Connect with us

Politika

NOVI “VIADUKTI” PRIJETE BIH: U ime stranih investitora oštećenih u Srpskoj, advokati Bubić i Baroš traže milione KM ‘mirnim putem’

Savjet ministara BiH na prijedlog Pravobranilaštva BiH danas bi trebalo imenovati dva pregovaračka tima ‘mirno rješavanje’ dva spora koja su nastala zbog grešaka vlasti u Republici Srpskoj, a sada strani investitori hoće da te greške režima u Republici Srpskoj naplate od države BiH.

Situacija je slična kao s ‘Viaductom’ aferom koja je mjesecima prijetila budžetu i imovini BiH, a u konačnici je odlukom visokog predstavnika u BiH 120 miliona KM izdvojeno s računa od akciza čiji je dio namijenjen Republici Srpskoj, ali u suštini sve je to javni novac građana ove zemlje koji je otišao u nepovrat, a niko ni danas ne zna kome tačno i zbog čega.

Advokati su isti oni koji su dobili tužbu protiv BiH u slučaju Viaduct

Jedino što se zna i što je dokazano da je za gubitak tog novca bila odgovorna Vlada Republike Srpske koju su činili SNSD kadrovi , ali zbog činjenice da strani investitori ne mogu tužiti entitet nego državu , na udaru se našla BiH.

Sada su pred BiH dva nova slučaja, ‘teška’ takođe stotine miliona KM kroz koje domaći advokati za slovenske, srpske i hrvatske investitore koji su poslovali u Republici Srpskoj i tamo su navodno oštećeni, pregovorima s bh. vlastima pokušavaju dobiti odštetu od države BiH.

Zanimljivo je da u jednom sporu strane investitore zastupa Goran Bubić, advokat poznat kao pravni zastupnik Milorada Dodika, a u drugom sporu navodno oštećene strane investitore zastupa Advokatska kancelarija ‘Baroš & Partners’.

Znači, ista ona koja je zastupala vlasnike ‘Viaducta’.

Sada je BiH ponovo u opasnosti od gubitka desetina miliona i advokati stranih investitora prijete BiH, da ako se ne nađe mirno rješenje da će pokrenuti arbitražne sporove pred International Centre for Settlement of Investment Disputes (ICSID) pred kojim je i ‘Viaduct’ dobio tužbu protiv BiH.

Jasno je da su i strani investitori i advokati koji ih zastupaju kroz aferu ‘Viaduct’ vidjeli svoju šansu da sve poslove koje su pravili s režimom u Republici Srpskoj i gdje su navodno oštećeni, sada naplate od države BiH.

Pojednostavljeno ‘rađaju’ se novi ‘viaducti’ o čemu je Raport već pisao.

Spor koji zastupa advokatska kancelarija ‘Baroš &Partners’, odnosi na privredno društvo Kermas Energija d.o.o. Zagreb. Riječ je o postupku protiv BiH koji se odnosi na Vjetropark Trusina na području Nevesinja u Republici Srpskoj. Visina spora je čak 102.056.122.00 evra!

U ovom predmetu radi se o tome da je firma Kermas Energija d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu vlasnik 97 posto udjela u privrednom društvu Eol Prvi d.o.o. sa sjedištem u Nevesinju, te je Eol 19. oktobra 2012. godine sa Vladom Republike Srpske zaključio Ugovor o koncesiji za izgradnju i korištenje parka vjetrenjača na lokaciji Trusina, na području Nevesinja.

Nakon zaključenja osnovnog ugovora, ugovorne strane su zaključili i tri aneksa ugovora. Vlada Republike Srpske, kao davalac koncesije je 2019. godine jednostrano raskinula zaključeni Ugovor o koncesiji i na taj način onemogućila izgradnju i korištenje Vjetroparka Trusina.

