Connect with us

Društvo

BLOKIRANI RAČUNI, ŠTRAJKOVI, KAŠNJENJE PLATA, OGROMNA DUGOVANJA: Zašto su javna preduzeća u BiH na infuziji?

Blokirani računi, štrajkovi, kašnjenje plata, ogromna dugovanja. To su, ukratko, tek neki od problema u brojnim javnim preduzećima u BiH, koja, umjesto da odgovorno upravljaju novcem i resursima, “preživljavaju na infuziji” i spasavaju se tako što se u njih upumpavaju pare iz budžeta.

Na primjer, radnici Šumskog gazdinstva (ŠG) “Čemernica” Kneževo podsjećaju da je to ŠG nekada bilo među pet najboljih. A nedavno su zbog neisplaćenih plata bili prinuđeni na štrajk, koji su obustavili tek kada su dobili novac koji su zaradili.

Ovaj primjer, međutim, nije usamljen. Recimo, svi računi domova zdravlja u Livnu, Tomislavgradu, Kupresu, Glamoču i Drvaru, te Kantonalne bolnice Livno, blokirani su više od mjesec dana zbog više od 10 miliona KM dugovanja za poreze i doprinose.

Gubitaš do gubitaša
Štaviše, analiza podataka iz Porezne uprave FBiH pokazuje da javna preduzeća čine najveći dio ukupnog poreskog duga u FBiH. Među njima se posebno izdvajaju rudnici koji posluju u okviru “Elektroprivrede BiH”, poput Rudnika Kreka iz Tuzle, RMU Zenica, Breza i Kakanj.

Identična situacija bilježi se i u Republici Srpskoj, gdje brojna javna preduzeća takođe grcaju u problemima. Primjera radi, kada su u pitanju “Aerodromi Republike Srpske”, prema dostupnim informacijama, za šest mjeseci ove godine prijavljen je gubitak od skoro 600.000 KM.

Ako im je za utjehu, ima i gorih: ukupna dugovanja Javnog preduzeća “Željeznice Republike Srpske”, zaključno sa polovinom ove godine, iznose vrtoglavih 295.943.460 KM. Ili, recimo, “Šume Republike Srpske” su završile prošlu godinu sa gubitkom od 14 miliona maraka, kratkoročnim obavezama od 100 miliona KM i dugom prema dobavljačima od 27 miliona maraka.

Partijski kadrovi
Zanimljivo je i indikativno svakako to što je veliki dio ovog javnog dobra, zapravo, stranački plijen, odnosno njima upravljaju partijski kadrovi.

Srđan Traljić, menadžer za odnose sa javnošću u “Transparency Internationalu BiH”, kaže da je, generalno, depolitizacija javnih preduzeća stara priča i da se na tome insistira dugo, te je to predviđeno i kroz prioritete EU.

“Pokazalo se da partijsko upravljanje javnim preduzećima dovodi do njihove neefikasnosti. Ne pamtim kada je u Republici Srpskoj raspisan i sproveden javni konkurs za izbor direktora javnog preduzeća. Uglavnom su to imenovanja vršioca dužnosti. Preduzeća se dijele po stranačkoj liniji i to je čak unošeno i u koalicione sporazume. Takav način upravljanja javnim preduzećima je doveo do toga da se više cijene oni direktori koji više mogu izvući za stranku nego oni koji to preduzeće mogu učiniti profitabilnim, odnosno održivim”, kaže Traljić za “Nezavisne novine”.

Teško do recepta za spas
Politička analitičarka Tanja Topić kaže da se uz postojeći mentalitet teško može naći recept za spas ovih preduzeća.

“Političke elite regrutuju podobne, a ne sposobne za rukovodeće funkcije, te vide javna preduzeća kao zlatne koke za izvlačenje novca i za glasačku bazu. Na drugoj strani, prevlađuje svijest među zaposlenima da se najbitnije osigurati do penzije na sigurnom radnom mjestu, misleći po receptu iz pređašnjeg sistema da se tu dočeka penzija. Da bi se nešto promijenilo, potrebno je resetovati cjelokupno društvo”, ističe Topićeva za “Nezavisne novine”.

