Istraživanje o zabrani mobilnih telefona u školama otkriva da efekti na rezultate testova nisu značajni, ali se dobrobit učenika poboljšava

Pitanje zabrane mobilnih telefona u školama na snazi je nekoliko godina unazad i oko njega ne prestaju da se “lome koplja” i sukobljavaju mišljenja. Pojedine države su, u cilju zaštite najmlađih od štetnog uticaja, počele proces uvođenja starosnih granica za društvene mreže, dok su neke otišle korak dalje i pametne telefone zabranile u školama.

Ipak, nedavno objavljena studija pokazala je da ovo nije bilo dovoljno.

Njujork tajms piše da će Nacionalni biro za ekonomska istraživanja objaviti studiju u kojoj je zaključeno da zabrane mobilnih telefona imaju efekat “blizu nule” na rezultate testova.

Studija je analizirala podatke o lokaciji telefona iz više od 40.000 škola od 2019. do 2026. godine i pokazala je da je došlo do privremenog porasta disciplinskih incidenata i kratkoročnog pada dobrobiti učenika, što se pripisuje kratkoročnim poremećajima.

Međutim, studija je otkrila da se dobrobit učenika poboljšala u kasnijim godinama, a disciplinske mjere su dugoročno opale.

Uz mali ili nikakav uticaj na rezultate testova, istraživači su takođe rekli da je zabrana pokazala “malo dokaza o efektima na pohađanje škole, samoprocjenu pažnje u učionici ili percipirano nasilje na internetu”.

Studija je pojasnila da bi mogli postojati dugoročniji efekti koji još nisu uočeni, budući da su rezultati posmatrali samo ishode koji su se protezali najviše tri godine nakon usvajanja zabrane.

Druga studija iz Velike Britanije takođe je pokazala da zabrane mobilnih telefona nisu uticale na ukupno vrijeme provedeno pred ekranima, niti su imale veliki uticaj na dobrobit učenika.

Međutim, mnoge zemlje su usvojile zabrane pametnih telefona u svim školama, kao što je slučaj sa novim ograničenjem u Francuskoj koje je stupilo na snagu u septembru i ograničenjem u Južnoj Koreji za osnovne i srednje škole od 2026. godine.

Udruženja koja okupljaju građane oboljele od karcinoma uputila su inicijativu ključnim donosiocima odluka s ciljem unapređenja dostupnosti onkoloških terapija i odgovora na rastuće potrebe pacijenata. Prema trenutnim informacijama, zbog nestašice pojedinih vrsta lijekova za onkološke pacijente, na terapiju čeka najmanje njih 115.

– Problem nedovoljnih količina lijekova za onkološke pacijente prisutan je već duže vrijeme, kaže predsjednik Udruženja oboljelih od raka pluća „Diši za život“ Seka Dželić.

Dodaje da je uzrok ovog problema nedostatak sredstava u Fondu zdravstvenog osiguranja.

„Broj lica koji bi bio na listama bio bi čak i veći da su izvršena ažuriranja indikacija za oboljenja, lijekovi koje je odobrio fond za liječenje onkoloških pacijenata, proširen. Tako da, vrtimo se u jednom čarobnom krugu“, kaže Dželić.

Narušavanje toka liječenja onkoloških pacijenata nanosi veliku štetu u ionako teškoj situaciji u kojoj se nalaze, kaže bivši ministar zdravlja Slobodan Stanić. Smatra da složene tenderske procedure nisu jedini razlog ove nestašice.

„Mislim da zdravstvene ustanove moraju unaprijediti planiranje kroz edukaciju zaposlenih, kroz sagledavanje novih metoda u planiranju, kako ne bi dolazili u ove situacije. Često se traži od pacijenata da sami kupe lijek pa da onda im se refundira, s tim da šta sa onim ljudima gdje se onda ljudi opet dovode u jednu veliku nejednakost, gdje neko ima novac da kupi sebi lijek a drugi nema“, ističe Stanić.

