Connect with us

Društvo

ŠOK U BiH! Daje 1.750 KM platu, ali nema radnika –DVA DANA RADNA, DVA SLOBODNA

Iako je tehnologija na farmi moderna, izmuzišta automatizovana, a radni uslovi mnogo bolji nego što većina zamišlja ovaj posao, i ovdje se suočavaju sa najvećim izazovom: pronalaskom kvalitetne radne snage.

Ni jedna od najvećih govedarskih farmi u Bosni i Hercegovini, Arifagić Investment iz Kozarca, ne pronalazi lako radnike.

Vlasnik, Jusuf Arifagić, nastoji održati proizvodnju, uprkos nestabilnom ambijentu u kojem se nalazi domaća poljoprivreda. “Zaposlio bih odmah tri radnika. Imam radna mjesta u izmuzištu i u štali”, kaže Arifagić, dodavši da je sve teže pronaći ljude koji žele raditi i koji mogu savladati osnovna znanja potrebna na modernoj farmi, gdje su poslovi daleko od teškog fizičkog rada, piše “Agroklub”.

Dva dana radna, dva slobodna

Organizacija posla, dodaje, više je nego korektna. Radnici u izmuzištu rade dva dana, pa imaju dva slobodna.

Dolaze ujutro u 6 sati, završavaju do 13.30, ponovo dolaze u 18 i završavaju oko 21:30. Mjesečno rijetko ko premaši 120 – 130 radnih sati, a prosječna plata ne pada ispod 1.500 KM, uz topli obrok od oko 250 KM. Ipak, kvalitetne radne snage nema.

Radnik na izmuzištu, kako pojašnjava, trebao bi imati određeno znanje o zdravlju krave, mastitisu, izgledu vimena, higijeni. Ovaj drugi, bi obavljao klasične poslove na održavanju štale.

“Iako TMR nahrani, radnik treba nagrnuti hranu pred krave, brinuti o ishrani teladi, pošto je velika količina teljenja, u decembru i početkom januara očekujem preko 50 teljenja, svako tele treba zbrinuti, držati ga u posebnom prostoru minimum 15 dana. Milk taksi je unutra, znači sve automatizovano”, priča nam.

Na farmi u Kozarcu je oko 700 grla i trenutno je zaposleno 14 radnika, još tri rade u Petrovcu gdje se bavio tovom. Nekada je zapošljavao 29 ljudi, no, zbog nekonkurentnosti u tovu bikova, bio je prinuđen smanjiti broj grla, pa samim tim i broj uposlenih. Linker
“Ja se mogu vrlo brzo vratiti na 1.000 – 1300 grla. Konačni kapacitet farme u Kozarcu do 5.000 grla, jer već imam projektovano novih 6 štala, svaka je kapacitet 700 grla, sve što je potrebno za izgradnju tih objekata je to riješeno”, kaže sagovornik koji je više od 5 hektara zemljišta pretvorio u građevinsko i dobio sve upotrebne dozvole.

Redovno vrši reviziju ekološke dozvole koja uključuje šest evropskih standarda, a ima i evropski izvozni broj.

“Svakih pet godina vodim novu ekološku dozvolu, imam ispunjene sve uslove, sa željom da napravimo modernu komercijalnu farmu, ono što je zastupljeno u Evropi na čemu počiva poljoprivredna proizvodnja EU i svijeta”, priča on.

Zaštititi i male

Dodaje kako je vrlo bitno sprovesti Strategiju ruralnog razvoja i zaštititi male proizvođače na selu koji će čuvati tradiciju, ali i da velika komercijalna preduzeća moraju na neki način postati tradicija koja će se prenositi s koljena na koljeno, ukoliko planiramo i imati poljoprivrednu proizvodnju.

On danas najčešće uspije zaposliti ljude između 55 i 60 godina, “one iz Titovog sistema” koji, kako kaže, imaju radne navike i znanja.

“Oni obično imaju još par godina do penzije i takvi ljudi su najzahvalniji, znaju šta znači rad u sistemu”, kaže vlasnik jedne od najvećih farmi u BiH.

Smatra da mnogi imaju krivu percepciju o poslovima u poljoprivredi.

“Samo spominjanje štale, krave i ostalog valjda je danas sramota, sramota je raditi na jednoj farmi, u poljoprivredi. Ne znam da li nas smatraju ljudima drugog reda, da nismo jednako vrijedni kao i ostali. Uglavnom, vrlo je teško naći kvalitetnog radnika”, priča ovaj farmer.

