Connect with us

Svijet

ZAVRŠEN SASTANAK PUTINA I VITKOFA: Stigle i prve reakcije iz Moskve

Uz Putina, rusku delegaciju su činila i dvojica njegovih savjetnika, Kiril Dimitrijev i Jurij Ušakov.

Sastanak ruskog predsjednika Vladimira Putina sa američkim specijalnim izaslanikom Stivom Vitkofom i zetom američkog predsjednika Donalda Trampa, Džaredom Kušnerom završen je u Kremlju poslije više od pet sati.

Uz Putina, rusku delegaciju su činila i dvojica njegovih savjetnika, Kiril Dimitrijev i Jurij Ušakov.

Dimitrijev se odmah nakon sastanka oglasio na društvenoj mreži X, gdje je uz fotografiju sa sastanka objavio i stiker goluba sa maslinovom grančicom koji simbolizuje mir.

Oglasio se Putinov pomoćnik
Prema riječima pomoćnika ruskog predsjednika Jurija Ušakova, razmatrana je suština američkih mirovnih prijedloga u Ukrajini.

“Razgovor je bio veoma koristan, konstruktivan i veoma informativan”, rekao je on novinarima.

Ušakov je napomenuo da je sastanak pružio priliku da se razgovara o načinima daljeg rješavanja ukrajinske krize, kao i da se postigne dogovor o nastavku zajedničkog rada na postizanju mira u Ukrajini.

Vladimir Putin, kako je Ušakov pojasnio, obavijestio je američku delegaciju da Moskva može da pristane na neke stvari u okviru američkog plana za Ukrajinu, ali da druge stvari izazivaju kritike sa ruske strane.

“Dogovorili smo se na nivou predstavnika, pomoćnika i drugih predstavnika da nastavimo kontakte sa Amerikancima, posebno sa njima koji su danas stigli u Kremlj”, dodao je predsjednički pomoćnik.

Na sastanku se, kako je naveo, nije razgovaralo o konkretnim formulacijama, već o suštini američkog plana za rješenje u Ukrajini.
Rusija se upoznala sa početnim američkim planom od 27 tačaka, pišu RIA Novosti.

“Postojao je dokument koji je sadržao 27 tačaka. Predat nam je i mi smo ga, naravno, pregledali. Međutim, nismo radili na formulaciji i nije bilo razgovora sa našim američkim kolegama o tome, o čemu se takođe danas raspravljalo”, istakao je.

Moskva je pored početnog plana američkog predsjednika Donalda Trampa dobila još četiri dokumenta. U razgovorima je bilo riječi o teritorijalnim pitanjima, bez kojih Rusija ne vidi rješenje ukrajinske krize.

Rusija i Sjedinjene Američke Države su se složile da ne otkrivaju suštinu sastanka. Vladimir Putin je poslao pozdrave Donaldu Trampu preko Stiva Vitkofa i niza političkih signala.

Ušakov je dodao da još mnogo posla treba da se uradi. Međutim, napomenuo je da strane definitivno ne odustaju od rješavanja ukrajinskog pitanja.

Poslije sastanka Vitkof je otišao u zgradu Ambasade SAD u Moskvi.

Podsjetimo, razgovor ruskog predsjednika Vladimira Putina sa američkim specijalnim izaslanikom Stivom Vitkofom i zetom američkog predsjednika Donalda Trampa Džaredom Kušnerom bio je danas u Kremlju, prenijela je agencija RIA.

Američka delegacija trebalo je da predstavi Putinu izmijenjen mirovni plan, koji je sa 28 sveden na 19 tačaka, a sastanak u Moskvi održao se nakon dvije nedjelje intenzivne diplomatije oko Trampovog plana, uključujući dvije runde pregovora između SAD i Ukrajine.

Mirovni plan od 19 tačaka
Nakon intenzivnih pregovora u Ženevi, američki i ukrajinski zvaničnici saopštili su da je ostvaren značajan napredak u izradi mirovnog plana za okončanje rata u Ukrajini.

Prema izvorima upoznatim sa raspravama, mirovni plan je skraćen sa 28 na 19 tačaka. Iako nije precizirano šta je izbačeno, poznato je da su evropski lideri ranije izrazili zabrinutost zbog dijelova koji se odnose na sankcije i zamrznutu rusku imovinu, smatrajući da je to u nadležnosti EU. Pritisak SAD da se sukob okonča već se odrazio na tržišta – evropske odbrambene akcije pale su u ponedjeljak za više od 2 odsto.

Related Topics:

Svijet

NOVA DRAMA U ORMUSKOM MOREUZU: Dva naftna tankera u plamenu nakon udara u pomorske mine

Dva tankera za naftu zapalila su se nakon što su naišla na pomorske mine u Ormuskom moreuzu, saopštila je Iranska revolucionarna garda, dan nakon sličnih incidenata u kojima su učestvovali brodovi na tom plovnom putu.

U saopštenju se navodi da je jedan tanker naišao na minu u istočnom dijelu moreuza, dok je drugi pogođen duž “nedozvoljene rute”, te da su oba plovila ostala nepokretna.

Iranska garda je napomenula da su tankeri prethodno onesposobili svoje sisteme za navigaciju i identifikaciju i da su pokušali da prođu kroz moreuz uz podršku američke vojske, prenio je portal “Šafak njuz”.

