Connect with us

Svijet

Kriza u Evropi daje novi podsticaj neonacistima u Njemačkoj

S prvim znakovima ekonomske recesije u Njemačkoj dolaze jasni pokazatelji uspona krajnje desnice u zemlji, a ovaj put su čak i ukrajinske izbjeglice zabrinute.

Na društvenim mrežama nedavno se pojavio video kako dvojica policajaca u Berlinu brutalno hapse sirijskog izbjeglicu u njegovoj kući, pred njegovo dvoje male djece, zbog neplaćanja kazne od 750 evra. Kad je supruga muškarca protestovala zbog agresivne prirode hapšenja, jedan joj se policajac okrenuo i rekao: “Ovo je moja zemlja, vi ste ovdje gost.”

Ubrzo nakon što je video postao viralan, ekstremno desna Alternativa za Njemačku (AfD) uskočila je s novinskim oglasom na gotovo cijeloj stranici pod naslovom “Stojimo uz vas” u znak podrške policajcu.

Za Njemačku je ovo označilo prekretnicu: u sedmicama koje su uslijedile, zemlja je zabilježila značajan porast protesta krajnje desnice u većim gradovima, praćenih nasiljem i sumnjom da je podmetnut požar u kući nekih ukrajinskih izbjeglica.

Masovni protesti krajnje desnog neonacističkog AfD-a posebno su prevladavali u Berlinu, gdje su demonstranti osuđivali i nedostatak energije u zemlji i inflaciju troškova života. “Kad nema dovoljno za Nijemce, zašto davati došljacima” postao je njihov novi poziv na okupljanje.

Ali što je još više zabrinjavajuće, glavna njemačka agencija za istraživanje javnog mnijenja nedavno je izvijestila o velikom porastu popularnosti AfD-a u ispitivanjima političkog mišljenja širom zemlje.

Analitičari se slažu da je veći katalizator promjene raspoloženja njemačkog glasača postupno ekonomsko propadanje zemlje kojemu se još ne vidi kraj.

“Da, to je zabrinjavajuće; često se vidi da ovakve vrste stranaka imaju tendenciju da dobro prođu u kriznim vremenima. Vidjeli smo to u krizi sa sirijskim izbjeglicama, u krizi pandemije korona virusa i to se ponovo događa sada dok prolazimo kroz ekonomsku i energetsku krizu”, kaže politički analitičar profesor Hajo Funke.

U intervjuu iz 2017. godine, sin bivšeg nacističkog generala upozorio je da bi ideologija u kombinaciji s ekonomskom deprivacijom mogla usmjeriti Njemačku prema povratku autoritarizmu, prenosi “TRT World”.

Niklas Frank, sin bivšeg generalnog guvernera tada okupirane Poljske, rekao je za BBC u intervjuu: “Ne vjerujte nama Nijemcima.”

Gospodin Frank, koji je otvoreno izražavao gnušanje nad zločinima koje je njegov otac počinio tokom nacističkog režima, upozorio je da je “sve dok nam je ekonomija dobra i dok zarađujemo novac, sve vrlo demokratsko”.

Međutim, dodao je da bi dugotrajna privredna recesija mogla navesti Njemačku da napusti sve demokratske vrijednosti i gurnuti je nazad u naručje autoritarizma.

Related Topics:

Svijet

DAN ODLUKE ZA LE PEN: Nikad bliže vlasti, ali i nikad bliže političkom kraju

Marin Le Pen danas će saznati odluku Apelacionog suda u Parizu koja bi mogla da odredi njenu političku budućnost

Marin Le Pen u utorak će saznati odluku koja bi mogla da odredi njenu političku budućnost, ali i tok predsjedničkih izbora u Francuskoj.

