Connect with us

Društvo

ŠOK U BiH! Daje 1.750 KM platu, ali nema radnika –DVA DANA RADNA, DVA SLOBODNA

Iako je tehnologija na farmi moderna, izmuzišta automatizovana, a radni uslovi mnogo bolji nego što većina zamišlja ovaj posao, i ovdje se suočavaju sa najvećim izazovom: pronalaskom kvalitetne radne snage.

Ni jedna od najvećih govedarskih farmi u Bosni i Hercegovini, Arifagić Investment iz Kozarca, ne pronalazi lako radnike.

Vlasnik, Jusuf Arifagić, nastoji održati proizvodnju, uprkos nestabilnom ambijentu u kojem se nalazi domaća poljoprivreda. “Zaposlio bih odmah tri radnika. Imam radna mjesta u izmuzištu i u štali”, kaže Arifagić, dodavši da je sve teže pronaći ljude koji žele raditi i koji mogu savladati osnovna znanja potrebna na modernoj farmi, gdje su poslovi daleko od teškog fizičkog rada, piše “Agroklub”.

Dva dana radna, dva slobodna

Organizacija posla, dodaje, više je nego korektna. Radnici u izmuzištu rade dva dana, pa imaju dva slobodna.

Dolaze ujutro u 6 sati, završavaju do 13.30, ponovo dolaze u 18 i završavaju oko 21:30. Mjesečno rijetko ko premaši 120 – 130 radnih sati, a prosječna plata ne pada ispod 1.500 KM, uz topli obrok od oko 250 KM. Ipak, kvalitetne radne snage nema.

Radnik na izmuzištu, kako pojašnjava, trebao bi imati određeno znanje o zdravlju krave, mastitisu, izgledu vimena, higijeni. Ovaj drugi, bi obavljao klasične poslove na održavanju štale.

“Iako TMR nahrani, radnik treba nagrnuti hranu pred krave, brinuti o ishrani teladi, pošto je velika količina teljenja, u decembru i početkom januara očekujem preko 50 teljenja, svako tele treba zbrinuti, držati ga u posebnom prostoru minimum 15 dana. Milk taksi je unutra, znači sve automatizovano”, priča nam.

Na farmi u Kozarcu je oko 700 grla i trenutno je zaposleno 14 radnika, još tri rade u Petrovcu gdje se bavio tovom. Nekada je zapošljavao 29 ljudi, no, zbog nekonkurentnosti u tovu bikova, bio je prinuđen smanjiti broj grla, pa samim tim i broj uposlenih. Linker
“Ja se mogu vrlo brzo vratiti na 1.000 – 1300 grla. Konačni kapacitet farme u Kozarcu do 5.000 grla, jer već imam projektovano novih 6 štala, svaka je kapacitet 700 grla, sve što je potrebno za izgradnju tih objekata je to riješeno”, kaže sagovornik koji je više od 5 hektara zemljišta pretvorio u građevinsko i dobio sve upotrebne dozvole.

Redovno vrši reviziju ekološke dozvole koja uključuje šest evropskih standarda, a ima i evropski izvozni broj.

“Svakih pet godina vodim novu ekološku dozvolu, imam ispunjene sve uslove, sa željom da napravimo modernu komercijalnu farmu, ono što je zastupljeno u Evropi na čemu počiva poljoprivredna proizvodnja EU i svijeta”, priča on.

Zaštititi i male

Dodaje kako je vrlo bitno sprovesti Strategiju ruralnog razvoja i zaštititi male proizvođače na selu koji će čuvati tradiciju, ali i da velika komercijalna preduzeća moraju na neki način postati tradicija koja će se prenositi s koljena na koljeno, ukoliko planiramo i imati poljoprivrednu proizvodnju.

On danas najčešće uspije zaposliti ljude između 55 i 60 godina, “one iz Titovog sistema” koji, kako kaže, imaju radne navike i znanja.

“Oni obično imaju još par godina do penzije i takvi ljudi su najzahvalniji, znaju šta znači rad u sistemu”, kaže vlasnik jedne od najvećih farmi u BiH.

Smatra da mnogi imaju krivu percepciju o poslovima u poljoprivredi.

