Connect with us

Politika

GRAĐANI SRPSKE umjesto 77,6 dali “VIADUKTU” 110,7 miliona KM

Međunarodni centar za rješavanje investicionih sporova u Vašingtonu (ICSID) je odlučio da slovenačka kompanija “Viaduct” ima pravo na odštetu od 39,8 miliona evra (77,61 miliona KM), a na kraju je za taj spor isplaćeno 110.688.333 KM i u pitanju su sredstva građana Republike Srpske.

Klub poslanika PDP-a je nedavno tadašnjem predsjedniku Vlade Radovanu Viškoviću postavio osam pitanja u vezi sa ovim slučajem, a na njih je odgovorio Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva Republike Srpske, otkrivajući neke od detalja koji do sada široj javnosti nisu bili poznati.

“Ugovor o koncesiji sa ‘HES Vrbas’ Banjaluka u vlasništvu ‘Viaducta’ je zaključen 25. novembra 2004. godine. ‘Viaduct’ Portorož je 29. septembra 2015. godine dostavio dopis kojim Vladi saopštava da jednostrano raskida Ugovor o koncesiji”, tvrdi Đokić.

Prema njegovim riječima, protiv “Viaducta” nisu vođeni sporovi pred sudovima Republike Srpske. Ministarstvo se, tvrdi Đokić, obratilo Okružnom javnom tužilaštvu u Banjaluci u vezi sa istragom koju vodi protiv “Viaducta” i tri osobe, ali odgovor nisu dobili.

Klub poslanika PDP-a je, između ostalog, zanimalo i kada je započet arbitražni postupak “Viaducta” iz Slovenije pred ICSID u Vašingtonu, te koliko je Vlada Republike Srpske platila arbitražnu taksu itd.

“Arbitražni postupak je pokrenut 1. juna 2016. godine, kada je podnesen Zahtjev za arbitražu pred ICSID-om. Arbitražna taksa sa troškovima postupka je iznosila 300.000 USD. Pored ovih troškova, troškovi angažovanja advokata su iznosili 400.071 evro, a angažovanja vještaka za potrebe postupka 119.000 evra”, naveo je Đokić.

Sudeći prema Đokićevim riječima, “kesu” je morala da odriješi i BiH.

“Napominjemo da je BiH takođe pokrenula postupak poništaja arbitražne odluke u kojem je obavezana da plati 425.000 USD na ime arbitražne takse i troškova postupka, a da je u ovom postupku trošak advokata bio 409.033,5 evra, dok je iznos ostalih troškova bio 13.214,89 evra”, naveo je Đokić.

Ročište u postupku je, dodaje resorni ministar, održano od 7. do 11. decembra 2020. godine putem online prenosa zbog kovid-19 pandemije. Odluka ICSID-a je 19. aprila 2022. godine, tvrdi Đokić, dostavljena predstavnicima Vlade Republike Srpske, te je razmatrana na njenoj sjednici.

Upitali su iz PDP-a i na osnovu čega, odnosno koje dokumentacije je “Viaduct” dobio spor protiv Republike Srpske, a Đokuć na to odgovara da “nije moguće navesti pojedinačne konkretne dokumente koji su bili osnov zbog koga je spor protiv BiH dobijen, a zbog pravne i činjenične kompleksnosti ovog spora”.

“Tribunal je svoju odluku obrazložio na sljedeći način: Tuženi je prekršio standard poštenog i ravnopravnog postupanja prema investiciji tužilaca. Tuženi je postupio na proizvoljan i diskriminatoran način kad je u pitanju investicija tužilaca i nije poštovao legitimna očekivanja tužilaca. Кao posljedica toga, tužioci imaju pravo na odštetu u iznosu od 39,8 miliona evra (u ovaj iznos je uračunata i kamata obračunata po kamatnoj stopi ponderisanog prosječnog troška kapitala, u periodu do 12. novembra 2021. godine)”, navodi Đokić.

Dakle, po kursu od 1,95, u pitanju je 77,61 milion KM, a, podsjetimo, zamjenik ministra finansija i trezora BiH Muhamed Hasanović je prije nekoliko sedmica potpisao naloge za isplatu, te otkrio da je riječ o ukupno 110.688.333 KM. Ubrzo nakon toga, “Viaductu” su legle pare.