Ministar zdravlja i socijalne zaštite Alen Šeranić kaže da program lijekova za onkološke pacijente, koji se usvaja na nivou Republike Srpske, od strane Fonda zdravstvenog osiguranja, definiše koje su tačno vrste lijekova namijenjene za liječenje ove bolesti.

„Nekada se zna desiti da dođe do, tako da kažem, kašnjenja u isporukama od strane dobavljača pojedinih vrsta lijekova, ali što se tiče ministarstva, nismo dobijali nikakve značajnije informacije, po tom pitanju. To je neki redovan dio posla Fonda zdravstvenog osiguranja zdravstvenih ustanova, tako da se nadam i mislim da nema nikakvih značajnijih zastoja po tom pitanju“, poručio je Šeranić.

Iz Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, na naš upit odgovorili su da redovno provjeravaju količine i vrste lijekova na zalihama, ali nisu precizirali kojih lijekova trenutno nedostaje i zbog čega.

(BN)

Srpska pravoslavna crkva i vjernici obilježavaju sutra praznik svetog Marka, koji je napisao jedno od četiri jevanđelja.

U Leskovačkoj Moravi smatralo se da kukuruz treba početi sa okopavanjem od Markovdana, kada je najbolje i kupus rasađivati. U Gornjoj Pčinji Markovdan se obilježava pod nazivom Marko Gradobija, i ništa se nije smjelo raditi da ne bi grad uništio sav rod i letinu.

Dan posvećen Svetom apostolu i jevanđelisti Marku– Markovdan crkva obilježava osmog maja po Gregorijanskom kalendaru odnosno 25. aprila po Julijanskom kalendaru. To je praznik posvećen Hristovom učeniku i prvom pomoćniku Svetog Petra, Marku, koji je na molbu vjernika napisao knjigu i Isusovim čudesima i učenju. Tako je prema predanju nastalo prvo jevanđelje. Marko je bio saputnik i pomoćnik apostola Petra, koji ga je u svojoj prvoj poslanici nazvao svojim sinom, ali ne sinom po tijelu, nego po duhu. Kada je Marko bio sa Petrom u Rimu, vernici su ga zamolili da im napiše o spasonosnoj nauci Isusa Hrista, njegovim čudima i životu. Tako je Marko napisao jevanđelje, koje je video i apostol Petar, jedan od prvih 12 Hristovih učenika, i posvjedočio da je istinito, prenosi Blic Žena.

Petar je Marka postavio za episkopa i poslao ga u Misir da propoveda. Misir je u to vrijeme pritiskao gusti mrakom neznaboštva, idolopoklonstva, gatanja Sveti Marko je, uz Božiju pomoć, uspio da posije sjeme Hristove nauke po Liviji, Amonikiji i Pentapolju.

Iz Pentapolja je došao u Aleksandriju, gde je zasnovao hrišćansku crkvu i postavio episkopa, sveštenike i đakone. Marko je svoju propoved Marko potvrđivao mnogobrojnim velikim čudima. Kada su ga neznabošci optuživali da razara njihovu idolopokloničku veru i kada je gradonačelnik počeo da ga traži, Marko je ponovo pobegao u Pentapolj, gde je nastavio svoje delo.
Marko se poslije dvije godine vratio u Aleksandriju, nakon čega se povećao broj vernika. Tada su ga uhvatili neznabošci i vikali: “Povucimo vola u obor”. Teško povrIJeđenog i krvavog bacili su ga u tamnicu, gde mu se prvo javio anđeo koji ga je hrabrio i krepio. Zatim mu se javio i sam Isus Hrist, koji mu je rekao: “Mir tebi, Marko, jevanđeliste moj”, a Marko mu je odgovorio: “Mir i tebi, Gospode moj Isuse Hriste”. Zlobni ljudi su sutradan izvukli Marka iz tamnice i ponovo ga vukli po ulicama i ponovo vikali: “Povucimo vola u obor”. Iznuren i izmožden, Marko je izustio: “U ruke tvoje, Gospode, predajem duh moj”, umro je 68. godine u Aleksandriji.

Inače, veruje se da oni koji su zgriješili na Đurđevdan, kazna ih neće stići ako na Markovdan urade jednu stvar!