Bivši generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg ispričao je kako je telefonirao predsjedniku Ukrajine Volodimiru Zelenskom nakon početka rata u punom obimu 2022. godine.

Stoltenberg se prisjetio da nije mogao da razgovara sa Zelenskim tokom dva dana.

Kada su se konačno čuli, “taj telefonski razgovor bio je prilično težak”, dodao je bivši generalni sekretar NATO.

Djelimično, prisjeća se Stoltenberg, to je bio strah da će Zelenskog uskoro “uhvatiti ili ubiti”.

“Ali, osim toga, veći dio razgovora bio je posvećen zoni zabrane leta. On je želio zonu zabrane leta. A ja nisam mogao da mu to obezbijedim”, rekao je Stoltenberg.

NATO je ranije uvodio takve zone, kao kada je  zatvorio vazdušni prostor iznad Bosne i Hercegovine 90-ih godina, ili iznad sjevernog Iraka.

Stoltenberg je dodao da ne žali zbog takvog odgovora.

“Stvarnost je takva da sam od samog početka formulisao pristup NATO: podržavati Ukrajinu, ali ne učestvovati u sukobu”, naveo je on.

Stoltenberg se takođe prisjetio svog prvog susreta sa Zelenskim 2019. godine i priznao da ga je potcijenio.

“Bio mi je simpatičan, ali nisam mogao da zamislim da će postati vojni lider. Bio je neiskusan. Postavljao je najjednostavnija pitanja. Potpuno sam ga potcijenio”, rekao je bivši generalni sekretar NATO.

U istom intervjuu Stoltenberg je priznao da zapadni saveznici nisu Ukrajini na vrijeme i u dovoljnoj mjeri obezbijedili smrtonosno oružje.

Ranije je takođe govorio o tome kako je “ruska strana lagala predstavnike NATO prije nego što je došlo do ruske invazije u punom obimu na Ukrajinu”, prenosi Telegraf.

Španski premijer Pedro Sančes izjasnio se protiv povećanja odbrambenih izdataka zemalja Evropske unije na pet odsto BDP-a, kako to zahtijeva američki predsjednik Donald Tramp.

„Potrebno je djelovati diplomatski kako bismo 2035. godine imali Evropu koja nije naoružana do zuba, već ujedinjenu Evropu koja garantuje međunarodno pravo. Kakav svijet želimo da ostavimo svojoj djeci? Svijet u kojem odbrambeni budžeti iznose pet BDP-a?“ zapitao se španski premijer.

Istovremeno, Sančes je priznao da je u sadašnjim okolnostima i Španija primorana da poveća sopstvene izdatke za odbranu i bezbjednost.

Kako je rekao, to je korak ka jačanju evropske autonomije u oblasti odbrane.

Takođe je naglasio da Španija ostaje pouzdan partner NATO saveznika.

„Raspoređivanje španskih vojnika na istočnom krilu Evrope radi zaštite Bugarske, Rumunije, Litvanije i Estonije, koje su bile izložene Putinovom neoimperijalizmu, najbolji je dokaz da je Španija pouzdan partner, kako u okviru Alijanse, tako i u pogledu sopstvenih kapaciteta“, naveo je Sančes.

Portparolka izraelske vlade Šoš Bedrosijan ponovila je protivljenje Izraela raspoređivanju turskih vojnika u sastavu multinacionalnih snaga u Gazi, koje bi trebalo da preuzmu kontrolu od izraelskih oružanih snaga IDF.

Plan američkog predsjednika Donalda Trampa o okončanju rata predviđa da Međunarodne stabilizacione snage postepeno preuzmu kontrolu bezbjednosti u Gazi.

Ove snage tek treba da budu formirane, a mnoge zemlje pozivaju na to da one dobiju mandat od Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija.

Upitan ranije ovog mjeseca da komentariše izraelske primjedbe na turske snage u Gazi, američki ambasador u Turskoj Tom Barak izjavio je da će ta zemlja učestvovati u međunarodnim snagama.

Američki potpredsjednik Džej Di Vens je prošlog mjeseca kazao da bi Ankara igrala „konstruktivnu ulogu“, ali da Vašington neće Izraelu nametati bilo šta kada se radi o stranim trupama na njihovom tlu, podsjetio je „Tajms of Izrael“.