Da bismo se osjećali dobro u vrelim danima, prije svega treba da vodimo računa o hidrataciji, ali i da pazimo šta jedemo.

U toplim danima, naš toplotni balans je neuravnotežen jer ljudsko tijelo proizvodi i prima više toplote. Dakle, da se ne bi pregrijao, naš mozak u drugi plan stavlja procese varenja. Kao rezultat toga, naš apetit je smanjen, a potreba za kalorijama takođe se smanjuje. Na sreću, mi u ovom trenutku imamo manje želje za masnim i prženim jelima, a spremniji smo da posegnemo za laganim i osvježavajućim jelima.

Ono što jedemo po toplom vremenu utiče na naše blagostanje. Konzumiranje određenih proizvoda u takvim danima može da poveća, na primjer, osjećaj umora, pospanosti i apatije. Zato bi najbolje bilo odustati od brze hrane. Za varenje, primjera radi, pljeskavice, tijelu je potrebno mnogo energije, što izaziva povećanje temperature i krvnog pritiska. Pojačivači ukusa prisutni u takvoj hrani uzrokuju da nemamo energije i da se osjećamo pospano kasnije tokom dana.

Još jedan obrok koji je bolje preskočiti tokom vrućina je meso sa roštilja. Ovo može da izgleda iznenađujuće, ali životinjski proteini su teško svarljivi, a prženje ili roštiljanje dovodi do tzv. postprandijalne termogeneze, odnosno povećanja tjelesne temperature. Druga vrsta hrane koju volimo da jedemo lejti je sladoled. Vole ih i odrasli i djeca, ali smrznuti desert, iako mislimo da nas rashlađuje, zapravo ima suprotan efekat. Ohlađeno tijelo želi da se zagrije, pa brže pumpa krv do tkiva da bi izjednačilo temperaturnu razliku. Potrošnja energije takođe povećava tjelesnu temperaturu. Efekat? Opet nam je vruće.

Pošto je riječ o sladoledu, vrijedi pomenuti i druge slatkiše. U vrelim danima, možda ćemo ih poželjeti više od klasične večere. Međutim, jesti čokoladu ili kolače nije dobra ideja. Jedenje šećera dovodi do smanjenja koncentracije, pospanosti i nervoze. Ova osjećanja će se pojačati u vrelim danima, jer sama visoka temperatura slabi organizam.

Slane grickalice se takođe ne preporučuju tokom toplog vremena. Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, bezbjedan nivo konzumacije soli je maksimalno 5 grama dnevno. Ako dodamo dodatne doze soli, čak i gram, povećavamo rizik od dehidracije. Pored toga, slani štapići, orašasti plodovi i čips su teško svarljivi, tako da nam je potrebno više energije da ih svarimo. Ovo uzrokuje povećanje tjelesne temperature.

Šta jesti na vrućini?

U toplim danima najbolje je birati voće i povrće, lako svarljiva jela, a najbolja su ona koja ne zahtijevaju termičku obradu. Zdrave salate sa krastavcem, paradajzom i zelenom salatom, pečena riba, jela na pari i supe idealni su za ovo doba godine. Kada je vruće, ne zaboravljajte da pijete vodu.

Takođe je dobra ideja da pijete vodu sa ukusom, ali ne onu koju možete da kupite u prodavnici (obično ima šećer i hemijske dodatke), već onu koju ste sami pripremili. Samo dodajte nekoliko listova nane, limuna, pomorandže, limete ili kriške krastavca u čašu ili bokal vode. Takođe jedite voće ili povrće koje sadrži puno vode. To uključuje, između ostalog: lubenice, jagode, dinje, maline, krastavce i paradajz.

Ministar inostranih poslova u Savjetu ministara BiH Elmedin Konaković najavio je da će zatražiti zabranu najavljenog koncerta srpske pjevačice Jelene Karleuše, koji bi trebalo da bude održan u Sarajevu, u klubu Akva, 8. avgusta.

Ovim povodom se oglasila i Jelena Karleuša, koja je ostala u šoku nakon Elmedinovih riječi.

-Ovaj čovjek je bolestan od zla i zaslijepljen mržnjom. Nikada u životu nisam ružnu riječ rekla za bošnjački narod! Naprotiv, samo najljepše. Baka mi je Bosanka, mnogi prijatelji su mi Bosanci, a imam i ogromnu fan-bazu iz Bosne- napisala je Jelena Karleuša na njenom Fejsbuk profilu, pa dodala:

-Ne znam zašto se ovaj nesrećnik okomio na mene, ili želi marketing, ili se zaljubio, ali, svakako, ovo je sramno ponašanje. Dosta je bilo mržnje, aman bre!.