“Samo spominjanje štale, krave i ostalog valjda je danas sramota, sramota je raditi na jednoj farmi, u poljoprivredi. Ne znam da li nas smatraju ljudima drugog reda, da nismo jednako vrijedni kao i ostali. Uglavnom, vrlo je teško naći kvalitetnog radnika”, priča ovaj farmer.

Obrazovni sistem ne prati tržište

Ističe kako ni školski program nije prilagođen potrebama poljoprivredne proizvodnje, odnosno modernim sistemima i metodama proizvodnje. Sve je manje i onih koji se uče ovom poslu na malim seoskim domaćinstvima.

“Obrazovni sistem Bosne i Hercegovine, nema određene linije ili smjerove, koji će učiti djecu da upravljaju savremenom mehanizacijom, oranju modernim traktorom, koji se programira ili ima kompjutersko upravljanje. Takođe, imamo moderna izmuzišta i druge stvari u štalama, a nemamo nikakve smjerove za to – na primjer, tri godine srednja poljoprivredna škola gdje bi djeca učila određeni dio stočarstva, poput upravljanja opremom”, kaže ovaj farmer, dodavši da poljoprivredni tehničari izlaze iz škola sa siromašnim znanjem.

Dakle, promjene su neophodne. U ovoj zemlji, kako kaže, moraju početi vladati zakoni koji će stvarati pravnu državu i društvo jednakih šansi, zadržati mlade, obrazovane, eminentne ljude i privući mladost iz 52 zemlje svijeta, “gdje imamo djecu koja su obrazovana na prestižnim svjetskim univerzitetima, ali i kapital starije generacije, bh. dijaspore koji se mjeri na u milijardama maraka”.

“Nikada u istoriji BiH, bosanskohercegovački ljudi ili mladost nije bila intelektualno jača i obrazovana kao danas. Kad bi to upotrijebili, i kreirali nove proizvode, uključili nauku kao vizu za budućnost, uveli pravdu u državu i prestali je krasti, garantujem da bismo u roku četiri godine zaposlili 100 hiljada mladih stručnjaka”, ističe Arifagić.

Retrogradni politički sistem

Nažalost, kako navodi, zbog retrogradne politike u zadnjih 25 godina, BiH je postala posljednja stanica, gdje ljudi čekaju mezare i groblja.

“Ja znam šta znači lutati svijetom i biti bez domovine. Automatski si osuđen na nestanak, samo je pitanje vremena. Smije li Bosna i Hercegovina to dopustiti sebi?”, pita ovaj poljoprivrednik, istakavši kako BiH spada u jednu trećinu zemalja na planeti gdje su najoptimalniji uslovi za opstanak ljudskog roda, posmatrajući mogućnosti proizvodnje.

Šta bi samo, kako kaže, druge države dale za naših 5 miliona hektara zemljišta. Ističe i kako mnogi ne znaju da je Norveška radila studiju o Bosni i Hercegovini koja kaže da je ovo jedna od posljednjih oaza gdje se može proizvoditi organska ili zdrava hrana.

“Gotovo 80% našeg zemljišta je pripremljeno za organsku proizvodnju zato što od rata do danas nismo koristili vještačka gnojiva. Imamo 256 rijeka najbogatija smo zemlja u Evropi sa hidropotencijalom pitke vode. Svih 256 rijeka ima perfektnu vodu na svom izvoru. Mi je do ušća zagadimo da u njoj ne možeš noge oprati”.

Kaže kako će maćehinski odnos prema državi i poljoprivredi uništiti ono što nam je Bogom dato te kako mu se čini da se ide prema tome da posljednja velika pljačka države bude prodaja poljoprivrednog zemljišta strancima, u bescjenje.

“Ima li ova država ikakve robne rezerve? Ne daj Bože da se desi bilo kakva havarija. Ako nam zaustave uvoz žita u roku od 15 dana, mi smo gladni. A na drugoj strani, 5 miliona hektara zemljišta i četiri godišnja doba. Možemo imati dva miliona grla, proizvoditi milijarde litara mlijeka, slijediti našu tradiciju, imamo osam sireva svjetske klase”, navodi sagovornik “Agrokluba”.

