Connect with us

Društvo

ZANIMA VAS KOLIKE SU PLATE U EU! Evo detaljnih brojki

Već decenijama mnogo mladih ljudi sa prostora Balkana napušta svoje domovine “trbuhom za kruhom”, tražeći bolje plate i sigurniju budućnost u zemljama poput Nemačke, Švedske, Austrije, ili onih na dalekim kontinentima. Privučeni mogućnošću viših primanja i uređenijeg sistema rada, brojni radnici, posebno mlađe generacije, odlučili su da započnu novi život u inostranstvu. U poslednje vreme sve se češće govori o tome da ekonomske krize i inflacija sve snažnije pogađaju i one države koje su, posebno za ljude sa Balkana, donedavno bile simbol stabilnosti i prosperiteta.

Jedan Hrvat je na društvenoj mreži Redit objavio nekoliko oglasa za poslove u zemljama poput Nemačke, Švajcarske, Danske, Holandije i Irske, kako bi se ljudi iz prve ruke uverili kolike su plate za određena zanimanja. – Za sve one koji razmišljaju o preseljenju iz Hrvatske. Malo sam istraživao po internetu, pa evo nekih oglasa – napisao je.

Pažnju su posebno privukli oglasi za posao medicinska sestra/tehničar u Švajcarskoj, gde je navedena plata od 5.500 do 7.000 evra. U drugom oglasu za isto radno mesto istaknuta je plata od 6.500 do 8.500 evra.

Za posao fizioterapeuta je ponuđena plata od 5.000 do 7.000 evra.

Plata dostavljača paketa za Amazon u Nemačkoj iznosi između 2.100 i 2.300 evra, dok skladištar u mestu Uberlingen zarađuje 2.100 evra uz rad od 40 sati nedeljno u dve smene, a nudi se i besplatan smeštaj u dvokrevetnoj sobi.

Plata električara u Danskoj do 5.500 evra

U jednom od oglasa navedeno je da se u Nemačkoj hitno traže automehaničari. Znanje jezika nije uslov, a plata je 3.000 evra. Reč je o gradu Furt, blizu Nirnberga. Kao prednosti se navode isplate prekovremenih sati i novčane nagrade za redovno dolazak na posao. U Holandiji traže radnike u PVC i ALU industriji sa platom od 2.400 do 2.600 evra. Nešto bliže Hrvatskoj, u Ljubljani, radnicima u proizvodnji nude 1.450 evra uz rad u četiri smene i regres.

Ko je električar i želi da radi u Danskoj mogao bi dobro da zaradi, jer je u oglasu za posao u okolini Kopenhagena navedena plata od 3.500 do 5.500 evra. Industrijski bravar u Belgiji može da zaradi 16 evra po satu, kao i konobarica u Irskoj, uz plaćen smeštaj. Plata vozača C kategorije u Irskoj, prema ovom oglasu, iznosi od 3.700 do 4.400 evra.

(Telegraf)

Related Topics:

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno