni vaša srca i domove nadom u bolju i sretniju budućnost za sve ljude dobre volje”, napisao je.

Reisul-ulema Kavazović slične čestitke uputio je i drugim visokim dostojanstvenicima Katoličke crkve, kao i vjernicima, uz želje za dobro zdravlje i ličnu sreću.

Nastavi čitati

Društvo

VJEČNO U DUGOVIMA, A CIJENE KAO NA ALPAMA! Čašica rakije na Jahorini 10 KM, KAFA “SAMO” 5 KM

Zimska sezona na Jahorini tek se zahuktava, a s približavanjem dočeka Nove godine cijene u ugostiteljskim objektima potvrđuju ono što mnogi gosti već očekuju – odmor na ovoj planini sve je, blago rečeno, luksuz. Tako ćete kafu na ovom zimskom odmaralištu platiti 5 KM, Coca-Colu, Cedevitu i druge sokove po 7 KM, a toplu čokoladu 8 KM.

Fotografija cjenovnika iz jednog ugostiteljskog objekta na Jahorini pokazuje da su cijene alkoholnih pića osjetno više nego u većini gradova u Bosni i Hercegovini, pa čak i u dijelu regionalnih zimskih centara. Naprimjer, domaće rakije u količini od 0,03 litre kreću se uglavnom od 8 do 10 KM. Zlatna rakija, šljivovica ili kruškovača naplaćuju se 9 do 10 KM, dok su travarica i loza nešto „povoljnije“ i stoje 8 KM.

Među aperitivima, Martini Bianco i Rosso koštaju 9 KM, Jägermeister 9 KM, dok je Campari Bitter 6 KM.

Popularni pelinkovac i višnjevac iz ponude Maraske takođe su po 8 KM za 0,03 litre, piše Hercegovina Info.

Cijene vodke dodatno potvrđuju planinski standard. Smirnoff stoji 9 KM, dok su Grey Goose i Belvedere čak 17 KM za istu količinu.

Ljubitelji gina moraće izdvojiti od 9 do 10 KM za Gordon’s i Tanqueray, dok je Monkey 47 čak 20 KM.

Posebno se ističu cijene viskija i bourbona. Jack Daniel’s stoji 13 KM, Johnnie Walker Red Label 11 KM, dok je Black Label 19 KM.

Chivas Regal 12 košta 17 KM, a Chivas Royal Salute čak 40 KM za 0,03 litre. Među skupljima je i Hennessy XO, čija cijena iznosi 40 KM.

Ni kokteli nisu iznimka. Aperol Spritz, Hugo Spritz i Pelin & Tonic naplaćuju se po 16 KM, dok je Tonic s likerom 15 KM.

Iako su ovakve cijene u skladu s vrhuncem zimske sezone i velikom potražnjom uoči novogodišnjih praznika, one sve češće otvaraju pitanje dostupnosti Jahorine domaćim gostima.

Kada je riječ o smještaju, prema aktualnim ponudama na platformama za rezervaciju, cijene noćenja u periodu oko Nove godine kreću se okvirno od 250 do 400 KM po noći za apartmane, dok hoteli s četiri i pet zvjezdica nerijetko prelaze i 500 KM po noćenju, osobito uz obvezne novogodišnje pakete.

(Agencije) Foto: BN

Nastavi čitati

Društvo

PRAZNIK MAJKI I ŽENA! Pravoslavni vjernici obilježavaju MATERICE

Pravoslavni vjernici obilježavaju Materice, najveći hrišćanski praznik majki i žena, koji uvijek pada u drugu nedjelju pred Božić.

Toga dana, prema običaju, djeca porane i unaprijed pripremljenim kanapom, koncem, šalom, maramom ili kaišem na prepad vežu majkama noge, na isti način kao što su njih majke vezivale na Djetinjce.

Majka se pretvara da ne zna zašto je vezana. Djeca joj čestitaju praznik, a ona onda dijeli poklone i na taj način se “driješi”. Na isti način se vežu i sve udate žene, koje se “driješe” kolačima ili nekim drugim slatkišima.

Običaj “vezivanja” i “driješenja” predstavlja mnogo više od puke igre ukućana, jer se njime potvrđuje veza ljubavi kojom su povezani svi članovi hrišćanske porodice.

Praznik Materice se u novije vrijeme proslavlja i pri hramovima, naročito po gradovima. Žene u dogovoru sa sveštenikom pripreme prigodan program u kome učestvuju djeca sa prikladnim recitacijama i pjevanjem, a onda djeca vezuju prisutne žene. One se “driješe” poklonima i pripremljenim paketićima, knjigama, krstićima…

Negdje se organizuje posjeta bolnici, naročito dječijim odjeljenjima, gdje se djeci nose pokloni, što daje ovom prazniku puni hrišćanski smisao.

Nastavi čitati

Aktuelno