Kako su na svojoj internetskoj stranici naveli iz advokatske kancelarije koja zastupa i Viaduct i ovu zagrebačku kompaniju, koncesionar je od samog početka svoje aktivnosti usmjerio na ostvarivanje prava na poticaj, odnosno na prodaju proizvedene električne energije po garantovanoj otkupnoj cijeni.

S tim ciljem je, navodi se dalje, predvidio i izgradnju pet proizvodnih postrojenja po 9,9 MW, kako bi svako moglo da ostvari pravo na poticaj.

Kermas tvrdi da im je u RS nanijeta šteta od 102 miliona eura

Međutim, tvrde da je Narodna skupština Republike Srpske po hitnom postupku izmijenila Zakon o obnovljivim izvorima energije kojima je ukinut poticaj, odnosno pravo na garantovanu otkupnu cijenu za električnu energiju proizvedenu iz energije vjetra, dok je Vlada Republike Srpske raskinula zaključeni Ugovor o koncesiji sa obrazloženjem da nije dostavljena bankarska garancija za dobro izvršenje posla od koncesionara.

Sada Kermas Energija potražuje povrat, kako tvrde, nezakonito oduzete koncesije ili isplatu novčanog iznosa od oko 102 miliona evra.

U ovom slučaju, ranije je bilo govora o mogućem sporazumu između Vlade Republike Srpske i zagrebačke kompanije.

Ono što je veoma interesantno je to da je početkom ove godine uhapšen, pa ubrzo i pušten bivši ministar energetike i rudarstva RS Željko Kovačević.

Mediji u Republici Srpskoj tada su objavili su da je Kovačević osumnjičen zbog aneksa koje je potpisao sa firmom koja je trebala da izgradi vjetropark Trusina.

No, još zanimljivije je da je uhapšeni Kovačević, kao kadar SNSD-a bio ministar u Vladi Željke Cvijanović i sigurno je i ona morala znati za te anekse.

Sada se pokreće ‘mirno rješenje spora’, a još se ne zna šta tačno traži investitor iz Hrvatske od države BiH, a Savjet ministara BiH, niti Pravobranilaštvo BiH o tome nisu obavijestili javnost.

Bubić za svoje klijente naplaćuje štete u Rudom

Drugi predmet, u kojem advokat Goran Bubić zastupa Lenarta Skoka i Blaža Banjca, državljane Slovenije, te Osmana Ćelovića, Adisa Ćelovića i Milutina Dobrilovića iz Srbije, a svi su povezani i vlasnici kapitala u kompaniji „Poliester Grupa“ d.o.o. Priboj u Srbiji odnosi se na spor u Rudom.

Bubić tvrdi da je srpska kompanija stvarni vlasnik nekoliko povezanih fabrika u Rudom, uključujući i „Rudoplast“.

On navodi da su Vlada Republike Srpske i opština Rudo “protivpravno oduzeli nekretnine“ koje su, navodno, u vlasništvu „Poliester Grupe“ još od prije rata.

Time je, tvrdi, njegovim klijentima nanesena velika šteta. Sudovi u Republici Srpskoj već su odlučivali o ovim tvrdnjama i presudili da investitori nisu u pravu.

Sada isti investitori pokušavaju naplatiti svoje zahtjeve od države BiH. Prvo nude “mirno rješenje“. Ako ne uspiju, prijete tužbom protiv BiH u skladu sa sporazumima koje država ima sa Slovenijom i Srbijom, o čemu je Raport već pisao.

U dokumentu koji je Raport ranije objavio, Bubić traži od državnih institucija da zaštite njegove klijente „od proizvoljnih postupaka“.

Bubić tvrdi da ima dokaze da su njegovi klijenti oštećeni jer im je imovina u Rudom oduzeta 2021. godine. Od BiH sada traže da se „uspostavi raniji imovinsko-pravni status nepokretnosti“. Ako im RS ne vrati posjed, zahtijevaju isplatu vrijednosti lokacije i trogodišnje dobiti.

U zahtjevu je uračunato i obeštećenje od države BiH za plaćene usluge obezbjeđenja firme „Rudoplast“ u zadnje tri godine.

