Connect with us

Društvo

EKOLOŠKA KATASTROFA: Nakon zatvaranja rudnika u Bistrici ostale razorene njive i šume

Eksploatacija uglja lignita na lokalitetu Bistrica kod Prijedora je okončana, a iza bagera i ostale mašinerije “Drvo-exporta” iz Teslića ostale su razorene poljoprivredne površine, klizišta i pustoš koju stanovnici nazivaju ekološkom katastrofom.

Mještani ovog sela koji se više od dvije godine bore protiv iskopavanja uglja na 300 metara udaljenog od njihovih kuća, kažu da je stanje nakon odlaska mehanizacije katastrofalno, jer su se već nakon prvih kiša pokrenula klizišta i stvorilo veliko blato.

Nekadašnje njive i šume raskopane za potrebe eksploatacije uglja pokrivene su zemljom, ali ona nije riješila ništa, jer je obližnji potok već počeo da je odnosi.

U video materijalima koji su snimljeni iznad nekadašnjeg rudnika u ovom selu vidi se sva šteta nanesena eksploatacijom uglja.

Blato do koljena
Mještanin Zoran Ninić, jedan od najglasnijih boraca protiv otvaranja rudnika u nekada nedirnutoj prirodi na Kozari, kaže da je u pokušaju da napravi snimke trenutnog stanja u ovom selu ostao bez čizama koje mu je progutalo blato.

– To najbolje ilustruje stanje u našem selu. Dok smo pokušavali da snimimo, upao sam u blato i nisam mogao drugačije da izađem nego da ostavim čizme. Stanje je katastrofalno. Tačno je, nema više kopanja u rudniku, a navukli su sloj zemlje da ga pokriju. Nije to ni blizu rekultivacije, ali jesu nešto poravnali – priča Ninić za Kapital.

Kaže da je kopanje okončano i da više u selu nema nijedne mašine niti vage za ugalj. Dignut je šljunak tamo gdje je bio pristupni put za mehanizaciju, a nasuta je zemlja.

– Povađene su i cijevi koje su postavili za potok. Gore iznad potoka, ima neka njiva, tu su i dalje ostale velike hrpe zemlje. Vjerovatno će tako i ostati. Ovo što su sad poravnali i navukli zemlju već se osipa, kreću klizišta i nose puno zemlje kroz potok – priča Ninić.

Klječanin: Mnogo je ljepše nego što je izgledalo
Kraj rudnika koji je otvoren samo na dvije godine potvrdio je za Kapital predstavnik ove kompanije Srđan Klječanin Rufi, koji je rekao da su tamo iskopali šta su imali. Međutim, on tvrdi da je zemljište vraćeno u prvobitno stanje.

– Mi smo sa rudnikom Bistrica sve završili i zemljište je vraćeno u prvobitno stanje. Mnogo je ljepše nego što je izgledalo. Tako je već duže vrijeme. Mi smo to završili i mislim da smo čak i dobili od Ministarstva energetike i rudarstva rješenje da je zatvoren rudnik – rekao je Klječanin.

Objašnjava da je zahtjev za zatvaranje rudnika odavno predat, da su izlazile komisije na teren i da je ostalo možda samo da se zatvori papirologija.

Inače, “Drvo-export” je u maju 2023. godine podnio Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS zahtjev za prethodnu procjenu uticaja na životnu sredinu za projekat eksploatacije uglja lignita na ležištu Bistrica na 9,5 hektara površine na kojoj je već osam mjeseci izvodio radove.

Nema nulte situacije
Takozvana nulta situacija, stanje prije početka kopanja nikada nije utvrđeno, jer je kopanje počelo mnogo ranije nego što je najavljeno i prije dobijanja koncesije, ali su vlasti i inspekcije ignorisale sve pozive, proteste i tužbe mještana, pa i odluku Skupštine grada Prijedora da se obustavi kopanje.

Inspekcije tako nisu primjećivale ogromne hrpe uglja i jalovine na lokalitetu Bistrica, a policija je obezbjeđivala prolaz kamionima natovarenim ugljem i sklanjala građane koji su mjesecima protestovali.

U oktobru 2024. godine Okružni sud u Banjaluci poništio je tu ekološku dozvolu po tužbi Centra za životnu sredinu i oko 30 mještana. Pred sudom je dokazano da ekološka dozvola Ministarstva za građevinarstvo, prostorno uređenje i ekologiju Republike Srpske izdata u januaru te godine nikako nije mogla da bude zakonita, zato što je potpisana punih osam mjeseci nakon što je počela eksploatacija.

