Preporuka je da dio štednje uvijek bude dostupan za hitne situacije, a da se ostatak pametno investira. Štednja, u svojoj osnovi, nije samo radnja već način razmišljanja i odnos prema novcu.

Suština je u tome da mi upravljamo novcem, a ne obrnuto. Finansijski stručnjak Dušan Uzelac naglašava da bi svaka osoba trebalo da ima finansijsku rezervu dovoljnu za pokrivanje troškova života u trajanju od dva do pet mjeseci, u slučaju nepredviđenih situacija.

Takva sigurnosna mreža pruža slobodu, omogućava da promijenite posao, izbjegnete zaduživanje ili jednostavno sačuvate mir ukoliko dođe do krize. Štednja nije ograničenje, već oslobođenje. Ona vas štiti od finansijskih stresova i daje vam mogućnost da sami birate svoj ritam života. Na primjer, ako imate stambeni kredit, štednja vam može pomoći da bez straha promijenite posao i izbjegnete finansijski pritisak dok ne pronađete novi izvor prihoda – objašnjava Uzelac.

– Inflacija i rast cijena postepeno umanjuju kupovnu moć novca, pa je važno da štednja ne stoji neiskorišćena, već da se plasira u investicije koje čuvaju njenu vrijednost – dodaje on.

Preporuka je da dio štednje uvijek bude dostupan za hitne situacije, dok se ostatak uloži u vidu investicija koje mogu donijeti prinos i zaštititi novac od inflacije.

Gdje i kako ulagati?
Uzelac ističe da su investicije lična stvar, neko vjeruje bankama, neko ulaže u zlato, drugi u nekretnine, berzu ili investicione fondove. Nivo sigurnosti, kaže, zavisi od toga koliko je osoba spremna da prihvati rizik.

– Najsigurnija investicija je ona koju razumijete. Ako vas ulaganje čini nervoznim ili ne spavate mirno zbog njega, to nije prava opcija za vas. Kao što vožnju čamcem drugačije doživljava plivač i neplivač, tako i svako drugačije doživljava rizik. Najbolje je kada imate osjećaj kontrole nad svojim novcem. Biznis je najisplativiji vid ulaganja, ali pošto nisu svi preduzetnici, logično je novac povjeriti onima koji jesu bankama, fondovima ili projektima koji stvaraju profit – objašnjava stručnjak.

Strah od investiranja
Iako mnogi građani zaziru od ulaganja, investiranje ne mora biti opasno ni nepredvidivo. Danas su dostupni različiti oblici ulaganja, od investicionih fondova i berze, do kolektivnih projekata u oblasti nekretnina i proizvodnje.

– Takvi modeli sve su popularniji i kod nas. Na primjer, projekat Investiram na kvadrat omogućava građanima da ulože u jedan, nekoliko kvadrata ili cijeli stan. U okviru tog projekta oko 500 ljudi zajednički finansira izgradnju stambene zgrade i kasnije deli profit. To je oblik kolektivnog investiranja koji postaje sve zastupljeniji – navodi Uzelac.

Tradicionalna Nedjelja štednje, koja se obilježava krajem oktobra, nekada je bila vreme kada su banke nudile visoke kamate i privlačne ponude. Danas to više nije slučaj, period visokih kamata je iza nas, a banke više nemaju potrebu da se bore za depozite klijenata.

– Ako kamata na štednju ne može da prati inflaciju, vi zapravo ne napredujete, samo stojite u mestu. Banka može biti opcija samo ako ne znate gdje da usmjerite novac – kaže Uzelac, prenosi Mondo.

U Srbiji su trenutno dinarske štednje nešto isplativije jer nude više kamate i oslobođene su poreza. Na primjer, na štednju od 100.000 dinara možete godišnje zaraditi oko 4.000 dinara bez oporezivanja. Kod devizne štednje, situacija je drugačija, ako položite 1.000 evra, banka će vam za godinu dana isplatiti oko 40 evra kamate, ali će se na taj iznos obračunati porez od 15%.