Ekonomista Igor Gavran poručuje da bi javna preduzeća trebalo da budu najbolja prilika za odgovorne vlasti da direktno pozitivno djeluju na tržište i poboljšaju javne usluge.

“Ali, nažalost, uglavnom se koriste kao prilika za uhljebljivanje nesposobnih partijskih kadrova i korupciju, što kombinovano rezultira prvo urušavanjem kvaliteta javnih usluga, zatim urušavanjem poslovanja pa i opstanka javnih ustanova i preduzeća, a na kraju i samog budžeta, odnosno cjelokupnog sistema, kada ih treba ‘spašavati’ i pokrivati gubitke iz javnog novca, odnosno na račun građana i privrede”, naglašava Gavran.

Šta je rješenje
Recept za spas je, dodaje on, vrlo jednostavan, ali nažalost u postojećim uslovima nedostižan – da se ukloni partijska kontrola nad javnim sektorom i upravljanje provjeri sposobnim, a ne podobnim, i da se uspostavi striktna kontrola odgovornosti i strogo sankcioniše svaki propust, ne samo na nivou uprava, nego i onih koji su ih imenovali.

“Da pojednostavimo – da ide u zatvor i nadoknadi štetu iz privatne imovine i direktor i nadležni ministar i svako ko je u lancu odgovornosti. To je jedini način. Neko će kao alternativu predložiti privatizaciju svega u javnom sektoru, ali to nije rješenje jer javne usluge i javni sektor trebaju ostati javni i raditi u javnom, a ne privatnom interesu. Njihov cilj nije profit, nego kvalitetne javne usluge i odgovorno upravljanje javnim novcem”, naveo je Gavran

Društvo

VJEČNO U DUGOVIMA, A CIJENE KAO NA ALPAMA! Čašića rakije na Jahorini 10 KM, KAFA “SAMO” 5 KM

Zimska sezona na Jahorini tek se zahuktava, a s približavanjem dočeka Nove godine cijene u ugostiteljskim objektima potvrđuju ono što mnogi gosti već očekuju – odmor na ovoj planini sve je, blago rečeno, luksuz. Tako ćete kafu na ovom zimskom odmaralištu platiti 5 KM, Coca-Colu, Cedevitu i druge sokove po 7 KM, a toplu čokoladu 8 KM.

Fotografija cjenovnika iz jednog ugostiteljskog objekta na Jahorini pokazuje da su cijene alkoholnih pića osjetno više nego u većini gradova u Bosni i Hercegovini, pa čak i u dijelu regionalnih zimskih centara. Naprimjer, domaće rakije u količini od 0,03 litre kreću se uglavnom od 8 do 10 KM. Zlatna rakija, šljivovica ili kruškovača naplaćuju se 9 do 10 KM, dok su travarica i loza nešto „povoljnije“ i stoje 8 KM.

Među aperitivima, Martini Bianco i Rosso koštaju 9 KM, Jägermeister 9 KM, dok je Campari Bitter 6 KM.

Popularni pelinkovac i višnjevac iz ponude Maraske takođe su po 8 KM za 0,03 litre, piše Hercegovina Info.

Cijene vodke dodatno potvrđuju planinski standard. Smirnoff stoji 9 KM, dok su Grey Goose i Belvedere čak 17 KM za istu količinu.

Ljubitelji gina moraće izdvojiti od 9 do 10 KM za Gordon’s i Tanqueray, dok je Monkey 47 čak 20 KM.

Posebno se ističu cijene viskija i bourbona. Jack Daniel’s stoji 13 KM, Johnnie Walker Red Label 11 KM, dok je Black Label 19 KM.

Chivas Regal 12 košta 17 KM, a Chivas Royal Salute čak 40 KM za 0,03 litre. Među skupljima je i Hennessy XO, čija cijena iznosi 40 KM.

