Kompanija Lidl, koja uskoro počinje s radom na tržištu Bosne i Hercegovine, kupila je svoje prvo zemljište u Lašvanskoj dolini.

“Prema potvrđenim informacijama, zemljište se nalazi na atraktivnoj lokaciji u opštini Travnik, u neposrednoj blizini skretanja za Novi Travnik (tzv. “Okuka”)”, prenosi portal viteski.ba.

Time ova lokacija, kako ističu, postaje idealna s aspekta saobraćajne povezanosti i pristupačnosti za buduće kupce iz više opština. Riječ je o parceli površine nešto većoj od 9.000 kvadratnih metara.

Prema neslužbenim informacijama, izgradnja trgovačkog centra na ovom lokalitetu mogla bi započeti uskoro, nakon što se dovrše sve administrativne i tehničke pripreme.

Očekuje se da će ovaj projekt u narednom periodu imati pozitivan učinak na lokalnu ekonomiju, a stanovnici Viteza, Travnika i Novog Travnika uskoro bi mogli dobiti još jednu modernu trgovačku destinaciju u svojoj blizini.

Ovom akvizicijom Lidl nastavlja dinamično širenje u Bosni i Hercegovini, gdje je već ranije najavio izgradnju svojih centara, na primjer u Zenici, Kaknju i Kiseljaku.

Njemačka kompanija je ljetos počela izgradnju objekta u Banjaluci.

U Banjaluci, prema od ranije dostupnim saznanjima, Lidl “mjerka” šest lokacija.

Iako je cijena pšenice na svjetskim berzama stabilna, a cijena brašna u Republici Srpskoj nepromijenjena više od godinu dana, iz pekarskog sektora stižu upozorenja da bi najavljeni rast minimalne plate mogao dovesti do poskupljenja hljeba i drugih pekarskih proizvoda.

Predstavnici pekarskih udruženja navode da troškovi rada čine značajan dio ukupnih rashoda te da će svako povećanje minimalne plate uticati na formiranje konačnih cijena proizvoda.

Proizvođač

Saša Trivić, potpredsjednik  Udruženja unije poslodavaca Republike Srpske i vlasnik pekarskoslastičarskog društva “Krajina klas”, kazao je za “Nezavisne novine” da su cijene brašna stabilne i nema najava da bi moglo doći do skoka cijena.

“Ali rast minimalca, koji je 10 odsto, sigurno će proizvesti više cijene hljeba, jer  sama statistika kaže da je učešće radne snage u proizvodnji oko 35 odsto. Tako da se zbog 10 odsto rasta minimalne plate očekuje da hljeb pokupi za oko 10 feninga”, kazao je Trivić.

Mlinari

Radenko Pelemiš, predsjednik Udruženja mlinara i pekara regije Bijeljina, kazao  je za “Nezavisne novine” da se, što se tiče Semberije, cijene hljeba, ali i ostalih pekarskih proizvoda, nisu mijenjale od zadnjeg povećanja minimalne plate, a to je bilo u januaru ove godine.

“Kod nas su cijene hljeba od 1,8 do 2 KM za hljeb od 600 grama, dok kifle koštaju od 0,6 do 0,7 KM, ali ono što najviše utiče na cijene pekarskih proizvoda je radna snaga”, kazao je Pelemiš.

Kako je pojasnio, cijena brašna je stabilna.

Prema njegovim riječima, poslodavcima iz ove oblasti najveći problem predstavlja radna snaga.

“Mi ćemo nastojati  da ne podižemo cijene naših proizvoda, jer znamo da naši sugrađani nemaju neki zavidan standard života”, kazao je Pelemiš i istakao, ukoliko dođe do poskupljenja, da to neće biti preveliko.

Zoran Kos, predsjednik Udruženja mlinara Republike Srpske, kazao je da se cijena pšenice nije mijenjala te da je cijena u Srbiji oko 180 evra po toni, odakle Republika Srpska najviše uvozi.

“U Mađarskoj je ta cijena od 200 do 240 evra po toni”, kazao  je Kos i dodaje da vreća brašna od 25 kilograma košta od 18 do 28 maraka, zavisno od proizvođača i tipa brašna.