Suština je u sljedećem: Sud u Vašingtonu je odlučio da tužioci imaju pravo na kamatu nakon donošenja odluke, koja je, ispostaviće se, i obračunata, pa je od građana Srpske umjesto 77,61 milion KM izvučeno više od 110 miliona maraka.

Tuženi je, dodaje dalje Đokić, podnio zahtjev za poništaj odluke, i to 1. avgusta 2022. godine, a kojim je takođe traženo odlaganje izvršenja do okončanja postupka. Taj zahtjev je odbijen 1. maja 2024. godine.

Komentarišući Đokićev odgovor, Igor Crnadak, predsjednik Kluba poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NS RS), kaže da je očigledno da vlast na svaki način pokušava da se izbjegne rasprava o tome ko je odgovoran za “Viaduct”.

“Ne možemo prihvatiti tezu da je trebalo da platimo 70 miliona, a ne 110 ili 120. I tih 70 miliona je previše i u tih 70 miliona se kriju veliki lopovluk i veliki kriminal. S obzirom na to da smo i sa jedne i sa druge strane, i od vlasti i od opozicije, čuli poruke da se radi o korupciji na najvišem mogućem nivou, ponavljam svoj zahtjev i poziv svim klubovima poslanika u NS RS da što prije ovu temu imamo na sjednici NS RS i da što prije zajednički pozovemo pravosuđe kao nezavisnu granu vlasti da oni utvrde ko je odgovoran i ko mora u zatvor”, rekao je Crnadak za “Nezavisne novine”.

Potrebno je da i vlast i opozicija, dodao je, pošalju poruku, da neće nikad prihvatiti da odgovor bude da niko nije kriv.

“Neko mora biti kriv”, naglasio je Crnadak u izjavi za “Nezavisne novine”.

Related Topics:

Politika

DA NIJE SMIJEŠNO BILO BI TUŽNO! Investitori iz Singapura “isparili”

Ni četiri mjeseca nakon velike najave o izgradnji vjetroparka kod Trebinja čija se vrijednost procjenjuje na milijardu i po KM – konkretnih informacija nema.

Ko su investitori, gdje je projekat zapeo i zašto izostaju odgovori – pitanja su na koja ni nakon 4 mjeseca nismo dobili jasne odgovore.

Dok nadležni izbjegavaju kamere, opozicija tvrdi – riječ je o još jednoj predizbornoj priči.

Od najave da će investitori iz Singapura graditi vjetroelektranu u Trebinju do danas – gotovo potpuna tišina.

Na dopis koji smo još u decembru uputili na jedini dostupni mejl firme Zodic energy – odgovor nikada nije stigao. Pokušaji da dobijemo konkretnije informacije vodili su nas do Gradske uprave.

U neformalnom razgovoru, načelnica Odjeljenja za prostorno uređenje Amerisa Zavitan Jeftović rekla nam je da niko iz Gradske uprave Trebinje nije imao direktan kontakt sa firmom iz Singapura, već da je posrednik bio Zoran Butulija.

Ipak, pred kamere nije željela – prvo zbog viroze, a mjesec dana kasnije nije ispunila obećanje da će dati izjavu. Pred kamere nije želio ni Zoran Butulija, koji nam je, takođe u neformalnom razgovoru rekao da je u partnerstvu Zhongbo grupe koja je zvanično ranije odustala od projekta i Zodic energy u Banjaluci registrovana firma koja treba da gradi vjetropark u Trebinju. Butulija nas upućuje na Gu Šoućjena, direktora firme registrovane u Banjaluci.

Na naš upit, Šoiućjen nam je odgovorio da se trenutno nalazi u Kini te da će se vratiti u Banjaluku kroz desetak dana kada možemo dobiti odgovore. Nakon toga komunikacija je prekinuta pa ni nakon mjesec dana nemamo povratnu informaciju.

Sve to otvara niz pitanja – ko zapravo stoji iza projekta, kakva je veza između kineskih, singapurskih, ali i indijske firme sličnog naziva Zodiac energy do koje nas je dovela potraga za informacijama o singapurskoj firmi Zodic energy.

Zbog svega onoga što je ostalo nejasno, opozicija izražava ozbiljnu sumnju da će projekat uopšte biti realizovan, upozoravajući da se slične priče često aktiviraju upravo uoči izbora.

