Društvo

RAST CIJENA GORIVA KAO IZGOVOR? Moguće poskupljenje hljeba od 1. januara

Samo u novembru cijene goriva su se povećale za nekih 4-5 feninga, a rast cijena goriva skoro uvijek prati i poskupljenje brojnih drugih proizvoda i usluga. Hljeb kao socijalna kategorija neće odmah poskupiti, ali bi mogao već od 1. januara da bude skuplji, najavljuju iz pekarskog sektora.

Kada gorivo poskupi, to izgleda kao kad bacite kamen u vodu i kada gledate kako se šire krugovi.

Gorivo je trošak svakom prevozniku, svakom pekaru, svakom ko dovozi robu u prodavnicu. Taj trošak na kraju, naravno, plate građani.

-Uglavnom sva poskupljenja, mi to plaćamo. Sad da li su opravdana i koliko, to je jedno sasvim drugo pitanje jer otprilike čim dođe do poskupljenja energenata, evo u ovom slučaju gorivo je otišlo za nekih 4-5 feninga, kako gdje, po litru, ovdje barem na našem području, ne znam kako je dalje- kaže Jovan Vasilić, predsjednik Udruženja potrošača ”Zvono” iz Bijeljine.

Iz Udruženja mlinara i pekara kažu da neće žuriti sa poskupljenjem hljeba. -Sačekaćemo da vidimo kako će se odraziti to na dobavljače, repromaterijal, sirovine i energente pa ćemo tek onda napraviti kalkulaciju ako bude bilo osnova za poskupljenjem, ako ne budemo mogli da radimo rentabilno, onda će doći do povećanja- navode.

-Teško je bilo šta planirati u budućnosti mi ne znamo šta nas očekuje i pšenica koja je berzanska roba zavisi od ponude i potražnje tako će se kretat i cijena brašna u pekarskoj industriji. Što se tiče energenata, vidimo da i tu nemamo neku stabilnost i sigurnost- kaže Radenko Pelemiš, predsjednik Udruženja mlinara i pekara regije Bijeljina.

-Ova inflatorna vremena, to je najnormalnije da se sve cijene mijenjaju. Ovo inflaciju što oni javno prezentuju, ona je znatno veća, da se razumijemo. To se frizira zbog stanovništva, zbog standarda, ali je znatno veća i u takvim vremenima šta možete očekivat osim da sve pomalo, pomalo bude korigovano naviše.

Nažalost, naviše. Hljeb je nažalost socijalna kategorija i kad god je išao gore, to je išlo 10, 20 feninga, to je stvarno iznos koji je danas beznačajan-priča Njegoslav Zagorac, vlasnik pekara “Bodaxco”.

Moguće je da bi veću cijenu hljeba mogao da izazove i najavljeni rast minimalne plate u Republici Srpskoj koji treba da krene od Nove godine, upozoravaju iz Udruženja potrošača.

-Ne samo da će doći do rasta hljeba, nego će, doći, porasti sve ostalo da se razumijemo jer poslodavci uglavnom, ukoliko država ne smanji doprinose, za onoliko koliko će da povećaju minimalni lični dohodak, moraju se smanjiti doprinosi. Pošto se ne smanje, onda automatski sve se to prenese na potrošače kroz proizvod-pojašnjava Vasilić.

-U suštini sad je najveći problem radna snaga i povećanje najniže plate. Ono za šta se mi zalažemo jeste da se poveća najniža plata, a da porezi i doprinosi ostanu na onom nivou na kojem su sada.

Niko, ne samo u pekarskoj, nego uopšte u privredi, niko ne bježi od povećanja minimalne plate, svi mi se zalažemo za bolji standard radnika i mi se zalažemo da dođe do povećanja plate, međutim porezi i doprinosi moraju da ostanu na iznosu koji se sad uplaćuje, ne treba doći do povećanja- tvrdi Pelemiš.

Koliko god da minimalna plata brzo raste, pitanje je da li može da isprati rast cijena koji uvijek idu u korak sa njima. Najveću cijenu će opet da plate oni koji najmanje imaju jer inflacija uzima maha.