Obrazovni sistem ne prati tržište

Ističe kako ni školski program nije prilagođen potrebama poljoprivredne proizvodnje, odnosno modernim sistemima i metodama proizvodnje. Sve je manje i onih koji se uče ovom poslu na malim seoskim domaćinstvima.

“Obrazovni sistem Bosne i Hercegovine, nema određene linije ili smjerove, koji će učiti djecu da upravljaju savremenom mehanizacijom, oranju modernim traktorom, koji se programira ili ima kompjutersko upravljanje. Takođe, imamo moderna izmuzišta i druge stvari u štalama, a nemamo nikakve smjerove za to – na primjer, tri godine srednja poljoprivredna škola gdje bi djeca učila određeni dio stočarstva, poput upravljanja opremom”, kaže ovaj farmer, dodavši da poljoprivredni tehničari izlaze iz škola sa siromašnim znanjem.

Dakle, promjene su neophodne. U ovoj zemlji, kako kaže, moraju početi vladati zakoni koji će stvarati pravnu državu i društvo jednakih šansi, zadržati mlade, obrazovane, eminentne ljude i privući mladost iz 52 zemlje svijeta, “gdje imamo djecu koja su obrazovana na prestižnim svjetskim univerzitetima, ali i kapital starije generacije, bh. dijaspore koji se mjeri na u milijardama maraka”.

“Nikada u istoriji BiH, bosanskohercegovački ljudi ili mladost nije bila intelektualno jača i obrazovana kao danas. Kad bi to upotrijebili, i kreirali nove proizvode, uključili nauku kao vizu za budućnost, uveli pravdu u državu i prestali je krasti, garantujem da bismo u roku četiri godine zaposlili 100 hiljada mladih stručnjaka”, ističe Arifagić.

Retrogradni politički sistem

Nažalost, kako navodi, zbog retrogradne politike u zadnjih 25 godina, BiH je postala posljednja stanica, gdje ljudi čekaju mezare i groblja.

“Ja znam šta znači lutati svijetom i biti bez domovine. Automatski si osuđen na nestanak, samo je pitanje vremena. Smije li Bosna i Hercegovina to dopustiti sebi?”, pita ovaj poljoprivrednik, istakavši kako BiH spada u jednu trećinu zemalja na planeti gdje su najoptimalniji uslovi za opstanak ljudskog roda, posmatrajući mogućnosti proizvodnje.

Šta bi samo, kako kaže, druge države dale za naših 5 miliona hektara zemljišta. Ističe i kako mnogi ne znaju da je Norveška radila studiju o Bosni i Hercegovini koja kaže da je ovo jedna od posljednjih oaza gdje se može proizvoditi organska ili zdrava hrana.

“Gotovo 80% našeg zemljišta je pripremljeno za organsku proizvodnju zato što od rata do danas nismo koristili vještačka gnojiva. Imamo 256 rijeka najbogatija smo zemlja u Evropi sa hidropotencijalom pitke vode. Svih 256 rijeka ima perfektnu vodu na svom izvoru. Mi je do ušća zagadimo da u njoj ne možeš noge oprati”.

Kaže kako će maćehinski odnos prema državi i poljoprivredi uništiti ono što nam je Bogom dato te kako mu se čini da se ide prema tome da posljednja velika pljačka države bude prodaja poljoprivrednog zemljišta strancima, u bescjenje.

“Ima li ova država ikakve robne rezerve? Ne daj Bože da se desi bilo kakva havarija. Ako nam zaustave uvoz žita u roku od 15 dana, mi smo gladni. A na drugoj strani, 5 miliona hektara zemljišta i četiri godišnja doba. Možemo imati dva miliona grla, proizvoditi milijarde litara mlijeka, slijediti našu tradiciju, imamo osam sireva svjetske klase”, navodi sagovornik “Agrokluba”.

Related Topics:

Društvo

ZABRINJAVAJUĆI PODACI: Zbog mentalnih poremećaja liječeno i dijete od dvije godine

Tokom prošle godine u Republici Srpskoj zbog poremećaja mentalnog zdravlja hospitalizovana su 332 maloljetnika, a najmlađi pacijent imao je samo dvije godine, pokazuju podaci Instituta za javno zdravstvo RS.