Revolucionarna garda Irana objavila je juče da su se dva tankera za naftu zapalila nakon što su naišla na mine. Kasnije se zapalio i tegljač koji je prišao da pomogne jednom brodu.

Iran je ranije upozorio brodove da ne pokušavaju da plove neodobrenim rutama u Ormuskom moreuzu i da plovidba ovim strateški važnim putem mora da se odvija uz odobrenje od Teherana.

SAD i dalje vrše blokadu iranskih luka.

Nastavi čitati

Svijet

Lažirali glasove i lica direktora pa izvukli milione: BANKE I BOLNICE MEĐU ŽRTVAMA

Trojica muškaraca optužena su u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) za prevaru vrijednu oko 129 miliona dolara, u kojoj su uz pomoć vještačke inteligencije (AI) oponašali glasove, a ponekad i izgled direktora kompanija kako bi naveli zaposlene da im prebace novac.

Prema navodima američkih tužilaca, osumnjičeni su tokom više od godinu i po dana ciljali hiljade kompanija širom svijeta, predstavljajući se kao njihovi rukovodioci i advokati. Među žrtvama su se našle banke, bolnički sistemi i druge kompanije.

Prema optužnici podnesenoj saveznom sudu u Njujorku, Džejkob Soal (41), Šeron Hazan (54) i Gaj Šitrit (42) tokom više od godinu i po dana ciljali su hiljade kompanija širom svijeta, prenosi Tanjug.

Za šta ih terete?
Trojica optuženih terete se za elektronsku prevaru, tešku krađu identiteta i pranje novca, prenio je Tajms of Izrael.

Među žrtvama su bili bolnički sistemi u Misuriju i Kaliforniji, banka u Roud Ajlendu, britanska finansijsko-tehnološka kompanija, investiciona kompanija u Masačusetsu i proizvođač hrane za kućne ljubimce na Floridi.

Prema sudskim dokumentima, osumnjičeni su uglavnom ciljali računovodstvena odjeljenja kompanija, šaljući imejlove u ime generalnih direktora i tražeći pomoć oko povjerljivih finansijskih transakcija.

Detalji prevare
Oni su organizovali telefonske ili video-pozive, tokom kojih su vještačkom inteligencijom oponašali glas, a ponekad i izgled direktora.

Žrtvama su potom govorili da kontaktiraju advokata iz velike advokatske kancelarije, čiji su identitet takođe bili spremni da lažno predstave.

Soal i Šitrit su uhapšeni između juna i septembra, dok nije navedeno kada je uhapšen Hazan.

On je 2008. godine u Njujorku osuđen za zavjeru radi bankarske prevare.

Nastavi čitati

Svijet

NIJEMCI ZATVARAJU VRATA RADNICIMA IZ BIH I REGIONA: Skresane kvote za 2027. godinu

Vlada Njemačke usvojila je uredbu kojom će od početka 2027. godine prepoloviti godišnju kvotu radnika sa Zapadnog Balkana koji imaju olakšan pristup njemačkom tržištu rada, sa dosadašnjih 50.000 na 25.000, uprkos oštrim kritikama privrednih udruženja i pojedinih saveznih pokrajina, prenijeli su mediji.

Uredba je usvojena na jučerašnjoj sjednici vlade, ali je još mora odobriti većina u Gornjem domu njemačkog parlamenta, u kojem su zastupljene savezne pokrajine.

Odluci se protivi sedam njemačkih pokrajina, među kojima su Bavarska, Sjeverna Rajna-Vestfalija, Donja Saksonija i Hesen, kao i nekoliko velikih privrednih udruženja koja upozoravaju na zavisnost pojedinih sektora od radne snage iz inostranstva.

Najviše primjedbi na planirano smanjenje kvote iznijeli su predstavnici građevinske industrije, ugostiteljstva i logistike, kao i krovna udruženja koja zastupaju sektor njege bolesnih i nemoćnih osoba.

Savezno udruženje poslodavaca (BDA) ranije je kritikovalo nacrt uredbe Ministarstva rada, zahtijevajući da se godišnja kvota ne prepolovi, već da se ograničenje u potpunosti ukine.

Iz BDA su upozorili da je već sada ostao veliki broj neriješenih zahtjeva, koji će od 1. januara 2027. godine morati biti odbijeni, zbog čega bi brojna radna mjesta mogla ostati nepopunjena.

Namjeru vlade da smanji broj radnika sa Zapadnog Balkana kritikovao je i Savezni zavod za zapošljavanje, koji je takvu odluku ocijenio pogrešnim korakom.

Zavod je u oktobru saopštio da je više od milion ljudi sa Zapadnog Balkana zaposleno u Njemačkoj uz plaćanje punih doprinosa. Od tog broja, 53 odsto radi kao kvalifikovana ili visokokvalifikovana radna snaga, dok je polovina zaposlena na poslovima za koje na njemačkom tržištu rada nema dovoljno radnika.

Odluka o smanjenju godišnje kvote radnika sa Zapadnog Balkana koji imaju povlašten pristup njemačkom tržištu rada dio je postizbornog koalicionog sporazuma vladajućih demohrišćanskih stranaka CDU i CSU i Socijaldemokratske partije Njemačke (SPD).

Cilj inicijative, koja je potekla od konzervativne CDU, jeste da se za slobodna radna mjesta u Njemačkoj angažuju nezaposleni.

Nastavi čitati

Aktuelno