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Stižu nam prave jesenje temperature, moguć i koji pljusak

Promjenljivo i pretežno oblačno vrijeme uz povremenu kišu očekuje se  21. septembra u Republici Srpskoj, dok će od utorka uslijediti zahlađenje, uz svježija jutra i temperature koje će se u višim predjelima spuštati do četiri stepena Celzijusa.

Kako najavljuju meteorolozi Republičkog hidrometeorološkog zavoda, sutra se očekuje promjenljivo do pretežno oblačno uz sunčane intrevale, ponegdje tokom dana biće i prolazne kiše ili kratkotrajnog pljuska.

“U Hercegovini će biti više sunca uz povremene oblačne periode, dok će uveče biti vjetrovito, uz jake udare bure. Uveče se očekuje postepeno razvedravanje sa sjevera.

Vjetar će biti slab do umjeren, u drugom dijelu dana uz pojačane udare, sjevernih smjerova. Na jugu će duvati umjerena, uveče i jaka bura.

Minimalna temperatura vazduha biće od 11 do 17 stepeni, u višim predjelima oko osam stepeni. Maksimalna temperatura vazduha biće od 21 do 26 stepeni, na jugu do 31, a u višim predjelima oko 19 stepeni”, naveli su oni

Nastavi čitati

Društvo

VIŠE OD 60.000 KM ZA DOGAĐAJ U ZALUŽANIMA – ko je odlučivao o novcu?

Dodatna pitanja o načinu raspolaganja javnim novcem otvaraju i organizacija auto-trka na Krčmaricama, kao i manifestacija održana na Automotodromu Zalužani, za koju je, prema informacijama kojima raspolažemo, izdvojeno više od 60.000 KM.

Kao pokrovitelj događaja navodi se Kabinet predsjednika Republike Srpske.

Posebnu pažnju privlači program održan na Zalužanima, gdje je 18. septembra 2026. godine, u okviru obilježavanja 18 godina Sportsko-auto i karting saveza Republike Srpske, bio najavljen koncert pjevačice Aleksandre Mladenović.

Sama činjenica da je određeni događaj finansiran javnim sredstvima ne znači da je došlo do nepravilnosti. Međutim, kada je riječ o desetinama hiljada maraka, javnost ima opravdan interes da zna na osnovu kojih kriterijuma su sredstva odobrena, ko je donio odluku i kome je novac isplaćen.

Ključno pitanje: gdje je završio novac?

Upravo zato nije dovoljno samo navesti iznos ili pokrovitelja.

Potrebno je objaviti kompletnu dokumentaciju koja bi pokazala:

odluku o odobravanju sredstava;
ugovor sa organizatorom;
specifikaciju planiranih troškova;
račune i fakture;
podatke o izvršenim uplatama;
završni izvještaj o utrošku novca.

Posebno je važno razjasniti da li su sredstva iz budžeta institucije predsjednika Republike Srpske korištena isključivo za sportske i programske aktivnosti navedene u projektu ili su finansirani i drugi sadržaji.

Pitanje je tim značajnije ukoliko se u okviru istog događaja organizuju sadržaji koji nisu direktno povezani sa sportskim takmičenjem.

Kako je SAKS RS finansiran i kakva je njegova veza sa AMS RS?

Dodatna pitanja otvara način na koji Sportski auto i karting savez Republike Srpske dolazi do sredstava namijenjenih za razvoj sporta, organizaciju takmičenja, nabavku opreme i podršku sportskim kolektivima.

SAKS RS je registrovana organizacija koja okuplja auto i karting klubove i organizuje takmičenja u različitim disciplinama. Na zvaničnoj stranici Saveza objavljeni su kalendar takmičenja, pravilnici i podaci o njegovim aktivnostima.

Javno dostupni registracioni podaci navode da je Sportski auto i karting savez Republike Srpske osnovan 27. februara 2008. godine i da ima sjedište u Banjoj Luci.

Istovremeno, otvara se pitanje odnosa između SAKS-a RS i Auto-moto saveza Republike Srpske, posebno kada je riječ o finansiranju auto-sporta i tokovima novca koji potiče iz javnih ili zakonom propisanih naknada.

