Connect with us

Društvo

ALARMANTNO I NEIZDRŽIVO! Novi talas poskupljenja u BiH

Porast troškova života u BiH postaje sve izraženiji, a najave novih poskupljenja dodatno zabrinjavaju građane koji svakodnevno prate rast cijena.

Inflacija u Bosni i Hercegovini dvostruko je veća nego u Evropskoj uniji, pokazuju podaci Evrostata i Agencije za statistiku BiH. Tako je u septembru inflacija u BiH iznosila 4,2%, dok je u Evropskoj uniji bila 2,2%.

Iz Agencije za statistiku BiH naveli su da je nivo cijena u septembru, u odnosu na isti mjesec prethodne godine, viši za 4,2%, piše Večernji list BiH.

Hrana pod najvećim udarom
“Prosječan rast cijena zabilježen je u kategorijama: hrana i bezalkoholna pića za 7,8%, alkoholna pića i duvan za 3,9%, stanovanje i režijski troškovi za 2,3%, namještaj, kućanski uređaji i redovno održavanje domaćinstva za 1,3%, zdravstvo za 5,9%, komunikacije za 1,7%, rekreacija i kultura za 4,8%, obrazovanje za 3,6%, restorani i hoteli za 8%, te ostala dobra i usluge za 3%.Pad cijena zabilježen je u kategorijama: od‌jeća i obuća za 7,5% te prevoz za 0,8%”, navodi se iz Agencije za statistiku BiH.

S druge strane, iz Evrostata su saopštili da je inflacija u evrozoni u septembru porasla na 2,2% sa dva odsto u avgustu – najviši nivo u posljednjih pet mjeseci. Rast cijena usluga i nešto manji pad cijena energenata uticali su na ukupno povećanje. Temeljna inflacija ostala je na 2,3%, što pokazuje da inflatorni pritisci i dalje traju.rema njihovim podacima, cijene hrane, alkohola i duhana porasle su za 3%. To znači da su i dalje više nego prošle godine, ali je rast ipak usporen u odnosu na august, kada je iznosio 3,2%. Cijene industrijskih proizvoda ostale su stabilne, dok su energenti nastavili padati sporijim tempom – ovog puta za 0,4%, u odnosu na pad od 2% mjesec ranije, prenosi Tuzlanska.ba.

Prognoze za BiH nisu ohrabrujuće
Građani BiH najviše troše na hranu, a upravo su prehrambeni proizvodi poskupjeli skoro duplo više od ukupne inflacije – čak 7,8%. To značajno opterećuje kućne budžete, a nažalost, rast cijena hrane mogao bi se nastaviti.

Poskupljenja hrane i ostalih roba odavno nisu novost, jer su građani stalno suočeni s novim talasima povećanja cijena. Prema svemu sudeći, i kraj ove i početak naredne godine bit će obilježeni novim rastom cijena, koji bi mogao biti lančan.Dodatni pritisak stvorila je i najava povećanja minimalne plate u Republici Srpskoj od januara sljedeće godine. Nakon ove objave uslijedila su upozorenja privrednika da će rast minimalca gotovo sigurno izazvati i rast cijena.

Brašno, jaja i osnovne namirnice mogle bi dodatno poskupjeti
Potpredsjednik Unije poslodavaca RS-a Saša Trivić upozorio je da će “s novim povećanjem najniže plate od sljedeće godine stići i novi val poskupljenja”.

Ekonomisti dijele isto mišljenje – povećanje minimalne plate povećaće troškove proizvodnje, što će neminovno uticati na daljnji rast cijena.

Gorivo je već poskupjelo, a najavljeno je novo povećanje. Mlinari takođe ne isključuju mogućnost rasta cijena brašna”Vreća od 25 kg brašna tip 500 trenutno košta oko 22,50 KM. Ako gorivo i struja dodatno poskupe, ni cijena brašna neće ostati ista”, navode mlinari.

Zbog situacije na svjetskom tržištu očekuje se i rast cijena kafe, kakaa i svih proizvoda koji ih sadrže. Problem su i lješnjaci, čija cijena raste, pa će i čokolade i ostali proizvodi koji ih koriste vjerovatno poskupjeti.

Peradari najavljuju da će cijena jaja porasti za 10 do 12%.
Predrag Miličić, direktor Agreksa i predsjednik Zajednice peradara RS-a, kaže da su razlozi tržišna kretanja i rast proizvodnih troškova.

“Cijene će porasti za oko 25 do 30 feninga na 10 jaja, što je povećanje od oko 12%”, izjavio je Miličić, dodajući da se nakon toga može očekivati još jedan skok cijena, ali za sada nije poznato koliki.

BiH, prema njegovim riječima, trenutno ima najpovoljnije cijene jaja u regionu – od 3,50 do 3,70 KM za 10 komada, dok se u akcijama mogu naći i ispod tri marke.