Apelacioni sud u Parizu odlučiće da li će joj ukinuti petogodišnju zabranu kandidovanja, izrečenu nakon prošlogodišnje presude zbog zloupotrebe sredstava Evropskog parlamenta, ili će ona ostati na snazi, čime bi liderka Nacionalnog okupljanja gotovo sigurno ostala bez prilike da se kandiduje na predsjedničkim izborima 2027. godine.

Za 57-godišnju Le Pen ovo je možda posljednja prilika da ostvari cilj kojem je posvetila više od decenije političke karijere. Nakon tri predsjedničke kandidature i dva poraza u drugom krugu od Emanuela Makrona, činilo se da nikada nije bila bliže ulasku u Jelisejsku palatu.

Apelacioni sud sada će odlučiti da li će poništiti ili ublažiti zabranu kandidovanja. Ukoliko presuda ostane na snazi, Le Pen neće moći da učestvuje na predsjedničkim izborima u proljeće 2027. godine.

Le Pen je prošle godine proglašena krivom jer su, prema presudi, pomoćnici koje je plaćao Evropski parlament zapravo radili za njenu stranku, Nacionalno okupljanje, umjesto na poslovima povezanim sa radom parlamenta, piše Politiko.

Bardela spreman da uskoči
Ukoliko sud potvrdi zabranu, kandidat krajnje desnice trebalo bi da bude 30-godišnji predsjednik Nacionalnog okupljanja Jordan Bardela. Prema posljednjim anketama, Bardela čak uživa nešto veću podršku od Le Pen. Istraživanje agencije Ifop pokazalo je da bi u prvom krugu mogao da osvoji do 37 odsto glasova, dok bi Le Pen osvojila oko 32 odsto.

Ipak, analitičari upozoravaju da Bardeli nedostaje političko iskustvo i da ostaje otvoreno pitanje da li su francuski birači spremni da vođenje nuklearne sile i druge najveće ekonomije Evropske unije povjere političaru koji ima svega 30 godina.

Le Pen je uoči presude poručila da će ostati aktivna u politici bez obzira na ishod.

“To više nije u mojim rukama. Ali nastaviću da se borim i nastaviću da budem aktivna”, rekla je.

Ranije je izjavila da ne bi učestvovala u predsjedničkoj kampanji ukoliko bi, pored zabrane kandidovanja, završila u kućnom pritvoru uz elektronsku nanogicu.

Le Pen bi tokom popodneva trebalo da se pojavi u Palati pravde u Parizu, gdje će predsjedavajuća sutkinja Mišel Aži početi da čita presudu.

Ne očekuje se da će odmah po izlasku iz sudnice dati izjavu. Prema informacijama iz Nacionalnog okupljanja, odmah će otići u sjedište stranke na sastanak sa Bardelom.

Prvo obraćanje javnosti planirano je za večernji televizijski dnevnik. Ishod žalbenog postupka mogao bi da odredi ne samo političku budućnost Marin Le Pen, već i pravac francuske krajnje desnice.

Ukoliko zabrana ostane na snazi, to bi bio težak udarac političarki koja je više od decenije pokušavala da promijeni imidž stranke koju je naslijedila od svog oca i pretvori je u jednu od vodećih političkih snaga u Francuskoj.

Nastavi čitati

Svijet

TURSKA ZABRANILA ULAZAK KRUZERU: Na brodu 2.000 LGBTQ+ putnika, vlasti poručile – „nije u skladu sa moralnim vrijednostima“

Turske vlasti zabranile su pristajanje kruzeru „Skarlet lejdi“ u luku Kušadasi, navodeći da ponašanje putnika „nije u skladu sa strukturom društva i moralnim vrijednostima“.

Na brodu kompanije „Virdžin vojadžis“, koji je isplovio iz Atine na desetodnevno krstarenje, nalazi se oko 2.000 LGBTQ+ putnika, kao i američka glumica Peti Lupon.

Kruzer je trebalo da 7. jula pristane u Kušadasiju, a potom nastavi put ka Istanbulu.