Ako RS zadrži imovinu za koju su očigledno sudovi u tom entitetu utvrdili da ne pripada investitorima koje zastupa Bubić, on u ime svojih klijenata traži da BiH isplati “pravično obeštećenje koje ne može biti manje od tržišne vrijednosti lokaliteta“.

Takođe zahtijevaju trogodišnju dobit privrednih društava za koje tvrdi da su u vlasništvu njegovih klijenata i ako BiH ne prihvati ove zahtjeve kroz “mirno rješavanje spora“, prijete tužbom i potraživanjem mnogo većih iznosa.

“Ovi prijedlozi dati su samo za slučaj prijateljskog razrješenja i prije bilo kakvog arbitražnog postupka pred ad hoc ili stalnim arbitražom prema sporazumima BiH sa Slovenijom i Srbijom. U slučaju arbitražnog postupka tražiće se cjelokupna šteta po svim osnovama’, navodi se u aktu koji potpisuje advokat Goran Bubić,a po kojem su postupili Pravobranilaštvo BiH i Savjet ministara BiH.

Pomno pratiti rad Pravobranilaštva i pregovaračkih timova

Postavlja se pitanje zašto se o ovom slučaju šutjelo i zašto Pravobranilaštvo BiH nije o tome obavijestilo Komisiju za borbu protiv korupcije u Predstavničkom domu PSBiH. Državne pravobraniteljice već su više puta odgovarale na pitanja o “Viaductu“ i drugim arbitražama. pred tom komisijom,a ovaj slučaj iako su tada znale za njega nisu spomenule.

Takođe, slučaj s vjetroparkom Trusina u Nevesinju, pravobraniteljice Parvobranilaštva BiH Jelena Cvijetić, Magdalena Papić i Almina Pilav samo su šturo spomenule u prošlogodišnjem izvještaju o radu .

Zbog misterije kojom su obavijeni arbitražni sporovi protiv BiH i najavljena ‘mirna rješavanja sporova’ s BiH koja nije nikome u ovim slučajevima napravila štetu ali joj prijeti šteta, alarm su svima u BiH da bi u ovom slučaju trebali pažljivo i pomno pratiti rad Pravobranilaštva BiH i pregovaračkih timova koje će formirati Vijeće ministara BiH da se insistira na transparentnosti i javnosti njihovog rada u ovim slučajevima koji su već izazvali sumnju.

Sigurno je da do ovih situacija dovodi i nove sporove ohrabruje i inertnost Tužilaštva BiH koje se do sada nije obaziralo ni na izvještaje Komisije za borbu protiv korupcije Predstavničkog doma PSBiH koja je ukazivala i na sumnje u aferi ‘Viaduct’ i druge brojne slučajeve , ali nijedan nije dobio sudski epilog.

Zato niko iz SNSD-ovih kadrova u vlasti u Republici Srpskoj koji su doveli u opasnost novac države BiH i Republike Srpske svojim postupcima i malverzacijama nije odgovarao za to. Vjerovatno i neće sve dok je na čelu Tužilaštva BiH Milanko Kajganić koji očigledno ima sklonost da ne provodi istrage protiv zvaničnika iz SNSD-a. Ili ako ih i pokrene još brže ih obustavi.

Related Topics:

Politika

DA LI “TROJKA” U FBIH JOŠ POSTOJI i koliko je SDP blizu vlasti sa SDA?

Ako je suditi po izjavama pojedinaca i medijskim napisima, koalicija SDA i SDP-a već je dogovorena, međutim u ovom trenutku to je još daleko, i razgovori na tu temu tek treba da počnu.

Navodi pojedinih medija da je Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a, svojim koalicionim partnerima Elmedinu Konakoviću, predsjedniku NiP-a, i Sabini Ćudić, predsjednici Naše stranke, rekao da “trojka”, odnosno koalicija ove tri stranke, više ne postoji, su demantovani. Ali, zanimljivo, još niko od zvaničnika “trojke” i SDA nije eksplicitno ni potvrdio ni demantovao da će vlast formirati SDA i SDP.