Sud je prihvatio službeni navod da se sa radovima i eksploatacijom počelo prije nego što je podnesen zahtjev za izdavanje ekološke dozvole i prije nego što je data koncesija.

Ovaj ugovor zaključen je u septembru 2023. godine, osam mjeseci nakon što je počela eksploatacija uglja. Ministarstvo energetike i rudarstvo odobrilo je tada upotrebu rudarskog objekta na ležištu “Bistrica” da eksploatišu ugalj u komercijalne svrhe i da uplaćuju koncesionu naknadu za eksploataciju u visini od 2,6 KM po toni eksploatisanog uglja.

U Bukovoj Kosi iskopavanje još nije gotovo
Ništa bolja situacija nije ni u Bukovoj Kosi, udaljenoj nekoliko kilometara od Bistrice, na kojoj iskopavanja još uvijek traju, ali je razmjera katastrofe gotovo ista. Aktivista Miroslav Stakić kaže da je na lokalitetu Veliko Palančište sve razvaljeno i u haosu, a nedavne kiše su pokrenule klizišta.

– Pokušali su da saniraju pokrenuto klizište, umili su to i malo zatrpali neravnine nastale od klizanja zemlje. Međutim, nije pomoglo. Mogu sa sigurnošću da kažem da će posljedica i problema biti u narednih 20 godina. Što se tiče samog rudnika na Bukovoj Kosi, mislim da im je iskopavanje na minimumu, ali je fokus na utovaru u kamione koji idu prema Obrenovcu. Depoe koje su napravili ne mogu isprazniti ni za tri četiri mjeseca – kaže Stakić.

Related Topics:

Društvo

POZNATOM DOKTORU NAJVEĆE PRIZNANJE! Vlada odlučila – Institut „Zotović“ zvanično mijenja ime u „Prof. dr Goran Talić“!

Institut za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i ortopedsku hirurgiju „Dr Miroslav Zotović“ u Banjaluci ubuduće se nositi ime po preminulom doktoru Goranu Taliću, saopšteno je iz Vlade Republike Srpske.

Vlada Republike Srpske, s ciljem odavanja počasti prof. dr Goranu Taliću, koji je dao izuzetan doprinos razvoju i unapređenju zdravstvene zaštite u Republici Srpskoj, donijela je Odluku o promjeni naziva JZU Instituta za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i ortopedsku hirurgiju „Dr Miroslav Zotović“ Banja Luka u JZU Institut za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i ortopedsku hirurgiju „Prof. dr Goran Talić“ Banja Luka.

Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske i Institut zaduženi su da odmah preduzmu dalje aktivnosti na realizaciji promjene naziva ove zdravstvene ustanove, saopšteno je iz Vlade Srpske.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Nakon hladnog jutra, moguća slaba kiša

U Republici Srpskoj i FBiH će, nakon vedrog i hladnog jutra, biti pretežno sunčano vrijeme.

Ujutru će na jugozapadu i u višim predjelima biti slabog mraza, a oko rijeka i po kotlinama prolazne magle, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Tokom dana će na istoku doći do naoblačenja, mjestimično je moguća vrlo slaba kiša, dok će uveče u većini krajeva biti pretežno oblačno, ali bez padavina.

Duvaće slab, promjenljiv ili vjetar sjevernih smjerova, a u Hercegovini tokom jutra umjerena do pojačana bura.

Minimalna temperatura vazduha biće od minus jedan do pet, na jugu do osam stepeni, u višim predjelima od minus tri, a maksimalna od 15 na istoku do 22 na sjeveru i zapadu, u višim predjelima od 12 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

STRUJA U BIH PREJEFTINA? Stručnjak poručuje: “Poskupljenje neminovno”

Električna energija u BiH moraće poskupjeti kako bi se obezbijedio novac za održavanje i modernizaciju elektroenergetskog sistema, smatra Zijad Bajramović, predsjednik BH Komiteta CIGRE, koji upozorava da država istovremeno mora zaštititi građane koji ne mogu podnijeti veće račune.

Prema njegovim riječima, elektroenergetski sektor suočava se s ozbiljnim problemima, od nedovoljnih ulaganja u mrežu do sve većeg broja solarnih i vjetroelektrana, čiju proizvodnju postojeća infrastruktura neće moći neograničeno prihvatati.

Posebno upozorava da su za modernizaciju distributivne mreže u naredne tri godine potrebne oko tri milijarde KM.

Zašto Bajramović smatra da struja mora poskupjeti?