Ni kokteli nisu iznimka. Aperol Spritz, Hugo Spritz i Pelin & Tonic naplaćuju se po 16 KM, dok je Tonic s likerom 15 KM.

Iako su ovakve cijene u skladu s vrhuncem zimske sezone i velikom potražnjom uoči novogodišnjih praznika, one sve češće otvaraju pitanje dostupnosti Jahorine domaćim gostima.

Kada je riječ o smještaju, prema aktualnim ponudama na platformama za rezervaciju, cijene noćenja u periodu oko Nove godine kreću se okvirno od 250 do 400 KM po noći za apartmane, dok hoteli s četiri i pet zvjezdica nerijetko prelaze i 500 KM po noćenju, osobito uz obvezne novogodišnje pakete.

(Agencije) Foto: BN

Nastavi čitati

Društvo

PRAZNIK MAJKI I ŽENA! Pravoslavni vjernici obilježavaju MATERICE

Pravoslavni vjernici obilježavaju Materice, najveći hrišćanski praznik majki i žena, koji uvijek pada u drugu nedjelju pred Božić.

Toga dana, prema običaju, djeca porane i unaprijed pripremljenim kanapom, koncem, šalom, maramom ili kaišem na prepad vežu majkama noge, na isti način kao što su njih majke vezivale na Djetinjce.

Majka se pretvara da ne zna zašto je vezana. Djeca joj čestitaju praznik, a ona onda dijeli poklone i na taj način se “driješi”. Na isti način se vežu i sve udate žene, koje se “driješe” kolačima ili nekim drugim slatkišima.

Običaj “vezivanja” i “driješenja” predstavlja mnogo više od puke igre ukućana, jer se njime potvrđuje veza ljubavi kojom su povezani svi članovi hrišćanske porodice.

Praznik Materice se u novije vrijeme proslavlja i pri hramovima, naročito po gradovima. Žene u dogovoru sa sveštenikom pripreme prigodan program u kome učestvuju djeca sa prikladnim recitacijama i pjevanjem, a onda djeca vezuju prisutne žene. One se “driješe” poklonima i pripremljenim paketićima, knjigama, krstićima…

Negdje se organizuje posjeta bolnici, naročito dječijim odjeljenjima, gdje se djeci nose pokloni, što daje ovom prazniku puni hrišćanski smisao.

Nastavi čitati

Društvo

NOVCA SVE MANJE: Hoće li opstati JU Park prirode “Trebević”?

Javna ustanova Park prirode Trebević, osnovana sa ciljem zaštite ovog područja, nema sredstva za normalno funkcionisanje.

Direktoru, jedinom zaposlenom, preostalo je da predloži postavljanje rampi na ulaze prema Trebeviću i naplaćuje takse od građana koji dolaze automobilima.

Ovakav prijedlog naišao je na kritike javnosti. Sam gradonačelnik Istočnog Sarajeva, iako je izdvajao sredstva, priznaje da bi, ako se nešto ne učini, Park prirode mogao biti ugašen.

S druge strane, izmjenom regulacionih planova opštine osnivači, prije svega Istočni Stari Grad, dozvolile su prekomjerno gradnju ujedno ignorišući obavezu uplaćivanja sredstva za rad ove javne ustanove.

Projekat postavljanja rampi za naplatu ulaza glavni je preduslov za naplatu ekološke takse i ostvarivanje prihoda koji bi pokrili barem tekuće poslovanje ove javne ustanove u idućoj godini, pojašnjeno je u Programu rada JU Park prirode “Trebević” za iduću godinu koji je, iako uz značajne tehničke greške, ipak usvojila Skupština Grada Istočno Sarajevo na sjednici održanoj juče.