“Što se tiče sudbine ‘trojke’ nakon izbora, ona za sada ostaje zajedno. Koalicija SDA – SDP matematički je vrlo moguća. Ali ‘trojka’ ostaje, a u kojem obliku – to ćemo vidjeti”, rekao je Konaković, dodajući da bi koalicija SDA i SDP bila matematički i institucionalno najstabilnija koalicija probosanskih snaga.

On je rekao i da oni (SDP i SDA) imaju puno pravo da naprave neki dogovor i da bi bilo važno da u tom dogovoru bude barem dio onoga što “smo mi napravili na početku ovog mandata”.

I sam Nikšić je demantovao da je rekao da “trojka” ne postoji, ali nije demantovao da se ide u pravcu vlasti sa SDA.

“Sudeći prema pojedinim medijskim napisima, neki su u naše ime već završili razgovore, podijelili funkcije, raskinuli saveze i formirali nove koalicije, a da mi koji bismo u svemu tome trebali učestvovati o tome očigledno nismo obaviješteni. Željno iščekujem da saznamo i šta smo sljedeće odlučili”, rekao je nedavno Nikšić.

On je naveo da će o narednim koracima razgovarati sa svojim partnerima i u okviru stranačkih organa, uvažavajući izborni rezultat i “potrebu da se osigura odgovorno i funkcionalno djelovanje vlasti”.

Prema nezvaničnim informacijama, razgovori o saradnji SDA i SDP-a tek treba da počnu. Tim povodom formiran je i pregovarački tim ispred SDA, a osim SDP-a, razgovaraće se i sa SBiH i DF-om.

Tim SDA čine visokopozicionirani članovi SDA, i to Mirsad Zaimović, Mirsad Mujić, Halid Genjac i Edin Ramić, a iz SDA je saopšteno i da je konstatovano da je SDA imala rast i da im taj rezultat daje pravo i obavezu da preuzmu odgovornost za vlast na svim nivoima.

Mediji u Federaciji BiH navode i da je sama SDA podijeljena oko toga sa kim treba praviti vlast. S jedne strane su oni koji se zalažu da to bude SDP, a drugi da to budu DF i SBiH, dok postoji i grupa onih koji su za to da se napravi najšira moguća koalicija bošnjačkih političkih partija.

Kada je riječ o potencijalnoj koaliciji SDP-a i SDA, dugogodišnji partneri SDP-a, u prvom redu NiP, kažu da nemaju ništa protiv te saradnje.

“Te su stranke potpuno politički odvojene u svojim ideologijama. Neka radi svaka stranka kako misli da treba da radi. Mi nismo ni u situaciji da možemo nešto posebno odlučivati. Predsjednik Konaković je rekao da se neće ljutiti ako SDP ode sa SDA”, rekao je Aljoša Čampara, delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH i poslanik u Skupštini Kantona Sarajevo.

Ono što je gotovo sigurno jeste da će uz SDA u vlast na nivou Bosne i Hercegovine ići SNSD i HDZ sa svojim partnerima i, po svemu sudeći, u finalne pregovore o vlasti ući će se tek nakon što SDA sa svojim potencijalnim partnerima dogovori koaliciju.

Nastavi čitati

Politika

DOVEDENI DO APSURDA: „Istok 2“ plaćen, a RiTE Ugljevik sada nema uglja – račun stiže građanima

Novi zastoj Termoelektrane Ugljevik bio je izvjestan, ali je u ovom trenutku potpuno neizvjesno kada će ponovo početi sa radom, poručio je predsjednik Opštinskog odbora Pokreta Sigurna Srpska Ugljevik Nikola Dakić.

Dakić ističe da posljedice ovakvog stanja ne trpe samo RiTE Ugljevik i njeni radnici, nego i cijeli elektroenergetski sistem i građani Ugljevika.