Međutim, vlasti provincije Ajdin saopštile su da je uplovljavanje otkazano jer su brod iznajmile grupe „poznate po ponašanju koje nije u skladu sa strukturom društva i moralnim vrijednostima“, te da je planirana posjeta izazvala zabrinutost javnosti.

Organizator: Prvi put smo odbijeni
Američka turistička kompanija Atlantis, koja organizuje krstarenje, navela je da je tokom prethodnih 25 godina organizovala 13 pristajanja u Istanbulu i Kušadasiju.

Predsjednik kompanije Rič Kembel izjavio je da je ovo prvi put u 36 godina poslovanja da im je uskraćeno pristajanje zbog identiteta putnika.

Glumica: „Bijesna sam“
Peti Lupon je na društvenim mrežama izrazila ogorčenje zbog odluke turskih vlasti.

Navela je da će, uprkos zabrani, nastaviti putovanje i nastupati za putnike, dok je kompanija saopštila da će kruzer umjesto u Tursku pristati u Kairu i na Kritu.

Nastavi čitati

Svijet

Novi udar na Ormuski moreuz, TANKER U PLAMENU

Naftni tanker pogođen je u ranim jutarnjim časovima neidentifikovanim projektilom u blizini Ormuskog moreuza, jednog od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca za transport nafte i gasa.

Prema podacima britanske agencije United Kingdom Maritime Trade Operations (UKMTO), projektil je pogodio lijevi bok broda oko osam nautičkih milja od mjesta Limah u Omanu, nakon čega je izbio požar.

Kapetan broda prijavio je incident u 1.19 časova po lokalnom vremenu, a za sada nema informacija o povrijeđenima niti o zagađenju mora.

Nejasno koji je brod bio meta
Nakon napada, iranska državna televizija objavila je da je meta bio tanker za transport tečnog prirodnog gasa Al Rekayyat, koji plovi pod zastavom Maršalovih Ostrva, navodeći da je brod navodno ignorisao upozorenja Teherana i koristio tzv. “omansku rutu” kroz Ormuski moreuz.

Iranski mediji takođe tvrde da je tanker bio u pratnji američke ratne mornarice, ali britanske vlasti zasad nisu potvrdile identitet pogođenog plovila niti da li je riječ upravo o brodu Al Rekayyat.

Ormuski moreuz ponovo u centru sukoba
Napad dolazi u trenutku kada su pregovori između Sjedinjenih Američkih Država i Irana o bezbjednosti plovidbe i okončanju sukoba ponovo zapali u ćorsokak.

Iako je Iran posljednjih sedmica ublažio blokadu Ormuskog moreuza, i dalje insistira na kontroli plovidbe kroz ovaj strateški prolaz, kojim prolazi približno petina svjetske trgovine naftom.

Teheran je krajem prošlog mjeseca upozorio da ne može garantovati bezbjednost brodovima koji koriste rute koje nisu odobrile iranske vlasti.

Više od 15 napada od početka sukoba
Od izbijanja rata između Irana s jedne te Sjedinjenih Američkih Država i Izraela s druge strane krajem februara, Iran je optuživan za napade na više od 15 trgovačkih brodova u području Ormuskog moreuza.

Američki zvaničnici tvrde da su iranske Revolucionarne garde tokom posljednjeg incidenta ispalile projektile na dva komercijalna broda, dok Teheran nije zvanično preuzeo odgovornost za napad.

Svijet prati razvoj situacije
Napad je izazvao novu zabrinutost zbog mogućih poremećaja u globalnom snabdijevanju energentima, iako tržišta zasad nisu zabilježila dramatične reakcije.

Vlasti u Velikoj Britaniji i međunarodne pomorske organizacije pozvale su sve brodove koji prolaze kroz Ormuski moreuz na pojačan oprez i prijavljivanje svake sumnjive aktivnosti, dok istraga o okolnostima napada i identitetu počinioca još traje, prenosi “Upi”.

Nastavi čitati

Aktuelno