“Pošto kod nas nije postojala zakonska osnova za naplatu navedenih ekoloških taksi, bilo je potrebno utrošiti mnogo vremena i energije sa ciljem da se stvori zakonska podloga za njihovo uvođenje i naplaćivanje i to smo uspješno završili”, pojašnjava u Programu rada v.d. direktora Park prirode “Trebević” Mladen Samardžić.

Takse će se naplaćivati automobilima koji budu ulazili na ovo zaštićeno područje, a planirane lokacije rampi su: Miljević krivina, Zlatište, Osmice i Jasik.

Cijena dnevne takse po automobilu iznosila bi pet maraka.

No, ovakva zamisao direktora naišla je na oštre kritike javnosti, odnosno građana koji nisu spremni plaćati ulaz na područje Trebevića.

Apsurdno je i to da bi se ekološka taksa građanima naplaćivala kao naknade za zaštitu i unapređenje životne sredine zbog automobila kojim dolaze, dok investitori koji grade na Trebeviću uveliko uništavaju tu istu životnu sredinu.

Ćosić: Jahorinu smo uništili vodeći se isključivo interesom i profitom

Opštine osnivači odnosno Istočni Stari Grad, Istočno Novo Sarajevo kao i Pale nemaju namjeru izdvajati sredstva za rad Parka prirode iako su se obavezale izdvajati 25.000 KM godišnje.

Jedino je Grad Istočno Sarajevo ranije izdvojio određena sredstva.

No, da se ova novoosnovana ustanova nalazi u problemima sa funkcionisanjem priznao je za skupštinskom govornicom i sam gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Čosić.

“ Mislim da nismo dovoljno uspjeli, iskreno ću vam reći, mislim da smo neke stvari mogli daleko više. Ako u 2026. ne uradimo nešto na polju funkcionisanja Parka prirode on će biti besmislen. Izgubiće se ta ideja i moći ćemo hladno otići u Vladu RS i reći kao sto ste ga proglasili Parkom prirode, tako ga i vratite u neke normalne okvire, mi nismo uspjeli. Zasto? Zato što već evo dvije i po godine pokušavamo da postignemo neku vrstu dogovora”.

Osvrćući se na prekomjernu sječu šume na Trebeviću gradonačelnik je ovu planinu uporedio sa Jahorinom.

“ Meni se ne sviđa to sto smo uradili od Jahorine svi zajedno, uopšte se ne izostavljam, da li ćemo doći do situacije da vođeni isključivo interesom i profitom dovedemo i Trebević u to ili ćemo barem uvesti neka pravila? Naplata takse za življenje u obuhvatu Parka prirode, naplata takse za poslovanje u okviru parka, naplata takse za ulazak u Park prirode donose prihode koji će biti iskorišteni da se plate rendžeri (radnici) i da se uredi nesto u tom parku prirode”.

Ćosić dodaje i da će prije eventualnog postavljanja rampi biti održane javne rasprave.

Protiv programa rada JU Park prirode „Trebević“ bili su opozicioni odbornici u skupštini Grada predvođeni SDS-om.

Odbornik Predrag Šarović smatra da najave o postavljanju rampi predstavljaju opasan presedan i direktan udar na suštinu zaštite prirode.

“Umjesto očuvanja i odgovornog upravljanja, građanima se šalje poruka da se priroda pretvara u izvor prihoda, bez jasnih zakonskih osnova, javne rasprave i saglasnosti građana”, kaže za SPIN Info Šarović.

Dodaje da je Park prirode prirodno dobro od opšteg interesa te mora ostati slobodno i dostupno svim građanima.

Park prirode „Trebevićˮ stavljen je pod zaštitu u cilju očuvanja različitih prirodnih elemenata, prirodnog sastava i cjelovitosti ekosistema, očuvanja karakterističnih obilježja pejzaža, odnosno u svrhu očuvanja ukupne geološke i biološke raznovrsnosti.

No, dok zgrade nesmetano niču izgleda da nema volje nadležnih da se ograniči prekomjerna urbanizacija, te posveti očuvanju ovog prostora.

Nastavi čitati

Aktuelno