– Elektroprivreda Republike Srpske ostala je bez značajne proizvodnje električne energije, a Ugljevik još jednu zimu dočekuje bez grijanja. Sve ovo je posljedica godinama pogrešnog odnosa vlasti prema preduzeću od kojeg praktično živi ova opština – rekao je Dakić.

On podsjeća da je ležište uglja „Istok 2“, koje je ranije bilo oduzeto RiTE Ugljevik, otkupljeno za potrebe ovog preduzeća, ali da nakon toga nisu obezbijeđena sredstva neophodna da se ležište stavi u funkciju.

– Nisu riješeni eksproprijacija, neophodna mehanizacija i drugi preduslovi za eksploataciju. Tako smo došli u situaciju da imamo „Istok 2“ na papiru, ali RiTE od toga nema ugalj koji joj je neophodan za rad. Ako država zaista ima namjeru da sačuva ovo preduzeće, sada je trenutak da to pokaže konkretnim potezima – naglasio je Dakić.

Prema njegovim riječima, neophodno je hitno donijeti *lex specialis* kojim bi se riješilo pitanje eksproprijacije i obezbijedila nabavka neophodne mehanizacije, ali i na određeni period zamrznuti obaveze RiTE Ugljevik prema državi.

– Najvažnije od svega jeste da RiTE Ugljevik mora postati ozbiljna stavka u budžetu Republike Srpske, sa značajnim sredstvima namijenjenim stabilizaciji i oporavku preduzeća. Ako ove mjere izostanu, biće teško povjerovati da vlast zaista ima namjeru da spasi RiTE – poručio je Dakić.

On kaže da među građanima i radnicima u Ugljeviku postoji sve veći strah da se preduzeće svjesno gura ka stečaju.

– Vlast ima priliku da pokaže da te sumnje nisu opravdane. Neka usvoje mjere koje predlažemo, obezbijede uslove za rad i pokažu da RiTE Ugljevik ima budućnost. U suprotnom, strah ljudi da se preduzeće namjerno dovodi do kraja biće sve veći – istakao je Dakić.

On je kritikovao i odnos načelnika opštine i lokalne vlasti prema problemu RiTE Ugljevik, ocjenjujući da u ovakvoj situaciji nema mjesta stranačkoj poslušnosti i ćutanju.

Nastavi čitati

Politika

CIK BROJI PREOSTALE GLASOVE! Evo koliko imaju Cvijanovićeva, Božović, Minić i Blanuša

U toku je brojanje glasova iz odsustva, mobilnih timova i diplomatsko-konzularnih predstavništava (DKP), a prema trenutnim preliminarnim rezultatima, u trci za srpskog člana Predsjedništva BiH vodi Željka Cvijanović sa 306.074 glasa, dok je Savo Minić osvojio 289.371 glas u trci za predsjednika Republike Srpske.

Ključne izborne brojke

  • Cvijanovićeva vodi sa 306.074 glasa
  • Minić ima 289.371, Blanuša 230.503 glasa
  • SNSD prvi za NS RS sa 206.304 glasa
  • PSS ima 74.174, a SDS 63.859 glasova
  • Brojanje glasova još traje

Koliko glasova imaju kandidati za Predsjedništvo BiH?

Željka Cvijanović, kandidatkinja SNSD-a za srpskog člana Predsjedništva BiH, na izborima održanim 4. oktobra dobila je, prema posljednjim podacima koje je objavila Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH), 928 glasova iz kategorije odsustva, mobilnih timova i DKP, čime je ukupan broj njenih glasova dostigao 306.074.

Marinko Božović, kandidat Srpske demokratske stranke (SDS), dobio je 327 glasova iz ove kategorije, a trenutno ima ukupno 145.428 glasova.

Nebojša Vukanović, kandidat Liste za pravdu i red, dobio je 149 glasova, a njegov ukupan broj glasova iznosi 98.919.