Više od 300 hospitalizovanih maloljetnika
Od ukupnog broja hospitalizovanih, 108 djece bilo je uzrasta do šest godina, dok su 224 pacijenta bila starosti od sedam do 18 godina.

“Najmlađe dijete koje je tokom prošle godine bolnički liječeno zbog poremećaja mentalnog zdravlja imalo je svega dvije godine”, navode iz Instituta.

Kada je riječ o vanbolničkom liječenju u javnim zdravstvenim ustanovama, tokom prošle godine registrovana su 1.353 slučaja poremećaja mentalnog zdravlja kod djece predškolskog uzrasta, odnosno od rođenja do šeste godine života, te 1.891 slučaj kod djece i mladih školskog uzrasta od sedam do 19 godina.

Istovremeno, u privatnim zdravstvenim ustanovama evidentirano je 375 slučajeva poremećaja mentalnog zdravlja kod djece predškolskog uzrasta i 197 slučajeva kod djece i mladih školskog uzrasta.

Najčešće dijagnoze kod djece i mladih
“Među najčešćim dijagnozama zbog kojih su djeca i mladi tokom 2025. godine hospitalizovani nalaze se mješoviti poremećaji ponašanja i emocija (F92), reakcije na teški stres i poremećaji prilagođavanja (F43), kao i laka i umjerena intelektualna ometenost (F70 i F71)”, navode oni.

Naime, u javnim zdravstvenim ustanovama kod djece predškolskog uzrasta najviše su registrovani drugi duševni poremećaji i poremećaji ponašanja, kojih je bilo 1.315, dok je evidentirano i 36 slučajeva intelektualne ometenosti.

Kod djece školskog uzrasta najzastupljeniji su takođe bili drugi duševni poremećaji i poremećaji ponašanja sa 910 slučajeva, zatim neurotski, stresogeni i somatoformni poremećaji sa 543 slučaja, te intelektualna ometenost sa 268 slučajeva.

Slični trendovi zabilježeni su i u privatnom zdravstvenom sektoru. Kod djece do šest godina registrovano je 279 slučajeva drugih duševnih poremećaja i poremećaja ponašanja, 43 neurotska, stresogena i somatoformna poremećaja, te 27 slučajeva intelektualne ometenosti.

Među djecom i mladima uzrasta od sedam do 19 godina u privatnim zdravstvenim ustanovama najčešće su evidentirani drugi duševni poremećaji i poremećaji ponašanja, ukupno 78 slučajeva, te neurotski, stresogeni i somatoformni poremećaji, kojih je bilo 49.

Stručnjaci upozoravaju na značaj pravovremene pomoći
Prema riječima psihologa Aleksandra Milića, podatak o rastu broja djece i maloljetnika koji se liječe zbog mentalnih poremećaja jeste zabrinjavajući, ali istovremeno ukazuje na potrebu za pravovremenim prepoznavanjem problema i adekvatnim tretmanom.

“Takva stanja nastaju usljed više faktora. Najčešće se radi o urođenim poremećajima ili smetnjama u razvoju koje zahtijevaju intenzivan psihijatrijski, psihološki i pedagoški rad. Pored genetskih faktora, značajnu ulogu imaju i faktori sredine, na koje možemo pozitivno uticati”, rekao je Milić za “Nezavisne novine”

On ističe da je veoma važno da se nakon postavljanja dijagnoze djetetu prilagode metode rada, kako u porodici, tako i u obrazovnom sistemu.

“Više zabrinjava situacija kada se ne primjenjuju adekvatne mjere podrške. Takva djeca često imaju poteškoće da se aktivno uključe u svakodnevne aktivnosti, mogu biti demotivisana ili nedovoljno osposobljena za određene obaveze, zbog čega zahtijevaju intenzivniji i individualizovan pristup”, naveo je Milić.

Najteži slučajevi završavaju na bolničkom liječenju
Prema njegovim riječima, iako broj oboljelih zabrinjava, dio problema može biti ublažen ukoliko se poteškoće na vrijeme prepoznaju i ako se djeci pruži odgovarajuća stručna pomoć.

Komentarišući podatke da su prošle godine 332 maloljetne osobe bile hospitalizovane, od čega 108 djece do šest godina i 224 uzrasta do 18 godina, Milić kaže da se u bolničkim uslovima uglavnom liječe najteži slučajevi.