“Pšenice je ove godine imala veoma dobar rod, tako da nema razloga da dolazi do skoka cijena, sigurno je da će ove cijene biti do naredne žetve”, kazao je Kos.

Podsjetimo, krajem oktobra je Danijel Egić, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske, rekao da će najniža neto plata od naredne godine za nekvalifikovane radnike iznositi 1.000 KM.

“Najniža neto plata za one sa trogodišnjom srednjom stručnom spremom iznosiće 1.050 KM, četvorogodišnja srednja stručna sprema 1.100 KM, za višu stručnu spremu iznosiće 1.350 KM, dok je najniža plata za visoku stručnu spremu predviđena u iznosu od 1.450 KM”, rekao je Egić.

Istakao je da je dogovoreno da za dvije najniže minimalne plate, od 1.000 i 1.050 KM, poslodavci prilikom isplata plata imaju olakšice od 50 KM, na koje neće plaćati poreze i doprinose.

Ekonomisti

Milenko Stanić, ekonomista, kazao je ranije  za “Nezavisne novine” da će podizanje minimalne plate imati brojne negativne posljedice.

“Prvo će to značajno povećati troškove proizvodnje, tako da možemo očekivati rast cijena”, kazao je Stanić.

Dodao je da, što se tiče firmi koje su izvozno orijentisane, sigurno je da će to ugroziti njihovo poslovanje, gdje će, kako kaže, imati gubitak tržišta, ali i posla.

“A vjerovatno će to uticati i na smanjenje broja zaposlenih radnika”, kazao je Stanić i dodao da će se i dio firmi u Republici Srpskoj sigurno zatvoriti.

“Sami radnici neće mnogo dobiti povećanjem, jer će izgubiti dio prihoda kupujući skuplju robu i usluge”, kazao je tada  Stanić, pišu Nezavisne novine.

U 2024. godini u Republici Srpskoj sklopljeno je 5.096 brakova, što je u odnosu na prethodnu godinu za 375 brakova manje, a razvedeno je 868 brakova.

Najveći broj razvedenih brakova zabilježen je u Gradu Banjaluka 158, Bijeljini 107, Prijedoru 96.

Građani krivca uglavnom nalaze u modernom dobu i poručuju da je potrebno više tolerancije. “Taj mladi svijet nije, recimo, kao ja kad sam bio mlađi, sve se okrenulo naopako”,

“Zabavljaju se dugo i vole se i čim se uzmu odmah razvod. Pa šta je radilo do sada da nije znalo sve te godine da nije za tu osobu”,

“Jedno mora da popusti, to je održavanje braka”,

“Samo tolerancija, ljubav bude i prođe”, uvjereni su građani.

U Republici Srpskoj uočava se sve veće približavanje zapadnoevropskom posmatranju brakova, koji se odlikuje sve kasnijim ulaskom u bračnu zajednicu i odgađanjem braka, što dovodi do smanjenog nataliteta i pojave sve češćeg negativnog prirodnog priraštaja. I sociolozi kao jedan od razlog nalaze u modernom dobu.

“Čini mi se da savremeni svijet i savremeni način života upravo to nameće, konstantno neko takmičenje, konstantno neko upoređivanje sa nekim, prosto mislim da su društvene mreže ušle u bračnu zajednicu i te privatne živote i mi se stalno upoređujemo sa nekim ljudima.”, kaže sociolog Vladimir Vasić, navodi ATV.

Za uspješnu bračnu zajednicu potrebno je više ljubavi, odricanja i komunikacije.

“Onog momenta kada dođe do prekida komunikacije, onog momenta kad dođe do nesposobnosti komuniciranja dvoje ljudi u braku, muškarca i žene, činjenica je da dolazi do zahlađenja njihovih međuljudskih odnosa i do ne htijenja rješavanja određenih problema koje imaju u zajednici”, objašnjava Vasić.

Izazov pred svima je isti, kako održati bračnu zajednicu. Neki jedno uz drugo ostaju godinama, dok drugi ne izdrže ni godinu dana zajedničkog života. Brak, čini se sve češće prestaje biti obaveza i postaje izbor koji traje dok postoji uzajamno poštovanje i razumijevanje.