Kada je riječ o izboru bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, Denis Bećirović, kandidat koalicije “Ujedinjeni za državu Bosnu i Hercegovinu”, ima 215.818 glasova, uključujući 81 glas iz navedene kategorije.

Bakir Izetbegović, kandidat Stranke demokratske akcije (SDA), osvojio je 192.490 glasova, od čega je 298 iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Semir Efendić, kandidat Stranke za Bosnu i Hercegovinu (SBiH), ima 145.801 glas, uključujući 37 glasova iz ove kategorije.

Fahrudin Radončić, kandidat Saveza za bolju budućnost (SBB), osvojio je 12.135 glasova, od čega je 11 iz navedene kategorije.

Koliko glasova imaju Minić i Blanuša?

Prema trenutnim preliminarnim rezultatima, Savo Minić, kandidat Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) – Milorad Dodik, ima 289.371 glas, uključujući 897 glasova iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Branko Blanuša, kandidat SDS-a, osvojio je 230.503 glasa, od čega je 358 iz ove kategorije.

Ramiz Salkić, kandidat Stranke demokratske akcije (SDA), ima 9.722 glasa, uključujući 128 glasova iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Ćamil Duraković, nezavisni kandidat, osvojio je 6.267 glasova, od čega je 49 iz navedene kategorije.

Bogdan Jovanović, kandidat Stranke “Život”, ima 4.389 glasova, uključujući pet glasova iz ove kategorije.

Ivan Begić, kandidat Socijaldemokratske partije BiH (SDP BiH), osvojio je 2.720 glasova, od čega su tri iz navedene kategorije.

Jusuf Arifagić, kandidat Naroda i pravde (NiP), ima 2.691 glas, uključujući devet glasova iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Igor Balukčić, kandidat HDZ-a 1990, osvojio je 2.268 glasova, od čega je devet iz ove kategorije.

Marko Jorgić, nezavisni kandidat, ima 1.820 glasova, uključujući četiri glasa iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Franjo Jukić, kandidat koalicije koju čine HDZ BiH, HSP BiH, HKDU, HSP AS, HDU, HSP HB i HRAST, osvojio je 1.189 glasova, od čega je devet iz ove kategorije.

Begija Smajić, kandidatkinja Stranke za Bosnu i Hercegovinu (SBiH), ima 1.178 glasova, uključujući sedam glasova iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Ivo Kamenjašević, kandidat Hrvatske seljačke stranke (HSS), osvojio je 525 glasova, od čega su dva iz navedene kategorije.

Kako stoje SNSD, PSS i SDS u trci za Narodnu skupštinu RS?

Kada je riječ o izborima za Narodnu skupštinu Republike Srpske, SNSD – Milorad Dodik trenutno ima 206.304 glasa, uključujući 535 glasova iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Pokret “Sigurna Srpska”, koji predvodi Draško Stanivuković, uz PDP i druge partnere, osvojio je 74.174 glasa, od čega je 120 iz navedene kategorije.

SDS – Volja naroda ima 63.859 glasova, uključujući 182 glasa iz ove kategorije.

Koalicija DNS – NPS Banjac – Nešić osvojila je 29.364 glasa, od čega je 108 iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Socijalistička partija Petra Đokića, Demos i NDP imaju ukupno 28.552 glasa, uključujući 93 glasa iz ove kategorije.

Ujedinjena Srpska osvojila je 27.729 glasova, od čega je 99 iz navedene kategorije.

Socijalistička partija Srpske (SPS) – Goran Selak, uz Pokret “Jedinstvena Srpska”, ima 24.334 glasa, uključujući 53 glasa iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Lista Za pravdu i red – Nebojša Vukanović, PDP Republike Srpske i Igor Crnadak trenutno imaju 24.270 glasova, od čega su 22 iz navedene kategorije.

Rezultati su preliminarni i mogu se mijenjati tokom daljeg brojanja i obrade glasova.

Nezavisne

Nastavi čitati

Aktuelno