Bajramović je u razgovoru za BHRT ocijenio da je cijena električne energije za domaćinstva i dalje preniska u odnosu na troškove proizvodnje, nabavke i prenosa.

“Cijena električne energije za javnu potrošnju i dalje je preniska”, rekao je Bajramović.

Smatra da sadašnji način formiranja cijena ne obezbjeđuje dovoljno novca za održavanje postojeće infrastrukture, a posebno ne za ulaganja koja će biti potrebna u narednim godinama.

“Po meni je to neminovnost”, rekao je govoreći o korekciji cijena električne energije.

Ipak, naglašava da poskupljenje ne smije pasti na teret građana koji već teško plaćaju račune.

“Nadležna ministarstva i vlade moraju voditi računa o tome da zaštite ugrožene kupce, između ostalog i kroz određene sisteme beneficija”, poručio je.

Njegove izjave predstavljaju stručnu procjenu, a ne najavu konkretne odluke nadležnih institucija o novim cijenama struje.

Za elektroenergetsku mrežu potrebne tri milijarde KM

Jedan od najvećih problema jeste stanje prenosne i distributivne mreže.

Prema procjenama koje je iznio Bajramović, u naredne četiri godine BiH bi godišnje mogla dobijati između 500 i 600 megavata novih kapaciteta iz obnovljivih izvora energije.

Međutim, pitanje je može li postojeća mreža prihvatiti toliku proizvodnju.

“Mislim da elektroenergetska mreža, ni prenosna ni distributivna, nisu u potpunosti spremne da prihvate te nove količine”, upozorio je Bajramović.

Na mrežu je već priključeno oko 1.600 megavata varijabilnih obnovljivih izvora, dok su, prema njegovim riječima, granične vrijednosti prenosne mreže približno 2.000 megavata.

To znači da bi dalji rast proizvodnje iz solarnih i vjetroelektrana mogao predstavljati ozbiljan izazov ukoliko se na vrijeme ne izgrade novi kapaciteti za prenos i distribuciju električne energije.

Za modernizaciju distributivne mreže, prema procjenama koje je naveo, u naredne tri godine potrebno je oko tri milijarde KM.

BiH više nije siguran izvoznik struje

Bajramović upozorava i na promjene u proizvodnji električne energije.

Bosna i Hercegovina, koja je godinama imala značajnu ulogu izvoznika, sada se suočava s periodima u kojima domaće elektroprivrede moraju uvoziti struju.

Kao jedan od uzroka navodi izostanak odgovarajuće razvojne politike, ali i probleme u rudnicima i proizvodnji uglja.

Smatra da je potrebno realnije uskladiti cijene uglja i električne energije s troškovima proizvodnje, uz zaštitu položaja rudara.

Istovremeno, ulaganja ne mogu biti usmjerena samo na nove elektrane.

Potrebni su novi dalekovodi, modernizacija distributivnih sistema, baterijska skladišta energije i tehnologije koje će omogućiti stabilno snabdijevanje i kada proizvodnja iz obnovljivih izvora varira.

Nedostaje i radnika

Pored novca i infrastrukture, sve veći problem predstavlja nedostatak stručnog kadra.

“Mislim da stručne snage, inženjera, tehničara i majstora, imamo sve manje i da i s tim možemo doći u problem u Bosni i Hercegovini”, rekao je Bajramović.

Dodatni pritisak na elektroenergetski sektor donose evropska pravila o emisijama ugljen-dioksida, uključujući mehanizam CBAM, koji utiče na uslove plasmana određenih proizvoda na tržište Evropske unije.

Dugoročno, BiH će morati da smanjuje oslanjanje na termoelektrane i razvija zamjenske proizvodne kapacitete, ali Bajramović upozorava da se takva promjena mora planirati zajedno s razvojem mreže.

Šta će biti ako se ulaganja nastave odgađati?

O izazovima energetskog sektora biće riječi i na petom savjetovanju BH Komiteta CIGRE u Mostaru, na kojem je najavljeno oko 80 stručnih radova i više od 300 učesnika.

Među temama su obnovljivi izvori energije, pametne mreže, baterijski sistemi i energetska tranzicija.

Bajramović smatra da BiH ima stručni i razvojni potencijal za modernizaciju, ali da je neophodno da nadležni konačno počnu s ulaganjima.

“Mislim da Bosna i Hercegovina ima kapacitet, samo treba krenuti u pravcu razvoja koji su stručnjaci postavili”, zaključio je.

Nastavi čitati

Aktuelno