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunce, pa nevrijeme

U Bosni i Hercegovini će biti promjenljivo oblačno sa sunčanim periodima i povremenom kišom i pljuskovima sa grmljavinom, a temperatura vazduha biće do 27 stepeni Celzijusovih.

Na krajnjem sjeveru i sjeveroistoku biće suvo i najtoplije, a uveče i tokom noći očekuje se kiša i pljuskovi na istoku, a u ostalim predjelima suvo uz razvedravanje, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Jutarnja temperatura vazduha biće od devet do 15, u višim predjelima od šest stepeni, a dnevna od 19 do 27, u višim krajevima od 14 stepeni Celzijusovih. Duvaće slab vjetar istočnog i sjeveroistočnog smjera, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Nastavi čitati

Društvo

MJEŠTANI STRAHUJU OD BAGERA: Auto-put Banjaluka – Mliništa ruši više od 100 objekata

Zbog izgradnje auto-puta Banjaluka – Mliništa prema trenutnom planu biće potrebno srušiti 123 objekta, a tokom javnog uvida u dva dokumenta vezana za ovaj auto-put, odnosno dionicu Banjaluka jug – Mrkonjić Grad, pristiglo je 50 primjedaba.

Naime, od 16. februara do 2. marta trajao je javni uvid u Nacrt plana parcelacije za auto-put Banjaluka Mliništa, za dionicu Banjaluka jug – Mrkonjić Grad, te u Nacrt izvještaja o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu za plan parcelacije.

Kako su za Nezavisne novine potvrdili iz Instituta za građevinarstvo IG Banjaluka, koji su nosioci izrade plana i izvještaja, za teritoriju grada Banjaluka je dobijeno 38 primjedaba, dok je za teritoriju opštine Mrkonjić Grad zaprimljeno 12 primjedaba.

Osim toga, kako dodaju, od nadležnih institucija dobijeno je 16 mišljenja, odnosno smjernica za dalji rad.

Koje su primjedbe građana?

– Najčešće primjedbe odnose se na pitanja eksproprijacije, odnosno zahtjeve za potpunu eksproprijaciju parcela. Značajan broj primjedaba odnosi se i na zahtjeve za korekciju trase u cilju izbjegavanja pojedinačnih privatnih parcela i objekata. Takođe, dio primjedaba odnosi se na pristup parcelama, lokalnu saobraćajnu mrežu i pojedine elemente infrastrukture. U manjem broju slučajeva, primjedbe se odnose na evidentiranje grobalja, kao i na proširenje obuhvata plana – dodaju oni.

Kako dodaju, ovakve primjedbe su uobičajene u postupcima izrade planske dokumentacije i predstavljaju dio procesa usklađivanja različitih interesa na prostoru.

– Predložena rješenja zasnivaju se na stručnim analizama i važećim tehničkim uslovima, a sve dostavljene primjedbe su evidentirane i razmotrene u skladu sa procedurom. Opravdane primjedbe će, u mjeri u kojoj je to moguće, biti uzete u obzir prilikom izrade konačnog rješenja plana – naveli su iz Instituta za građevinarstvo IG Banjaluka.

Planirano uklanjanje 123 objekta

Planom parcelacije predviđeno je i prethodno pomenuto uklanjanje objekata koji se nalaze na planiranoj trasi auto-puta ili na trasi regulacije lokalne putne mreže.

– Ukupno je planirano uklanjanje 123 objekta, od čega 56 individualnih stambenih objekata (spratnosti od P do P+1+M), zatim dva poslovna objekta, dok su ostalo pomoćni objekti prizemne spratnosti, njih 65 – ističu.

Iz IG Banjaluka objašnjavaju da zona eksproprijacije obuhvata širi prostor od same trase te uključuje i parcele na kojima ne mora nužno doći do uklanjanja objekata.

– Precizan broj objekata i parcela u obuhvatu eksproprijacije biće definisan u narednim fazama postupka, u skladu sa pojedinačnim rješenjima i postupkom eksproprijacije – dodaju oni.

Kako podsjećaju, izradi predmetnog plana parcelacije prethodile su aktivnosti na donošenju prostornoplanske dokumentacije višeg reda, kao što su Prostorni plan Republike Srpske, Prostorni plan grada Banjaluka i Prostorni plan opštine Mrkonjić Grad.

Izgradnja auto-puta Glamočani – Banjaluka – Mliništa jedna je od tačaka dnevnog reda sjednice Narodne skupštine Republike Srpske. Tako će se 19. maja pred narodnim poslanicima naći Zakon o posebnom postupku eksproprijacije radi izgradnje magistralnog gasovoda Šepak – Novi Grad i auto-puta Glamočani – Banjaluka – Mliništa.

Nastavi čitati

Društvo

INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA U BIH U SLOBODNOM PADU: 14 kvartala bez rasta, ekonomisti upozoravaju na ozbiljne posljedice

Industrijska proizvodnja u Bosni i Hercegovini 14 kvartala zaredom nema rasta ili je on negativan.