To pitanje zahtijeva uvid u finansijske izvještaje, odluke o transferima i ugovore između povezanih organizacija.

U priči se pojavljuje i ime Marija Đurana

U cijeloj priči posebno se nameće pitanje uloge Marija Đurana.

Prema informacijama kojima raspolažemo, njegovo ime se pojavljuje u strukturi Sportskog auto i karting saveza Republike Srpske, zajedno sa Nikolom Lolićem, Zoranom Dobrićem i Sašom Vujasinom.

Ukoliko se potvrde navedene funkcije, potrebno je odgovoriti i na pitanje kakva je njihova konkretna uloga u odlučivanju o finansijama, organizaciji događaja i raspodjeli sredstava.

To samo po sebi nije dokaz nepravilnosti, ali jeste razlog da se objavi potpuna dokumentacija o načinu upravljanja novcem.

Četiri pitanja na koja javnost očekuje odgovor

Iz dostupnih informacija proizlazi nekoliko pitanja koja se mogu provjeriti isključivo kroz zvaničnu dokumentaciju:

Prvo: Da li i u kom obimu Auto-moto savez Republike Srpske finansira ili podržava Sportski auto i karting savez Republike Srpske?

Drugo: Da li se sredstva iz institucije predsjednika Republike Srpske usmjeravaju SAKS-u RS i po kojim kriterijumima?

Treće: Ko je donio odluke o finansiranju događaja na Zalužanima i Krčmaricama?

Četvrto: Da li su sva odobrena sredstva pravdana računima i izvještajima o realizaciji projekta?

Odgovori na ova pitanja mogli bi pokazati da li je riječ o redovnom finansiranju sportskih aktivnosti ili postoje elementi koji zahtijevaju dodatnu kontrolu.

„6,3 miliona prihoda i 908 KM dobiti“ – brojke moraju biti potkrijepljene dokumentima

Posebnu pažnju zaslužuju navodi o finansijskom poslovanju Auto-moto saveza Republike Srpske.

Prema podacima koji su nam dostavljeni, AMS RS je ostvarivao višemilionske prihode, dok je iskazana dobit bila svega nekoliko stotina maraka. Međutim, prije objavljivanja konkretnih iznosa poput 6,3 miliona KM prihoda i 908 KM dobiti potrebno je precizno navesti godinu na koju se podaci odnose i dokument iz kojeg su preuzeti.

Isto važi i za navode o hipotekama, imovini, rashodima i nalazima revizora.

Bez objavljivanja bilansa, revizorskog izvještaja ili drugog primarnog dokumenta, te brojke ne bi trebalo predstavljati kao konačan dokaz bilo kakve zloupotrebe.

Javna sredstva traže javne odgovore

Ono što se može jasno postaviti kao javni interes jeste pitanje transparentnosti.

Ako su sredstva građana korištena za organizaciju sportskih događaja, javnost ima pravo da zna koliko je novca izdvojeno, kome je uplaćen, na osnovu kojeg dokumenta i za koju konkretnu namjenu.

Isto tako, ako postoje finansijske veze između različitih organizacija koje učestvuju u raspodjeli ili realizaciji tih sredstava, one bi trebalo da budu vidljive iz zvaničnih dokumenata.

Zato bi objavljivanje kompletne finansijske dokumentacije predstavljalo najjednostavniji način da se otklone dileme – ili potvrde pitanja koja se već pojavljuju u javnosti.

Ovo istraživanje time ne završava. Naprotiv, dokumenti o finansiranju auto-sporta, odlukama o dodjeli javnog novca i odnosima između organizacija mogu dati mnogo precizniji odgovor od političkih optužbi i međusobnih prozivki.

Nastavi čitati

Društvo

650.000 KM I 1.500 OVACA: Zadruga bliska SNSD-u dobila pola miliona KM, NOVAC STIGAO IZ JAVNIH FONDOVA

Poljoprivredna zadruga “TDST” osnovana je mjesec dana ranije prije nego će putem Agencije za agrarna plaćanja od Vlade Republike Srpske dobiti pola miliona maraka. Osnivači su bliski SNSD-u. Zadruga je raspisala poziv za dodjelu ovaca.