Društvo

VUČIĆ DOLAZI U DONJU GRADINU: Obilježavanje sjećanja na žrtve Jasenovca

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić prisustvovaće sutra obilježavanju Dana sjećanja na žrtve zločina genocida u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH) u koncentracionom logoru Jasenovac i njegovom najvećem stratištu u Donjoj Gradini.

Obilježavanju će prisustvovati i drugi zvaničnici Republike Srpske i Srbije.

Prema podacima Spomen-područja Donja Gradina, u zloglasnom logoru Jasenovac tokom Drugog svjetskog rata stradalo je 700.000 žrtava ustaškog zločina, među kojima 500.000 Srba, 40.000 Roma, 33.000 Jevreja, 127.000 antifašista. U Jasenovcu je ubijeno 20.000 djece.

Vlada Republike Srpske proglasila je 19. april Danom žalosti u Srpskoj povodom obilježavanja Dana sjećanja na žrtve ustaškog zločina genocida u koncentracionom logoru Jasenovac i njegovom najvećem stratištu – Donjoj Gradini u NDH od 1941. do 1945. godine.

Nastavi čitati

Društvo

FZO RS UPOZORAVA: Skoro 10.000 penzionera od 1. maja ostaje bez osiguranja

Skoro 10.000 srazmjernih penzionera sa većinskim radnim stažom ostvarenim u inostranstvu koji žive u Republici Srpskoj od 1. maja ostaće bez zdravstvenog osiguranja, a iz Fonda zdravstvenog osiguranja Srpske objasnili su šta je potrebno da urade do kraja aprila.

Ko gubi pravo na zdravstveno osiguranje

Kako navode iz FZO RS za “Nezavisne novine”, do kraja aprila ovim penzionerima neće biti osporavano pravo na zdravstveno osiguranje ovoj kategoriji.

Šta penzioneri moraju uraditi do kraja aprila

“Međutim, kako bi i nakon aprila mogli da koriste prava iz zdravstvenog osiguranja, važno je da se jave u Poresku upravu RS i regulišu svoj status, odnosno da se prijave po osnovu – ‘strani penzioner’ (prijava se podnosi na obrascu PD 3100), a potom da se jave u nadležnu poslovnicu FZO RS sa izvodom iz banke za tekuću godinu, kako bi im bila utvrđena osnovica za uplatu doprinosa”, objašnjavaju oni za “Nezavisne novine”.

Kako dodaju, Zakonom o doprinosima je za državljane Republike Srpske koji imaju ostvaren većinski staž osiguranja u inostranstvu definisana stopa doprinosa za zdravstvo koja iznosi 10,2 odsto na ostvareni iznos penzije.

“Dakle, iznos doprinosa kojeg će uplaćivati zavisi od visine inostrane penzije”, dodaju oni potcrtavajući da zakon ne predviđa izuzetke, već se ovo pravilo odnosi na sve penzionere koji imaju većinski radni staž izvan BiH.

Iz Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske ističu da se ova zakonska norma koja predviđa da penzioneri koji su većinu radnog staža ostvarili u drugoj zemlji sami uplaćuju doprinose zasniva na principu pravičnosti.

“Oni su tokom većeg dijela svog radnog vijeka već izdvajali za zdravstvo u toj zemlji, pa ih nije moguće izjednačavati sa penzionerima koji su cijeli radni vijek proveli u Republici Srpskoj i u punom iznosu plaćali doprinose ovdje. Sistemska obaveza društva je da štiti penzionere koji su radni vijek proveli u Republici Srpskoj, što Fond i čini, zbog čega je doprinos za naše penzionere tek jedan odsto”, navode oni za “Nezavisne novine”.

Prema njihovim riječima, zaposleni u poslovnicama Fonda zdravstvenog osiguranja RS obavještavaju osiguranike o neophodnim koracima kako bi i dalje imali zdravstveno osiguranje.