Podsjetimo, Konaković se oglasio porukom na društvenim mrežama i napisao:

-Zatražiću od MUP-a Kantona Sarajevo da ovaj koncert, u skladu sa Zakonom o javnom okupljanju, zabrani jer je riječ o osobi čiji nastupi izazivaju nacionalnu i vjersku mržnju- poručio je on i dodao:

-I nemojte govoriti da ovo nije posao ministra spoljnih poslova, nemojte pisati da ne treba da se spuštam na taj nivo. Reagujem na pojavu kojom se negatorima genocida oprašta i dozvoljava da nas i dalje ponižavaju. Reagujem na pokušaj da se takvo ponašanje normalizuje.

-Reagujem da svi oni koji rade isto shvate da sa nama tako ne mogu. Reagujem jer ne želim da neko ponižava i vrijeđa moj narod i naše stradanje- rekao je.

Vijest da je na Balkanu sagrađena crkva vrijedna 20 miliona evra privukla je pažnju mnogih u regionu, a posebno zbog toga što je crkvu gradio kontroverzni rumunski biznismen Điđi Bekali.

Ukratko:

• Crkva vrijedna 20 miliona evra osveštana u Rumuniji
• Zlatna kupola visoka 40 metara dominira kompleksom
• Bekali tvrdi da će u crkvu dolaziti svakog dana
• Kontroverzni vlasnik FCSB-a ponovo u centru pažnje

On je obećanje o izgradnji crkve dao prije mnogo godina na utakmici sa Galatasarajem. Crkva je ovog vikenda konačno osveštana, a u nju je došlo nekoliko stotina vjernika iz cijele Rumunije.

Kako je nastala crkva koju je finansirao Điđi Bekali?

Bekali se ponosi time što je duboko religiozan, a njegova retorika obiluje vjerskom simbolikom. Neki ga vide kao čovjeka koji iskreno vjeruje u Boga, dok drugi tvrde da on religiju koristi kao sredstvo populizma.

Nakon obećanja datog prije nekoliko godina, Bekali je počeo sa izgradnjom crkve u Piperi. Iako crkva nije potpuno gotova, od prošlog vikenda će se liturgije u ovoj crkvi služiti svakog dana.

Glavni dio crkve pokriven je zlatnom kupolom sa impozantnim krstom koja je visoka 40 metara. Izgradnja je koštala 20 miliona evra i može da primi oko 1.000 vjernika. Ulaz u crkvu bio јe uokviren troboјnim cvjetnim aranžmanom.

“Bez crkve ništa ne može da se uradi. Ovo je sada raj na zemlji. Dolaziću ovdje svakog dana, na jutarnjoj i večernjoj službi. Ta zemlja vrijedi šest miliona evra, nisam je poklonio, sagradio sam crkvu”, rekao je biznismen Bekali.

Kako je izgledalo osveštanje i prva liturgija?

Biznismen se na prvoj liturgiji pojavio u plavom odjelu i bijeloj košulji, a u ruci je sve vreme držao brojanicu. Sa njim je sve vrijeme bila njegova supruga.

Služba je počela u nedjelju u 8 ujutru i trajala je nekoliko sati.

Crkva јe osveštana, nakon čega јe nastavljena liturgiјa koјoј јe prisustvovalo nekoliko stotina ljudi.

Liturgiju јe služio sveštenik Varlam iz Ploјešta. Unutra јe, međutim, Điđi Bekali ušao samo sa članovima porodice i bliskim priјateljima. Parohiјani su mogli da gledaјu liturgiјu na ogromnom ekranu koјi se nalazio u dvorištu. Među njima su bili i uticaјni ljudi

Ko je zapravo Điđi Bekali?

Bekali je, inače, kontroverzna ličnost u Rumuniji, najpoznatiji po tome što je vlasnik fudbalskog kluba FCSB iz Rumunije.

Rođen je u siromašnoj porodici i iz aromunske zajednice čija je tradicionalna povezanost sa stočarstvom i trgovinom obilježila i njegovu ranu karijeru. Upravo je trgovina zemljištem, kasnih 90-ih i ranih 2000-ih, postala izvor njegovog basnoslovnog bogatstva.

Rumunski mediji godinama su ga opisivali kao čovjeka koji je “napravio carstvo ni iz čega”, ali i kao nekoga ko je to carstvo gradio u sivoj zoni politike, moći i zakona.

Njegova blizina političkim elitama, otvoreni uticaj na odluke lokalnih i državnih struktura, pa i niz slučajeva pred sudovima, učinili su ga jednom od najpolarizovanijih ličnosti moderne Rumunije.

Kako je promijenio rumunski fudbal?

Kada je 2003. godine postao finansijer, a ubrzo potom i ključni čovjek i vlasnik Steaue, Điđi Bekali iz korijena je promjenio odnos snaga u rumunskom fudbalu. Njegov dolazak nije donio samo finansijsku stabilnost klubu, već i potpuno drugačiji model upravljanja, kakav do tada gotovo da nije viđen na ovim prostorima.