Navodi se ovo u ekonomskom kvartalnom izvještaju Evropske komisije, u kojem stoji da industrijski sektor, koji čini 17 odsto ukupne proizvodnje u BiH, nastavlja da pada.

Obuhvaćene sve zemlje zapadnog Balkana
“To je za 4,2 odsto pad u odnosu na četvrti kvartal prethodne godine. Ovo je sada 14 kvartal zaredom u kojem nema rasta ili je on negativan u ovom sektoru”, stoji u izvještaju u kojem su obuhvaćene sve zemlje zapadnog Balkana i Turska.

Dodaje se da je u zadnjem kvartalu prošle godine realni BDP porastao za 2,1 odsto, što je nešto slabije nego u trećem kvartalu.

“U sezonski prilagođenim uslovima, realni BDP je porastao za 0,6% u odnosu na prethodni kvartal, slično povećanju od 0,5% u trećem kvartalu. Na strani proizvodnje, glavni pokretači međugodišnjeg rasta u četvrtom kvartalu bili su trgovina i javni sektor (administracija, zdravstvo, obrazovanje)”, stoji u ovom izvještaju.

Poslodavci upozoravali
Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, kaže za “Nezavisne novine” da poslodavci upozoravaju da će doći do ovakvog stanja još od 2020. godine.

“Ovdje se poklopilo više faktora koji su negativno uticali na zaista kompletnu industrijsku proizvodnju. Prva je pogođena prerađivačka industrija. Od 2020. godine smo imali četiri velike krize. Prvo kovid krizu, pa energetsku, pa zatim inflatornu krizu koja je pogodila cijelu Evropu, a nakon toga ratnu krizu koja je usporila lance snabdijevanja te započela ponovo energetsku krizu koja trenutno traje. U ovoj situaciji se pojavljivala visoka inflacija te smo ukazivali na to, ako rast plata sustiže inflaciju, a ona bude iznad rasta produktivnosti, da ćemo postati nekonkurentniji i da će industrija biti u velikim problemima”, objašnjava Škrebić.

Podizanje primanja
Prema njegovim riječima, vlasti u cijeloj BiH su se odlučile da se pokušaju izboriti sa inflacijom podizanjem svih primanja.

“Mi nismo bili protiv podizanja plata, moram ovo naglasiti. Samo se nismo slagali u tome na koji način se mora pričati o tom podizanju primanja. Sada smo došli u situaciju da smo sve nekonkurentniji, te je zbog toga opala produktivnost. I ovo nije samo naš problem, to je problem cijele Evrope, a mi smo u velikoj mjeri oslonjeni na njih. Rasli su troškovi zbog inflacije i podizanja plata, ali opet ne bi bilo korektno da nije došlo do povećanja plata, jer su ljudi bili u teškoj poziciji zbog inflacije. Međutim, treba da radimo na više frontova da bi industrijska proizvodnja bila uspješnija. Ovo nije ništa novo, to je ekonomska zakonitost. U uslovima kada troškovi rastu, pada konkurentnost preduzeća, te se smanjuje privredna aktivnost, prvenstveno izvoznih preduzeća i smanjuje se broj zaposlenih. Samo za godinu industrijska proizvodnja je pala za 9,3 odsto. Ove problem možemo riješiti kroz podizanje produktivnosti i privlačenje investicija. Veoma bitno je i podsticati domaće investicije, jer to su ljudi koji ostaju ovdje, a i novac ostaje”, naglasio je Škrebić.

Šta je uzrok?
Ekonomista Admir Čavalić kazao je za “Nezavisne novine” da je ovo potvrda kojoj svjedočimo iz redovnih izvještaja Agencije za statistiku BiH.

“Zašto je to tako? Pad potražnje iz Njemačke i recesija tamo. Takođe, tu su i strukturni problemi, nedostatak radne snage, problemi na tržištu rada, niz nekih loših ekonomskih politika u smislu da se pogoršava konkurentsko okruženje i sve navedeno nije blagonaklono prema industriji”, istakao je Čavalić.

Dugoročni trendovi pada industrijske proizvodnje
Dodao je da uz ovo imamo dugoročne trendove pada industrijske proizvodnje, pogotovo krizu u teškoj industriji, čiji se krak gasi, a vidjeli smo i primjere.

“Šta uraditi? Dobar početak je inicijativa poslovne zajednice ka reindustrijalizaciji, odnosno promišljanju mnogih ekonomskih industrijskih politika koje su fokusirane na radnika, na unapređenje radničkog standarda, materijalne ili nematerijalne kompenzacije za radnika, ekonomiju brige, korištenje poslovnih industrijskih zona, bolju saradnju sa jedinicama lokalnih samouprava i niz nekih strategija koji treba da prepoznaju i iniciraju nove industrije i unaprijede iste. Industrija je veoma važna, jer značajno doprinosi stvaranju nove vrijednosti”, zaključio je Čavalić.

Nastavi čitati

Aktuelno