Stanišić, Ćosić i Škipina obezbijedili dodatna sredstva i preuzeli zasluge za pokretanje inicijative. Stanišić kaže da je zadruga osnovana sa ciljem realizacije projekta u oblasti poljiprivrede, te da je ispunila uslove.

Narodni poslanik Aco Stanišić (SNSD) nedavno se pohvalio na društvenim mrežama da je zajedno sa gradonačelnikom Istočnog Sarajeva Ljubišom Ćosićem i kolegom Damjanom Škipinom pokrenuo inicijativu dodjele ovaca s ciljem jačanja stočarstva i podrške poljoprivrednim proizvođačima sa područja Sarajevsko- romanijske regije.

“Podršci su se priključili Grad Istočno Sarajevo i ODS ‘Elektrodistribucija’ ad Pale kao društveno odgovorno preduzeće, te su zajedno sa Vladom Republike Srpske obezbijedili sredstva u iznosu od 650.000 KM za realizaciju ovog značajnog projekta”, napisao je Stanišić.

Kroz ovaj projekat biće obezbijeđeno najmanje 1.500 ovaca za stanovnike sa područja Istočnog Sarajeva.

Tačnije, na javni poziv, raspisan prije par dana, mogu se javiti samo stanovnici Pala, Istočnog Novog Sarajeva i Istočnog Starog Grada koji ispunjavaju navedene uslove.

Projekat realizuje poljoprivredna zadruga “TDST” Istočno Sarajevo.

Zanimljivo je da je narodni poslanik naknadno izmijenio objavu na društvenim mrežama. Najprije je napisao da je raspisan “javni poziv za dodjelu novca”, a kasnije izmijenio u “dodjelu ovaca”.

Ovo je bio i povod da mu iz PSS-a Pale napišu da u stvari nije greška i da “jezik hoće pravo”, napominjući da novac građana nije novac SNSD-a.

Osim toga, pogrešno je bio napisan i naziv poljoprivredne zadruge, pa je umjesto “TDST” pisalo “DST”.

Pomenuti projekat je na društvenim mrežama najavio i gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić.

Ko su osnivači Poljoprivredne zadruge “TDST”?

Puni naziv pravnog lica koji je nosilac projekta raspodjele ovaca je Poljoprivredna zadruga “Tradicijom do sigurnog tržišta” p.o.

Zadruge je osnovana 9. jula ove godine.

Već u avgustu Vlada Republike Srpske im je odobrila pola miliona maraka na ime ostvarivanja prava na podsticajna sredstva za podršku razvoju kooperantske mreže.

Riječ je o subvencijama za podsticaj razvoju poljoprivrede i sela u okviru Agencije za agrarna plaćanja Republike Srpske.

Osnivači poljoprivredne zadruge koja je privatna svojina su većinom članovi SNSD-a.

Među njima je Ognjen Sladoje, aktuelni šef kabineta gradonačelnika Ljubiše Ćosića.

Sladoje je i vlasnik privatne firme koja je svojevremeno direktnim sporazumima dobijala poslove od opštine Istočno Novo Sarajevo na čijem čelu je SNSD-ov Jovan Katić.

Sladoje se još uvijek navodi i kao direktor firme u vlasništvu njegovog brata Miljana Sladoja, odbornika SNSD-a.

I ova firma je dobijala poslove od SNSD-ovih (grado)načelnika, o čemu je naš portal ranije pisao.

Još jedno ime koje se nalazi među osnivačima je Đorđe Stupar, koji je prema medijskim natpisima savjetnik u kabinetu gradonačelnika Ljubiše Ćosića.

Direktor Poljoprivredne zadruge “ TDST” je Miloš Dangić, aktivni član Mladih socijaldemokrata.

Jesu li institucije postale privatno vlasništvo?

Ova privatna zadruga SNSD-ovih članova i simpatizera koja je raspisala javni poziv za dodjelu ovaca registrovana je na adresi administrativnog centra Grada Istočno Sarajevo.