‘‘Tu je umiješano i nama jedno poznato ime firma Net invest iz Beograda na čijem je čelu Zoran Butulija, a koja je inače, gle čuda, davala papiur i neku vrstu opravdanja i procjene vrijednosti Komsar enerdžija kad ga je od Serdarova kupovao Luka Petrović i ERS i kad smo izgubili 300 miliona KM.

Čim vidite jedne te iste firme, ista imena, a već smo zbog njih izgubili stotine miliona maraka, ni ovdje ne možete očekivati ništa dobro. Ja bih volio da se naprave te vjetroelektrane i da Trebinje dobija 15 miliona KM godišnjih prihoda i da imamo nove izvore električne energije ali iskustvo nas uči da nijedan projekat ove vlasti za 20 godina korumpirana vlast nije mogla da završi, a pitanje je do kada će narod da podržava korumpiranu vlast iza koje ostaju samo desetine i stotine miliona KM izgubljenih sudskih sporova‘‘, rekao je za našu televiziju Nebojša Vukanović, lider liste Za pravdu i red.

Da je sve u vezi sa projektom vjetroelektrane u Trebinju od samog starta sumnjivo, smatra i Milica Radovanović. Predsjednik Gradskog odbora Srpske demokratske stranke u Trebinju.

‘‘Naše vlasti nama pričaju o milionskim iznosima koje planiraju dati firmi koja maltene ne postoji, mi nemamo nikakve transparentne podatke o njihovom poslovanju. Dakle, kako ste vi u stanju da nekome date milionski posao nekome za koga ne znate da li je uopšte kredibilan i sposoban da ispuni bilo šta od očekivanja koja vi imate.

Naš narod očigledno nije ni zainteresovan, mi brinemo brojne druge brige, kako da preživimo od dana do dana, kako da platimo gorivo, račune za struju i ostalo tako da mi o nekim firmama iz Singapura i milionskim iznosima koje poslove im dodjelujemo uopšte nemamo vremena da se njima bavimo‘‘, smatra Milica Radovanović.

Bez odgovora nadležnih, bez jasnih investitora i sa sve više nelogičnosti – priča o vjetroparku za sada više liči na političko obećanje nego na konkretan projekat

Reklo bi se da je priču o trebinjskom vjetroparku odnio vjetar – ali je izvjesno da će je isti taj vjetar ponovo donijeti prvom prilikom, i to baš u vrijeme predizborne kampanje. A dok se nadležni kriju iza izgovora i izbjegavaju javnost, ostaje stara izreka – ko želi, nađe način, a ko neće, nađe izgovor.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Politika

REVIZORI ANALIZIRALI DODIKOV BUDŽET! Više od 60 miliona KM potrošeno ne može se objasniti gdje?!

Revizori u Republici Srpskoj češljali su između ostalog i finansijsku dokumentaciju Službe predsjednika Republike Srpske za cijelu prošlu godinu. Većinom 2025. godine na funkciji predsjednika Republike Srpske nalazio se Milorad Dodik. Njega je tek 22. oktobra te godine na ovoj funkciji (kao vršilac dužnosti) naslijedila Ana Trišić-Babić.

Smještaj i putovanja

U izvještaju kojeg potpisuje glavna revizorka Božana Trninić navodi se da Služba predsjednika Republike Srpske u kontekstu finansijske revizije za 2025. godinu dobija pozitivnu ocjenu.

Tako ova revizija, kako je navela, nije našla ništa sporno u domenu raspisanih jabavki u ukupnom iznosu od 2,7 miliona KM, iako su čak sklopljena 23 direktna sporazuma.

Riječ je o najnetransparentnijem obliku javnu nabavke.

Služba predsjednika Republike Srpske kojom je veći dio 2025. godine šef bio Dodik, kako se navodi, imala je rashode od 83.709.101 KM. Samo na lična primanja otišlo je skoro pet miliona KM odnosno 4.935.163 КM.

Rashodi po osnovu korištenja roba i usluga iskazani su u iznosu od 66.826.135 КM.

Čine ih rashodi po osnovu zakupa, utroška energije, komunalnih, komunikacionih i transportnih usluga, režijskog materijala, putovanja i sl.

Na putovanja i smještaj otišlo je skoro pola miliona KM, a na korištenje mobilnih telefona u prošloj godini spiskano je 115.158 KM.