“Zakonom je definisano da sistem obaveznog zdravstvenog osiguranja funkcioniše na način da se lice prvo prijavi na zdravstveno osiguranje na jedan od predviđenih osnova, a uslov korišćenja zdravstvene zaštite je redovna uplata doprinosa (bez izuzetka). Za inostrane penzionere, kao i za sve ostale kategorije osiguranih lica treba redovno da se uplaćuju doprinosi, do 20. u mjesecu za prethodni mjesec, kako bi imali kontinuitet ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu”, navode oni.

Gdje se penzioneri mogu informisati

Iz FZO RS ističu da su radnici u svim njihovim poslovnicama upoznati sa promjenama, te da su na usluzi osiguranicima.

“Svi osiguranici koji imaju bilo kakvu dilemu mogu da se jave u naše poslovnice. Osim toga, osiguranici se za sva pitanja iz zdravstvenog osiguranja uvijek mogu informisati lično u svim našim filijalama/poslovnicama, kod naših zaštitnika prava, kontakti su dostupni na internet stranici Fonda, kao i putem besplatnog info-broja 0800 5 08 08 koji je u funkciji od ove godine”, kažu iz Fonda za “Nezavisne novine”.

Nastavi čitati

Društvo

VIŠE OD HEROJA: Prikazan film o dr Miodragu Laziću

U Bijeljini je večeras prikazan dokumentarni film “Ratni hirurg” o doktoru Miodragu Laziću, koji je tokom proteklog rata spasio hiljade života i za koga svi koji su ga poznavali kažu da je bio više od heroja.

“Kada je doktor Lazić došao u bolnicu `Žica` i spasio tolike živote postao je više od heroja”, istakao je Željko Milić, predsjednik Zavičajnog udruženja Sarajevsko-romanijske regije, koje je organizovalo projekciju.

Milić je naglasio da ovaj film predstavlja mali doprinos onome što je učinio doktor Lazić.

Predsjednik Skupštine Zavičajnog udruženja Sarajevsko-romanijske regije Ljubiša Stanišić rekao je novinarima da je doktor Lazić simbol požrtvovanosti, srpstva i onog najznačajnijeg što čovjek ima.

On je istakao da će projekcija filma “Ratni hirurg” biti organizovana i na bijeljinskom gradskom trgu za šta su dobili saglasnost od pokrovitelja promocije – grada Bijeljina.

Ovo filmsko ostvarenje govori o vremenu u kojem je živio i radio doktor Lazić, svjedočeći o snazi humanosti i požrtvovanosti u najtežim uslovima, kada su operacije izvođene bez osnovnih sredstava, često pod granatiranjem.

Producent Oliver Paunović rekao je da je film o srpskom hirurgu iz Niša, dobrovoljcu, rađen gotovo dvije godine na osnovu knjige doktora Lazića “Dnevnik ratnog hirurga”.

“Imali smo priliku da o ratnom hirurgu razgovaramo sa ljudima koji su radili sa njim, sa ljudima čije je živote spasio”, naveo je Paunović i dodao da je u filmu korištena i vještačka inteligencija.

Doktor Miodrag Lazić je 1991. godine napustio mjesto hirurga u Nišu i zaputio se u tadašnju Republiku Srpsku Krajinu. Tokom rata u BiH, kao hirurg, učestvovao je u proboju koridora u junu 1992. godine.

Nakon toga se kao dobrovoljac javio u ratnu bolnicu “Koran” na Palama. Jedan je od osnivača ratne bolnice “Žica” u Blažuju, kod Sarajeva, koja je bila takoreći na samoj liniji fronta.

Ostao je tamo punih 40 mjeseci, kao jedini hirurg na području tadašnjeg Srpskog Sarajeva, gd‌je je obavio više od 3.500 operacija pod punom anestezijom.

Za zasluge u spasavanju života Srba i ljudi drugih nacionalnosti patrijarh srpski Pavle odlikovao je Lazića Ordenom Svetog Save.

Lazić je dobio i Orden krsta milosrđa kojim ga je odlikovala Republika Srpska, a Srbija ga je posthumno odlikovala Ordenom Karađorđeve zvezde prvog stepena.

Preminuo je 14. aprila 2020. godine od posljedica virusa korona, prenosi Srna.

Nastavi čitati