Štaviše, na javnom pozivu je naznačeno da se prijave predaju na adresi Grada, sa naznakom da su za poljoprivrednu zadrugu.

Kako su osobe bliske SNSD-u osnovale privatnu zadrugu na adresi Grada preko koje će dijeliti novac, kako je ova zadruga ekspresno dobila subvencije Vlade Republike Srpske pitali smo Stanišića i Škipinu koji su ponovo kandidati za narodne poslanike ispred SNSD-a.

Aco Stanišić za SPIN Info kaže da je zajedno sa gradonačelnikom Ljubišom Čosićem i kolegom narodnim poslanikom Damjanom Škipinom, održao sastanak sa predsjednikom Vlade Republike Srpske Savom Minićem na kojem su pokrenuli inicijative za niz projekata i investicija među kojima je i ova.

Stanišić napominje da su sredstva odobrena zaključkom Vlade Republike Srpske.

“ Smatram da sama činjenica da je Zadruga osnovana mjesec dana prije odobravanja sredstava ne predstavlja dokaz bilo kakve nepravilnosti, posebno ako je ona, a koliko mi je poznato jeste, osnovana sa ciljem realizacije projekata u oblasti poljoprivrede i ako je ispunila uslove koje su nadležne institucije postavile. Datum osnivanja sam po sebi nije i ne može biti dokaz da je nešto sporno”, kaže Stanišić koji nas je uputio na Vladu Republike Srpske.

Odgovore o tome kako je ova poljoprivredna zadruga ispunila uslove za subvencije Vlade čekamo i od Agencije za agrarna plaćanja iz koje su obećali dostaviti odgovore i koji će svakako biti objavljeni.

Kako su došli na ideju osnivanja zadruge i raspisivanja javnog poziva za dodjelu ovaca, pitali smo i dio osnivača poljoprivredne zadruge. Odgovore još uvijek čekamo, kao i od poslanika Škipine.

“Tradicijom do sigurnog tržišta” već postoji

Već drugu godinu u Istočnom Sarajevu se održava festival tradicionalnih proizvoda, rukotvorina i drugih radinosti istoimenog naziva.

Iako se na prvu činilo da je riječ o sličnom projektu, poljoprivredna zadruga “Tradicijom do sigurnog tržišta” nije povezana sa festivalom “Tradicijom do sigurnog tržišta”.

Zbog čega je odabran isti naziv ostaje nepoznanica.

Sajam organizuje Gradska razvojna agencija Istočno Sarajevo, a finansira ga Ministarstva privrede i preduzetništva Republike Srpske.

Tačnije, ministarstvo pokriva 70 % troškova projekta , bez PDV-a. U ovom slučaju Gradskoj razvojnoj agenciji je odobreno nešto više od 20.000 KM, što je u razgovoru za SPIN Info potvrdila i direktorka agencije Anja Krsmanović.

Direktorku smo upoznali sa informacijom da je na adresi Grada osnovana poljoprivredna zadruga sa identičnim nazivom kao sajam koji organizuju.

No, nije znala nista o tome.

“ Zaista ništa ne znam. Znam samo šta radi Gradska razvojna agencija…….Mi imamo rješenje, dakle Gradska razvojna agencija Istočno Sarajevo u partnerstvu Grada, RAIS i u ovom slučaju opština Sokolac, organizuju festival Tradicijom do sigurnog tržišta”, kaže direktorka Krsmanović.

Podsjećamo, narodni poslanik Aco Stanišić je nedavno dijelio i kokoške. Tačnije, Elektrodistribucija Pale donirala je Gradu Istočno Sarajevo sredstva u iznosu od 100.000 KM za nabavku koka nosilja. Odluku je potpisao predsjednik Nadzornog odbora Elektrodistribucije Pale Branko Koroman koji je ujedno predsjednik Skupštine opštine Pale, ali i stranački kolega direktora Elektrodistribucije Ace Stanišića.

Kada je riječ o dodjeli ovaca napomenuto je da je namjera da kroz povrat grla podrška bude održiva i da se iz godine u godinu širi na nova domaćinstva radi povećanje stočnog fonda i razvoja ovčarstva na ovom području.

Nastavi čitati

Aktuelno