Posebno je zanimljiv nalaz revizora koji konstatuje da je “pojeo” najveći dio rashoda odnosno skoro 62 miliona KM.

“Ostali neklasifikovani rashodi iskazani su u iznosu od 61.925.703 КM, a odnose se na rashode za stručno usavršavanje zaposlenih (7.036 КM), rashode za bruto naknade za rad van radnog odnosa (1.005.211 КM), po osnovu reprezentacije (257.672 КM), za poreze, doprinose i neporeske naknade na teret poslodavca (18.048 КM) i ostale nepomenute rashode (60.637.736 КM)”, ističe se u izvještaju.

Pripadnicima MUP-a za osiguranje otišlo 137.955 KM

“Nepomenuti” rashodi od 60.637.736 KM koji čine više od 70 posto od ukupnih rashoda od 83.709.101 KM nisu dalje elaborirani u ovom izvještaju.

Zanimljiva je i struktura naknada za rad određenim saradnicima.

“Rashodi za bruto naknade za rad van radnog odnosa odnose se na senatorski dodatak članovima Senata Republike Srpske (31.880 КM), funkcionalni dodatak savjetnicima koji su angažovani bez zasnivanja radnog odnosa u Službi predsjednika (430.147 КM), rashode za bruto naknade po ugovoru o djelu (405.229 КM) i naknade angažovanim pripadnicima Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske za poslove obezbjeđenja predsjednika Republike (137.955 КM)”, istaknuto je u izvještaju.

(Fokus.ba) Foto: BN

Nastavi čitati

Politika

BLANUŠA O GORIVU I POTEZIMA VLADE “Umjesto 14, vrate 4 KM i tvrde da su pomogli!”

Predsjednik Srpske demokratske stranke Branko Blanuša ponovo je apelovao na delegate SNSD-a u Domu naroda PS BiH da zaštite egzistenciju građana i omoguće privremeno zamrzavanje akciza. “Imamo najniže plate u regionu i najskuplje gorivo. Nije nikakva pomoć to što se na benzinskim pumpama vraća 10 feninga po litru, jer država od građana uzme 30 feninga akciza i još PDV na taj iznos, što znači da po litru dizela izdvojimo 35 feninga. Uzmu 35 feninga, vrate 10 i kažu da su pomogli. Zamrzavanjem akciza, na rezervoar od 40 litara dizela, cijena bi bila manja za 14 KM. Nije pomoć nego ponižavanje građana to što umjesto 14 KM vrate 4 KM”, naglašava Blanuša.

On ilustruje primjerom da je prosječna plata u Hrvatskoj duplo veća nego u Republici Srpskoj i BiH, ali njihova Vlada reaguje svako 14 dana i cijene goriva su niže nego u BiH. “Isto rade i Vlada Srbije, gdje je prosječna plata za 200 evra veća nego u Republici Srpskoj, kao i u Crnoj Gori gdje je prosječna plata isto veća za 200 evra nego kod nas. Samo naša vlast se ponaša u maniru `Selo gori, a baba se češlja`”.

Predsjednik SDS-a ističe da su priče o navodnom prenosu nadležnosti čista budalaština.

“Nadležnost nad sistemom indirektnog oporezivanja je prenijeta prije dvije decenije i sve što se tiče indirektnih poreza je u nadležnosti institucija na nivou BiH. Ako se SNSD-u nije dopala mogućnost da Savjet ministara može intervenisati, jer je to operativno i
najjednostavnije rješenje, i ako sumnjaju u svoje ministre u Savjetu ministara, onda su mogli djelovati amandmanski i reći da Parlamentarna skupština BiH u slučaju krize može zamrznuti akcize na period do šest mjeseci. Izostanak takvog amandmana jasno govori
da je njihov jedini cilj da sav teret krize svale na pleća naroda”, konstatuje Blanuša.

Predsjednik SDS-a Branko Blanuša navodi da je inflatorni udar prisutan svuda i da bez ozbiljne i sistemske intervencije države kojom bi se sačuvala energetska stabilnost možemo očekivati dalji rast i onako rekordnog broja siromašnih.

“Znam da oni sa platama od preko 6.000 KM ne razmišljaju o cijenama hljeba, goriva, lijekova, pa ih pozivam da jedan mjesec pokušaju preživjeti od 1.600 KM”, poručio je Blanuša.

(BN)

Nastavi čitati

Aktuelno