“Riječ je o djeci i mladima koji često odbijaju pomoć koja bi mogla da se pruža kroz porodični ili ambulantni tretman. Teži slučajevi uglavnom ne prihvataju terapiju niti smatraju da im je potrebna pomoć, zbog čega je nekada neophodna hospitalizacija. Kod starijih maloljetnika ponekad je potrebna i asistencija policije kako bi bili upućeni na liječenje”, rekao je on.

Govoreći o najčešćim dijagnozama, Milić navodi da su među vodećima mješoviti poremećaji ponašanja i emocija, kao i reakcije na teški stres.

“Kod djece sa razvojnim poteškoćama moguće je mnogo uraditi kroz jačanje njihovih kapaciteta i osposobljavanje za svakodnevni život. Kada je riječ o poremećajima koji nastaju kao posljedica stresa i trauma, potrebna je dugotrajnija i intenzivnija psihoterapijska podrška. Boravak na psihijatriji, koji najčešće traje 15 do 21 dan, nije dovoljan sam po sebi, već se liječenje mora nastaviti kroz rad sa porodicom i stručnjacima nakon otpusta iz bolnice”, zaključio je Milić.

Nastavi čitati

Društvo

GUSTI DIM SE ŠIRI GRADOM: Veliki požar na mostarskoj deponiji; “Ne otvarajte prozore i izbjegavajte boravak napolju”

Na deponiji čvrstog otpada “Uborak” u Mostaru izbio je veliki požar, koji gasi i “er traktor”.

Gust dim širi se gradom zbog čega su građanima izdate preporuke da izbjegavaju boravak na otvorenom, ne otvaraju prozore i da ne koriste vodu iz bunara i izvora u blizini deponije.

Nakon dojave o požaru sve raspoložive snage Profesionalne vatrogasne jedinice Mostar poslate na teren, a u gašenje su uključeni i pripadnici Oružanih snaga BiH sa cisternama, saopšteno je iz gradske Službe za civilnu zaštitu i vatrogastvo.

Zbog gorenja specifičnih materijala u dubljim slojevima deponije, na širem području grada širi se gust dim i neugodan miris paljevine, što direktno utiče na kvalitet vazduha.

Iz Gradske uprave Mostar i Službe za civilnu zaštitu građanima je preporučeno da izbjegavaju bilo kakve aktivnosti na otvorenom u široj okolini odlagališta.

Upućen im je poziv da zatvore sve prozore i vrata u domaćinstvima, posebno u noćnim i jutarnjim časovima kada atmosferske prilike spuštaju dim u najniže slojeve vazduha.

Hronični bolesnici sa respiratornim i kardiovaskularnim poteškoćama, djeca, trudnice, te starije osobe trebaju potpuno da izbjegavaju boravak na otvorenom do stabilizacije situacije.

Osim toga, zabranjuje se korištenje vode iz otvorenih bunara i izvora u blizini deponije do potvrde o ispravnosti koju izdaju nadležne sanitarne i higijensko-epidemiološke službe.

Građanima je upućen poziv da prate službene kanale komunikacije Civilne zaštite, vatrogasne službe i lokalnih medija.

Dodaje se da su sve nadležne gradske službe, komunalna preduzeća i interventne jedinice na terenu kako bi se požar lokalizovao što prije.

Nastavi čitati

Društvo

VRELO LJETO POKAZUJE ZUBE: Temperature danas do 35 stepeni!

U Republici Srpskoj i BiH danas će preovladavati sunčano i veoma toplo vrijeme. Tokom dana očekuje se malo do umjereno oblačno vrijeme, uz duže sunčane periode u većini krajeva.

Vjetar slab do umjeren, uglavnom sjevernih i sjeveroistočnih smjerova.

Jutarnja temperatura vazduha od 14 do 20, na jugu do 23 stepena Celzijusa, dok će najviša dnevna temperatura biti od 29 do 35 stepeni.

U poslijepodnevnim časovima u brdsko-planinskim predjelima moguć je prolazan razvoj oblačnosti, ali bez značajnijih padavina.

Biometeorološke prilike biće uglavnom povoljne, ali se savjetuje oprez i izbjegavanje dužeg boravka na suncu u najtoplijem dijelu dana.

Nastavi čitati

Aktuelno