Društvo
Gordan Pavlović pikira KOKSARU U LUKAVCU
Niko od strateških partnera propale Koksare iz Lukavca nije se prijavio na javni poziv za zakup njenih pogona, ali se od toga i nije odustalo, potvrdili su za CAPITAL iz Odbora povjerilaca ove fabrike.
O problemima bivših radnika Koksare, ali i stanju u fabrici koja je nekada bila privredna kičma ovoga kraja juče se raspravljalo i na tematskoj sjednici Gradskog vijeća Lukavac.
Usvojeno je deset zaključaka predloženih tokom rasprave, među kojima je i zahtjev višim nivoima vlasti za konkretne mjere zbrinjavanja radnika.
“Očekujemo od Vlade Tuzlanskog kantona, Vlade Federacije, pa čak i od Savjeta ministara BiH da pronađu načine kako pomoći trenutnim proizvođačima u Koksari, osigurati dopremu sirovina i otpremu koks. Takođe, tražimo mjere koje bi dovele do socijalnog zbrinjavanja radnika“, izjavio je predsjedavajući Gradskog Vijeća Midhat Sarajlić.
Vijećnici su dodatno zatražili da inspekcijski organi utvrde eventualnu krivičnu odgovornost u preduzeću prilikom pokretanja stečajnog postupka.
Gradonačelnik Edin Delić ističe da je Koksara jedan od ključnih privrednih subjekata za lokalnu zajednicu i državu, te da bi njen nestanak imao katastrofalne posljedice.
“Za pet godina sigurno ostajemo bez ovih 500 radnih mjesta. Potrebno je hitno intervenisati kako bi najugroženije kategorije sačuvali od socijalnog udara, ali i raditi na viziji kako iz stečajnog postupka stvoriti što veći broj radnih mjesta u narednom periodu,” kazao je Delić.
Pogon Koksare se izdaje u zakup, međutim strateški partneri ove kompanije još uvijek nisu zainteresovani.
Iz Odbora povjerilaca za CAPITAL su kazali da se traži što brže rješenje kako se tehnološki proces ne bi ugasio.
„U tom smjeru je poziv upućen svim poznatim dobavljačima koji su godinama u toj industriji i koji odmah znaju da li im je isplativo ući zakup za objavljenu navedenu cijenu. Iako niko drugi nije bio zainteresovan za iznajmljivanje, Odbor povjerilaca je ipak i dodatno objavio poziv jer svi prate stanje u Koksari i da se sve zainteresovane strane eventualno mogu javiti“, kazali su u Odboru.
Potvrdili su nam da niko od strateških partnera sa poziva nije zainteresovan, tako da poziv od 13. novembra nije uspio.
„Sada se traži način za dodatno smanjenje troškova kako bi se privukao bilo ko zainteresovan. I sve aktivnosti provodi odbor povjerilaca uz pravni nadzor stečajnog sudca,“ kazali su iz Odbora povjerilaca.
Kao jedna od kompanija koja se pominje kao moguće rješenje za stanje u Koksari je fočanski Pavgord.
Međutim Gordan Pavlović za CAPITAL nije potvrdio to interesovanje, samo je kratko kazao da je u pregovorima sa Koksarom.
Koksara je bila jedan da strateških partnera željezare Zenica koju je kupio upravo Pavlović tako nije iznenađenje njegovo interesovanje za ovu koksaru.
U posljednje dvije godine Koksara je zabilježila gubitak od preko 150 miliona KM. Dugovanja se procjenjuju na čak 500 miliona, a dodatni problem za zakup predstavljaju i nerješeni imovinski odnosi kada je riječ o ovome pravnom subjektu.
Dio vlasništva Koksare drži Koksno hemijski kombinat (KHK) Lukavac, koji je u stečaju. KHK je potvrdio da prodaje 49 odsto svog udjela u Koksari, što je procijenjeno na oko 74,5 miliona KM.
Pad Koksare predstavlja ozbiljan poremećaj u industrijskom sektoru Bosne i Hercegovine jer nedostatak koksa bi mogao da se odrazi na čeličnu proizvodnju i prateće grane.
Tek nakon finansijske propasti u kojoj se našao ovaj nekadašnji gigant na površinu dolaze informacije koje govore o decenijskom političkom uticaju na rad ove kompanije, a što je za posljedicu imalo nestručno rukovodstvo, pad proizvodnje, raskid strateških ugovora poput onoga sa Željezarom u Smederevu, te nenamjensko trošenje novca u projekte koji nisu bili od značaja za proizvodnju.
Usred svih problema koji potresaju ovaj kombinat, on je i u potrazi za ložačima na koksnim pećima kojih nedostaje, pa je posljednjih dana nakon što je otpušteno oko 200 radnika, raspisan konkurs za prijem šest izvršilaca, na određeno vrijeme, za radno mjesto “rukovalac na vratima i poklopcima” u sklopu Radne jedinice Koksovanje.
Društvo
IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio
Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.
ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.
Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.
Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.
– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.
srpskainfo.com
Društvo
ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je
Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.
zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.
Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.
Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.
Društvo
Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?
Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.
Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.
I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.
Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.
SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.
Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.
“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.
Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.
“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.
Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.
On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.
Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.
“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.
-
Politika3 dana agoKOME JE KOŠARAC DIJELIO NOVAC U RUSIJI: Revizori otkrili sporne isplate?!
-
Društvo3 dana agoSRPSKA IMA ČIME DA SE PONOSI: Sofija i Petar prvi diplomirali sa prosjekom 10 u Palama
-
Politika3 dana agoPIC DANAS ODLUČUJE O NOVOM VISOKOM PREDSTAVNIKU: Hoće li Luis Krišok ostati ili stiže Šmitov nasljednik?
-
Politika2 dana agoZDRAVSTVO NIJE SAMO BIJELI MANTIL: Dragojević Stojić traži veće uvažavanje svih zaposlenih u sistemu
-
Horoskop3 dana agoZVIJEZDE DANAS DONOSE IZNENAĐENJA: Provjerite šta vas očekuje 14. jula!
-
Društvo2 dana agoVELIKO SRCE MALIH HEROJA: Djeca iz Banjaluke prikupila 1.650 KM za liječenje Adelise
-
Društvo2 dana agoINDUSTRIJA U RS NE IZLAZI IZ KRIZE: Proizvodnja pala 7,6 odsto, manje i zaposlenih
-
Društvo2 dana agoLIDL ŠIRI MREŽU U BIH: Poznato gdje stižu novi marketi