Od samog početka Bekali je bio mnogo više od vlasnika. Nije se ustručavao da javno kritikuje igrače, ulazi u otvorene sukobe sa trenerima i komentariše gotovo svaku odluku vezanu za tim. Često je direktno uticao na sastav ekipe, a njegove kontroverzne izjave nerijetko su završavale na naslovnim stranama evropskih sportskih medija.

Takav način vođenja kluba izazivao je podjeljene reakcije. Dok su ga jedni optuživali za preveliko miješanje u stručni rad i odsustvo profesionalnog menadžmenta, drugi su isticali da su rezultati govorili u njegovu korist.

Pod Bekalijevim vođstvom Steaua je osvojila više domaćih trofeja, redovno se borila za vrh rumunskog fudbala i bilježila zapažene nastupe na evropskoj sceni. Klub je u tom periodu često bio učesnik završnica evropskih takmičenja, potvrđujući status jednog od najuspješnijih timova u regionu.

Sam Bekali nikada nije krio da ne vjeruje previše klasičnom modelu upravljanja sportskim kolektivima. Više puta je isticao da nema strpljenja za složene menadžerske strukture i da najviše vjeruje sopstvenim procjenama. Upravo zbog toga je tokom godina ostao centralna figura kluba, čovjek koji je istovremeno donosio najvažnije odluke, privlačio pažnju javnosti i određivao pravac u kojem će se Steaua razvijati, piše Telegraf.

Bez obzira na brojne kontroverze koje su pratile njegov rad, jedno je nesporno, era Điđija Bekalija ostavila je dubok trag u istoriji rumunskog fudbala i zauvijek promijenila način na koji se posmatra uloga vlasnika jednog velikog kluba.

Zašto je Bekali jedna od najkontroverznijih ličnosti Rumunije?

Tokom više od dvije decenije u centru rumunske javnosti, Điđi Bekali postao je sinonim za kontroverzu. Malo je ličnosti u savremenoj Rumuniji čije su izjave toliko često izazivale političke, društvene i sportske polemike.

Njegovi javni nastupi godinama su punili naslovne strane zbog otvoreno homofobnih komentara, insistiranja na religijskim kriterijumima prilikom dovođenja igrača, miješanja u transfer politiku i sastav tima, kao i čestih sukoba sa sudijama, protivničkim klubovima i fudbalskim institucijama. Ni političari, novinari i predstavnici saveza nisu ostajali pošteđeni njegovih kritika i uvreda.

Bekalijeva uvjerenja, izrazito konzervativna i često na granici društveno prihvatljivog, redovno su izazivala burne reakcije u zemlji koja posljednjih decenija pokušava da se uskladi sa savremenim evropskim društvenim standardima. Ipak, on nikada nije pokazivao namjeru da ublaži svoje stavove. Naprotiv, često je isticao da je “jedan od rijetkih ljudi koji govori istinu”, predstavljajući sebe kao nekoga ko odbija političku korektnost i društvene kompromise.

Najveći udarac njegovoj karijeri dogodio se 2013. godine, kada je osuđen na višegodišnju zatvorsku kaznu zbog korupcije, podmićivanja i nezakonitih poslova sa zemljištem. Vijest o presudi odjeknula je širom Rumunije i predstavljala je svojevrsni politički i društveni zemljotres. Čovek koji je godinama važio za jednog od najuticajnijih i najmoćnijih ljudi u zemlji našao se iza zatvorskih rešetaka.

Mnogi su tada vjerovali da će njegov politički i medijski uticaj biti trajno narušen. Međutim, dogodilo se suprotno. Po izlasku iz zatvora Bekali se vratio u javni život sa još većom energijom, nastavljajući da privlači pažnju provokativnim izjavama i sukobima sa protivnicima.

Upravo u tom periodu počeo je da gradi narativ o sebi kao o čovjeku koji se suprotstavlja sistemu. Za dio javnosti ostao je simbol bahatosti i zloupotrebe moći, dok su ga njegovi pristalice predstavljale kao žrtvu političkih i institucionalnih obračuna. Ta podjela samo je dodatno učvrstila njegov status jedne od najpolarizujućih ličnosti rumunskog društva.

Bez obzira na to kako ga ko doživljava, Bekali je uspio da učini nešto što rijetko kome polazi za rukom – da i poslije političkih skandala, sudskih procesa i zatvorske kazne ostane jedna od najuticajnijih i najpraćenijih figura u rumunskom javnom prostoru. Njegova priča tako je prerasla okvire sporta i postala mnogo više od priče o vlasniku fudbalskog kluba. Ona je postala priča o moći, kontroverzi i neprekidnoj borbi za pažnju javnosti.